Prikazujem sadržaj po oznakama: božo lasić

Konavoski općinski vijećnici prihvatili su na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća izvješće o radu načelnika Boža Lasića (HDZ) za prvu polovicu ove godine za koju je on kazao kako su je obilježili „snažan razvojni zamah, visoka razina aktivnosti i provedba povijesno najvećeg proračuna Općine Konavle, vrijednog 49,8 milijuna eura”.

- Taj proračun nije samo brojka, omogućio je nastavak velikog investicijskog ciklusa u obrazovanju, komunalnoj infrastrukturi, zaštiti okoliša i javnim prostorima. Pritom posebno naglašavam da su velika ulaganja bila praćena konkretnom pomoći djeci, obiteljima, starijima, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je podrška bila najpotrebnija. Upravo ta ravnoteža između razvoja i socijalne osjetljivosti daje smisao našem radu. - kazao je Lasić.

Nabrojio je projekt Zelene mreže Cavtat kojim je obuhvaćeno uređenje obalne šetnice od budućeg parka Račić oko poluotoka Rat, izgradnju i opremanje nove Osnovne škole Cavtat, polivalentnu dvoranu u Dubravci, projekt zelena place na Grudi... Svi projekti imaju značajan udio odobrenih bespovratnih sredstava te je Lasić naglasio da to „svjedoči o ozbiljnom planiranju i uspješnom povlačenju sredstava”.

- Što se tiče komunalne infrastrukture, završili smo proširenje kanalizacijske i vodovodne mreže u Obodu i Zvekovici te rekonstrukciju oborinske odvodnje. Izgradili smo nogostup i javnu rasvjetu uz državnu cestu D8 na potezu od Zvekovice prema Obodu. Obnovili smo asfalt na nerazvrstanim cestama u Močićima, a nastavljamo s redovitim održavanjem prometnica i javnih površina. U tijeku je i priprema projekata prometnica, parkirališta, uređenja javnih prostora te aktiviranja Poslovne zone Čilipi. Sve to činimo kako bismo podigli kvalitetu života u svim dijelovima naše općine. - rekao je Lasić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić napomenuo je i kako se razvoj ne mjeri samo vrijednošću građevinskih i infrastrukturnih projekata. 

- Socijalni aspekt rada jedna je od najvažnijih sastavnica ovog izvještajnog razdoblja. Vrtićke subvencije koristili su roditelji 117 djece, među kojima je 11 djece s teškoćama u razvoju, kao i djeca iz višečlanih obitelji. Produženi boravak sufinanciran je za 34 učenika, a program stipendiranja obuhvatio je 67 studenata. Izdali smo 34 rješenja potpore za novorođenu djecu, čime izravno podupiremo mlade obitelji i demografsku obnovu Konavala. Općina je u prosjeku sufinancirala cijenu smještaja za 50 korisnika Doma za starije Konavle, a nastavili smo isplaćivati naknade za stanovanje i stalne pomoći korisnicima u teškim materijalnim okolnostima. Za potrebe liječenja odobreno je šest jednokratnih pomoći u ukupnom iznosu od 5.500 eura. Obitelji s bolesnim djetetom dodijeljeno je 5.443,65 eura za obnovu kuće i stvaranje primjerenijih uvjeta stanovanja. Dodijelili smo potpore za nabavu vozila prilagođenog osobi s invaliditetom i gusjeničara za invalidska kolica, uz nastavak financiranja prijevoza osoba s posebnim potrebama i njihovih pratitelja. Nastavili smo financirati laboratorijske usluge, hitnu medicinsku pomoć, specijalističke ambulante na Grudi, Crveni križ i Hrvatsku gorsku službu... - nabrojio je Lasić dodajući da je osigurana pomoć osobama bez stalnih prihoda, ali i npr. prijevoz ukrajinskih izbjeglica smještenih u Konavlima.

- Za sport smo ugovorili ukupno 170.000 eura, kulturnim udrugama i programima dodijelili smo 102.000 eura, a udrugama iz područja socijalne skrbi 12.200 eura. Nastavili smo financirati Muzeje i galerije Konavala, knjižnicu u Cavtatu te program Glazbene škole Luka Sorkočević. - kazao je također načelnik Lasić nastavivši o europskim projektima kojima su nabavljeni laboratorijska oprema, meteorološke stanice, dronovi, senzori tla, komunalna vozila, oprema za nadzor vodoopskrbnog sustava i spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

- Prvo polugodište 2026. potvrđuje Općinu Konavle kao razvojno snažnu, financijski aktivnu i socijalno odgovornu lokalnