Prikazujem sadržaj po oznakama: cijena hrane

Očekuje se rast cijena poljoprivrednih proizvoda u ovoj godini za 0,5 posto prema godini ranije, pri čemu bi cijene biljnih proizvoda mogle pasti za 10,5 posto, dok bi cijene stoke i stočnih proizvoda mogle porasti za 21,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prognozi cijena u poljoprivredi.

Očekivani pad cijena biljnih proizvoda pretežno je zbog pada cijena u skupinama žitarica i industrijskog bilja, koje imaju veliki udio u biljnoj proizvodnji, navode iz DZS-a. Tako se prognozira pad cijena žitarica za 40,5 posto, a industrijskog bilja za 24,9 posto.

U svim ostalim skupinama očekuje se porast cijena i to povrća za 25,4 posto, krumpira, uključujući sjemenski za 52,4 posto, voća za 27,2 posto, vina za 10,2 posto, maslinovog ulja za 17,3 posto itd. Kod stoke i stočnih proizvoda u ovoj se godini očekuje porast cijena u svim skupinama stočarstva u odnosu na 2022. godinu.

Tako se očekuje rast cijena svinja za 31,5 posto, goveda za 13,7 posto, peradi za 13,9 posto, mlijeka za 23,1 posto, konzumnih jaja za 44,5 posto itd. Kod cijena dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji u ovoj se godini očekuje pad cijena za 12,1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Pritom se očekuje da će cijene gnojiva pasti za 37,3 posto, energije i maziva za 15,3 posto, stočne hrane za 6,3 posto te sredstava za zaštitu bilja za 5,9 posto. Istodobno se očekuje rast cijena sjemena i sadnog materijala za 12,8 posto te veterinarskih usluga za 8,1 posto.

Prognoza indeksa cijena u poljoprivredi za 2023. izračunana je na temelju kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda od siječnja do rujna tekuće godine i procjene kretanja cijena za razdoblje listopad – prosinac.

Cijene korištene za izračun prognoze za prvih devet mjeseci 2023. dobivene su iz tromjesečnih istraživanja o otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda i ostalih istraživanja Državnog zavoda za statistiku, administrativnih podataka iz Ministarstva poljoprivrede te ostalih administrativnih izvora.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Cijene hrane pale su u listopadu na najnižu razinu u više od dvije i pol godine, odražavajući pojeftinjenje šećera, žitarica, biljnih ulja i mesa, izvijestila je agecija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda spustio se u listopadu za 0,5 posto u odnosu na rujan i iznosio je u prosjeku 210,6 bodova, što je njegova najniža vrijednost od ožujka 2021. godine.

U odnosu na prošlogodišnji listopad cijene su bile niže za 10,9 posto. Najviše je pojeftinio šećer, za 2,2 posto u odnosu na rujan, zahvaljujući snažnoj proizvodnji u Brazilu unatoč obilnim padalinama i slabljenju brazilskog reala prema dolaru. Zamjetno su se smanjile i cijene žitarica, za jedan posto u odnosu na rujan.

Međunarodne cijene pšenice pale su za 1,9 posto u listopadu, odražavajući općenito veću ponudu u SAD-u nego što se očekivalo i jaku konkurenciju među izvoznicima, priopćio je FAO.

Biljna ulja i meso pojeftinili su za 0,7 posto, pritisnuti nižim cijenama palminog ulja i svinjetine. Suncokretovo ulje blago je pak poskupjelo, oslonjeno na stabilnu potražnju. Blago su porasle i cijene mesa peradi zbog pojave ptičje gripe u skupii značajnih proizvođača.

Poskupjeli su samo mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,2 posto u odnosu na rujan, potaknute pojačanom potražnjom za mlijekom u pragu, osobito u sjeveroistočnoj Aziji, utvrdio je FAO.

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je potvrdio prognozu prema kojoj bi proizvodnja u ovoj godini trebala dosegnuti 2,819 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje za 0,9 posto u odnosu na 2022.

Potvrdili su procjenu o proizvodnji 785 milijuna tona pšenice u ovoj godini, što bi predstavljalo smanjenje za 2,2 posto u odnosu na 2022.

Prognoza o urodu pšenice u EU i Kazahstanu blago je snižena zbog dugotrajnog razdoblja nepovoljnih vremenskih prilika dok bi urod u Iraku i SAD-u trebao biti bolji no što se očekivalo, navode.

U prognozi za iduću godinu bilježe početak sjetve ozime pšenice širom sjeverne hemisfere, uz procjenu o tek ograničenom povećanju zasijanih površina zbog nižih cijena u ovoj godini.

Površina pod pšenicom trebala bi se smanjiti i u Ukrajini, napominje FAO, ističući kontinuirani utjecaj rata, koji se očituje u ograničenom pristupu poljima i niskim proizvođačkim cijenama, i “ne baš idealne vremenske prilike”.

Potvrdili su da bi se potrošnja žitarica u sezoni 2023/2024. trebala povećati za nekih jedan posto, na 2,8 milijardi tona.

Blago su snizili prognozu zaliha na kraju sezone u srpnju iduće godine, na 881 milijun tona, što bi značilo da će biti veće za 2,6 posto nego na njezinom početku.

Obujam svjetske trgovine žitaricama trebao bi se u sezoni 2023/2024. smanjiti za 1,6 posto, na oko 469 milijuna tona, budući da bi smanjeni indonezijski i afrički uvoz trebao prevagnuti nad pojačanom nabavom u EU i skupini zemalja na Dalekom istoku i u Latinskoj Americi.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Kriza troškova života počela je s cijenama energije, a sada se proširila na sve sektore i utječe na cijelu Europu i šire, objavio je Euronews. Problem ima puno komponenti, ali ona koja najviše zabrinjava političke vođe i najviše utječe na kućanstva je inflacija cijena hrane. Cijene plina u Europi pale su u veljači na najnižu razinu u gotovo 18 mjeseci, no cijene hrane nastavljaju rasti.

- Kada govorimo o cijenama energije u odnosu na cijenu hrane, postoji utjecaj zaostajanja koji moramo uzeti u obzir. - objašnjava Rick De Oliveira, energetski analitičar iz TELF AG.

- Ove niže cijene energije koje sada imamo moraju se pretvoriti u niže troškove proizvodnje hrane kako bismo vidjeli cijenu, tj. razliku. - rekao je.

- Primjerice, cijene koje danas vidimo u supermarketima odražavaju cijene energije prije šest mjeseci kad je hrana proizvedena. Stoga vjerujemo da ćemo vidjeti pad cijena hrane tek za otprilike šest mjeseci ako se cijene energije stabiliziraju. - dodao je.

Cijene hrane u Europskoj uniji u siječnju su u prosjeku porasle za 18,4 posto u usporedbi s godinom prije.

Mađarska je postala „prvak poskupljenja hrane” (48,2 posto), slijede je Litva (32 posto) i Slovačka (28,6 posto). Najmanji rast cijena hrane zabilježen je u Švicarskoj (5,8 posto) i Cipru (10,3 posto).

- Mislimo da će se povjerenje potrošača definitivno poboljšati prema kraju 2023., ali će trebati puno više vremena da se riješi kriza troškova života. - prognozira De Oliveira.

Utjecaj krize troškova života najozbiljnija je prijetnja globalnoj zajednici prema izvješću o rizicima Svjetskog ekonomskog foruma za 2023. godinu.

Rastom cijena hrane povećavaju se nesigurnost hrane i socijalne napetosti, opterećuju se proračuni vlada koje se bore sa sve većim računima za uvoz hrane i smanjenim kapacitetom za financiranje dodatne socijalne zaštite najugroženijima. Problemu je pridonio rat u Ukrajini. Ruska invazija dovela je do rekordnog skoka cijena žitarica i drugih namirnica.

Kriza je dovela do uličnih prosvjeda i štrajkova u mnogim europskim zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje se radnici javnog sektora spore s vladom glede plaća i radnih uvjeta.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Dok se građani masovno žale na skok cijena nakon uvođenja eura, cijene hrane i pića u Saboru za zastupnike, zaposlenike i novinare ostaju iste kao i u kunama samo konvertirane u euro po zakonskom tečaju, a neke su čak i nešto malo niže nego u kunama, u slučajevima zaokruživanja na nižu decimalu.

Tako se, primjerice, obična kava koja je do kraja godine bila 3,5 kuna sada plaća 0,46 eura, što bi u kunama preračunato iznosilo 3,46 kuna. Sendvič sa šunkom i sirom, koji se može kupiti na šanku, koji se plaćao 12 kuna, sada košta 1,59 eura, što je u kunskom protuiznosu 11,97 kuna. Za tost koji se plaćao 10 kuna sada treba izdvojiti 1,33 eura.

Glavno jelo u saborskoj kantini koje se plaćalo 18 kuna ostaje u istoj visini i od početka godine plaća se 2,39 eura. Dnevna juha bila je pet kuna, a sada je 0,66 eura, odnosno, 4,97 kuna, a isti iznosi vrijede i za desert, dok se salata, koja se plaćala četiri kune sada iznosi 0,53 eura, odnosno, preračunato u dosadašnju valutu 3,99 kuna. Primjerice, danas se za juhu, bečki odrezak i pire od krumpira i špinat pire ili alternativno, suho meso i pirjani zeleni kupus, desert i salatu treba izdvojiti 4,24 eura, odnosno 31,9 kuna. Valja naglasiti da je riječ o cjeniku za zaposlenike Sabora.

Za saborske zastupnike i novinare, međutim, već nekoliko godina vrijede nešto više cijene toplog obroka u parlamentu, no, nakon konverzije kune u euro zadržane su u istoj visini. No, isti jelovnik kao i za zaposlenike, zastupnici i novinari platit će 6,1 eura, odnosno, dosadašnjih 45,96 kuna, što je u istoj razini u kojoj su plaćali i do sada. Zastupnici i novinari juhu plaćaju 0,66, glavno jelo s prilogom 3,98, salatu 0,66, a desert 0,80 eura.
Kava s mlijekom od početka godine u Saboru se plaća 0,60, a čaj 0,46 eura. Sokovi u bočicama ili limenkama od 0,20 ili 0,33 dl stoje 1,33 eura, dva decilitra limunade 1,06 eura, a pola litre mineralne vode 0,93 eura.

Pola litre piva u Saboru stoji 1,06 eura, boca od dva decilitra vina 1,99, a butelje raznih vina su 18,58 eura, odnosno, dosadašnjih 139,99 kuna.

Cijene žestokih pića su od 0,80 eura do 3,98 eura.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

- Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu. - rekao je za Hinu Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

- Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu. - kaže Kamel.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

- Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora. - napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike. U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

- Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni. - kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

- Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno. - dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

- Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora. - kaže Kheder.

EU posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

- Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti. - kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

- Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu ove zime na toplije mjesto, u EU. - objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

- Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici. - kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

- To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale za proizvodnju, a ne stavljaš ih u funkciju. - dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

- Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana. - kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenoga, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

- Kada je riječ o energiji jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija. - dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu hrane mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

- To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja. - zaključuje Kamel.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Stalan nadzor, ublažavanje propisa i nastavak uvoza žitarica - neke su od mjera kojima EU pokušava spriječiti nestašicu hrane u jeku globalne krize s najvišim cijenama namirnica u povijesti, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Iako se EU tome pokušava suprotstaviti, mnoge zemlje u Europi bore se sa značajnim rastom cijena. Odgovor EU-a na globalnu krizu hrane nadziranje je razine skladištenja usjeva u državama članicama, ublažavanje ekoloških propisa kako bi se potaknula proizvodnja hrane i pronalaženje alternativnih puteva za izvoz ukrajinskih žitarica. Zbog nezapamćene suše, međutim, sve se više strahuje da će prinosi u Europi biti smanjeni. To bi dodatno povećalo cijene hrane, koje su već znatno porasle, dijelom i zbog rata u Ukrajini. Iako je nakon dogovora Rusije i Ukrajine ponovo pokrenuti izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, zabrinutost i dalje vlada. Prema podacima EU-a, vrlo su male šanse da će se u bliskoj budućnosti dostići prijeratna razina od pet milijuna tona žitarica izvezenih iz ukrajinskih luka svakoga mjeseca. Prvi brod koji je napustio luku Odesu sukladno sporazumu prevozio je samo 26 tisuća tona kukuruza. Pronalaženje alternativnih izvoznih ruta i dalje je ključno.

Suočena s mogućom nestašicom hrane, Europska komisija sada ublažava ekološke propise, koji su ranije bili nametnuti poljoprivrednim dobrima, kako bi se omogućila veća proizvodnja hrane. Reforma poljoprivredne politike EU-a, koja bi trebala stupiti na snagu 2023. godine, rezultirala je strožim ekološkim standardima u poljoprivredi. To uključuje i obvezu za poljoprivrednike da zaštite tlo tako da na njemu ne uzgajaju iste usjeve nekoliko godina zaredom.
Međutim, sve su više jačali zahtjevi za ublažavanjem tih standarda zaštite okoliša kako bi se omogućila proizvodnja više žitarica jer ih se manje može otpremiti iz ukrajinskih luka pogođenih ratom. Svaka tona žitarica proizvedena u EU-u pomoći će povećati globalnu sigurnost opskrbe hranom, rekla je Komisija.

NJEMAČKA I AUSTRIJA ISKORIŠTAVAJU BLAŽE MJERE

Austrija se složila s prijedlogom Europske komisije o produljenju korištenja ugra za poljoprivrednu proizvodnju do kraja 2023.

Istodobno je njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir predložio da se poljoprivrednicima omogući korištenje većeg dijela njihove zemlje za uzgoj žitarica, s obzirom na nestašice na svjetskom tržištu. Berlin će na godinu dana suspendirati nove propise EU-a o rotaciji usjeva.

Dok su zakonodavci i poljoprivredne udruge pozdravile prijedlog, ekološka aktivistička skupina Greenpeace oštro je kritizirala ministra da je popustio pod pritiskom poljoprivrednog lobija.

FRANCUSKA: UVODE SE OGRANIČENJA ZA POTROŠNJU VODE, ALI SE I DALJE NATAPAJU GOLF TERENI

Suočena s bvelikom sušom, pogoršanom trećim ekstremnim toplinskim valom, francuska je vlada 5. kolovoza aktivirala kriznu radnu skupinu za ublažavanje posljedica.

„Ova je suša najgora zabilježena u našoj zemlji”, priopćio je ured premijerke Elisabeth Borne.
„Uvjeti su katastrofalni za poljoprivrednike diljem zemlje, kao i za naše ekosustave i biološku raznolikost, dodala je.

Ograničenja potrošnje vode već su uvedena u gotovo svih 96 francuskih departmana u Europi, a u 73 na snazi je najviša razina upozorenja. Međutim, vlada nije odgovorila na kritike zbog izuzeća koja su dodijeljena igralištima za golf. Dopušteno je zalijevanje golf terena, čak i u departmanima koji su sada u pripravnosti zbog suše.

Nekoliko europskih zemalja također je izdalo ozbiljna upozorenja zbog suše, a EU poziva članice da ponovno počnu koristiti pročišćenu urbanu otpadnu vodu na farmama kojima je nedostaje.

ŠPANJOLCI BILJEŽE REKORDNE CIJENE HRANE

U Španjolskoj su potrošači jako pogođeni povećanjem cijena hrane. Prvo ih je potaknula pandemija, zatim povećanje cijena električne energije i goriva – što je dovelo do prosvjeda i štrajkova u poljoprivrednom sektoru – i naposljetku rat u Ukrajini. Još u srpnju je Španjolsko udruženje potrošača i korisnika (OCU) upozorilo na porast cijene potrošačke košarice od 15,2 posto na godišnjoj razini. Oštro je to povećanje koje posebno pogađa kućanstva s nižim prihodima. U lipnju je zabilježena rekordna cijena dinje od 13 eura.

Prema Nacionalnom institutu za statistiku (INE) indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je za 1,9 posto u lipnju, a međugodišnja stopa inflacije porasla je za 1,5 postotnih bodova na 10, 2 posto, što je najviša razina od travnja 1985.

Španjolski ministar poljoprivrede, ribarstva i prehrane Luis Planas želi da svjetska tržišta hrane budu transparentnija kako bi se postigla stabilizacija cijena, navodeći kao primjer nedavnu odluku zemalja EU-a da obavijeste Komisiju o svojim mjesečnim podacima o skladišnim kapacitetima za žitarice, rižu i uljarice.

U HRVATSKOJ SMANJEN PDV, ALI TO SE NIJE ODRAZILO NA CIJENU HRANE

Prateći trend u ostalim zemljama EU-a, Hrvatska je smanjila PDV na energente te sanitarne i prehrambene proizvode nastojeći ublažiti učinak sadašnjih visokih cijena. Od prvog travnja stopa PDV-a smanjena je s 25, odnosno 13 posto, na 5 posto. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nekoliko je puta pozvala Državni inspektorat da provede kontrole cijena hrane jer, suprotno očekivanjima, nije došlo do smanjena cijena.

Međutim, kao i u ostalim članicama EU-a, u zemlji se baca ogromna količina hrane.

„Hrvati godišnje bace oko 71 kilogram hrane po stanovniku, što je ukupno više od 280.000 tona, od čega 76 posto otpada na kućanstva, dok je prosjek EU-a 53 posto”, rekla je Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane (CEPOH).

„Prevencija i edukacija građana u Hrvatskoj nisu prepoznati kao ključni čimbenici u suzbijanju bacanja hrane”, dodala je.

„Prema procjenama, građani zemalja EU-a godišnje bace 88 milijuna tona hrane vrijedne 143 milijarde eura”, kazala je Ilakovac.

Dodaje da je Hrvatska, kao članica EU-a, postavila cilj smanjiti bacanje hrane za 50 posto do 2030.

HRANA U BIH SKUPLJA ZA 23,4 POSTO

U Bosni i Hercegovini zabilježena je inflacija od 15,8 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 23,4 posto. Zemlja se uglavnom oslanja na uvoz hrane i nema dovoljno rezervi za značajniju intervenciju u tržište. Trgovci pak često koriste svoj monopolistički položaj kako bi održali umjetno visoke cijene.

Zbog velikog broja turista i činjenice da se dijaspora tijekom ljetnih mjeseci vraća u domovinu, trenutna potražnja za proizvodima je prilično velika.

Ekonomski analitičari očekuju da će početak jeseni donijeti pad potražnje i da će to natjerati trgovce na sniženje cijena mnogih prehrambenih proizvoda.

Unatoč poskupljenjima mnogih osnovnih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, cijene su još uvijek niže nego u susjednim zemljama.

STOPA INFLACIJE U SJEVERNOJ MAKEDONIJI DOSEGNULA 16 POSTO

Prema Savezu sindikata Makedonije (SSM), trenutna inflacija značajno smanjuje kupovnu moć. Kupovna moć minimalne mjesečne plaće pala je s 290 na 244 eura, dok kupovna moć prosječne plaće sada umjesto 510 iznosi 428 eura.

Sjeverna Makedonija je ovisna o uvozu određenih osnovnih prehrambenih proizvoda poput pšenice, jestivog ulja, mesa i mlijeka. Prema izračunu SSM-a, minimalni izdaci za obitelj u srpnju su iznosili oko 760 eura.

Obitelj čiji jedan član zarađuje prosječnu, a drugi minimalnu plaću, nema dostatne prihode.

RUMUNJSKA NEĆE OGRANIČITI IZVOZ PŠENICE

Do 3. kolovoza Rumunjska je požnjela više od 94 posto svoje pšenice. Ministar poljoprivrede Petre Daea uvjerava da će ovogodišnja proizvodnja pokriti potrebe zemlje i ostaviti prostora za izvoz. Iako Rumunjska kaže da neće ograničiti izvoz pšenice, Daea je naglasio da će se prvo namiriti domaće tržište, dok će se tek ostatak izvoziti.

Sušom je 10. kolovoza bilo pogođeno 284.376 hektara zemlje. Ukupno su u Rumunjskoj na 154.500 hektara zemlje zasađene pšenica i pšenoraži, dok ječam, zob i raž zauzimaju 22.598 hektara, uljana repica 25.000 hektara, a kukuruz 49.910 hektara zemlje.

Soja je zasijana na 3.141 hektaru zemlje, grašak na 702 hektara, suncokret 20.054 hektara, krmno bilje 3.952 hektara, dok na ostale usjeve otpada 4.427 hektara zemlje.

No, država nije pošteđena poskupljenja hrane. Od srpnja 2021. najviše je poskupjelo jestivo ulje – za 49,71 posto. Krumpir je poskupio za 42,18 posto, a brašno za 33,16 posto.

Bukurešt je poduzeo nekoliko mjera kako bi zaštitio one koji su pogođeni povećanjem cijena. Uvedeni su bonovi za obrok i drugi oblici državne pomoći.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Iz Državnog inspektorata reagirali su danas na poziv Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, poručivši da njihova Tržišna inspekcija kontinuirano provodi inspekcijske nadzore zaštite osnovnih prava potrošača, a da se formiranje cijena u sektoru trgovine i usluga određuje slobodno.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) pozvala je sinoć Državni inspektorat na obavljanje nadzore nad cijenama hrane, jer je, kažu, usporedna evidencija pokazala da nakon Vladine odluke o smanjenju PDV-a s 13 na 5 posto na jestiva ulja i masti, od 1. travnja, nije došlo do očekivanoga smanjenja.

Iz Državnog inspektorata u petak su priopćili da "Tržišna inspekcija Državnog inspektorata kontinuirano provodi inspekcijske nadzore zaštite osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača".

Navedeni Zakon, dodaju iz Državnog inspektorata, temeljni je propis kojim se uređuje zaštita osnovnih prava potrošača, kako bi se osiguralo uživanje visoke razine zaštite ekonomskih interesa potrošača.

Napominjemo kako se formiranje cijena u sektoru trgovine i usluga određuje slobodno, a u skladu sa pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi.

Od 1. travnja Vlada je smanjila PDV na cijeli niz proizvoda, među kojima i na jestiva ulja i masti, s 13 posto na 5 posto. No, iz HZUP-a napominju da im se "stalno javljaju potrošači koji kažu kako nisu u trgovinama pronašli smanjene cijene".

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Subota, 16 Listopad 2021 17:51

Cijene hrane skočile su i preko 30 posto!

Prema FAO indeksu, koji na međunarodnoj razini prati promjene u cijeni hrane, u kolovozu i rujnu, zbog povećane potražnje nastale nakon djelomičnog ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa na tržište, ali i zbog loših agrometeoroloških uvjeta i poskupljenja sirovina, cijene hrane skočile za više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Cijene hrane na međunarodnom tržištu, što se naravno osjetilo i u Hrvatskoj, gdje su one i inače bile već visoke, dosegnule su najvišu razinu u zadnjih deset godina.

Uz to rasla je i cijena energenata, pa je tako na tržištu Europske unije nabavna cijena plina povećana za 250 posto, podaci su Hrvatske gospodarske komore.

Što se tiče sirovina u proizvodnji hrane najveći rast zabilježen je kod cijena žitarica i uljarica, ponegdje i preko 60 posto.

Prema statističkim podacima HGK, prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće izdvaja više od 26 posto kućnog proračuna, što je inače dva puta više od prosjeka EU, ali prosječnom hrvatskom građaninu i taj se podatak čini čak i ublažen.

- Moramo spriječiti da hrvatski potrošači, iako svjesni da je domaće najzdravije, svježe i prirodno, zbog smanjene kupovne moći i standarda još više posežu za uvoznim, jeftinijim proizvodima. Najbolji način da amortiziramo ove cjenovne udare je povećanje vlastite proizvodnje. - poručio je pak potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na 14. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održala nedavno u Opatiji.

dm

Objavljeno u GLOBAL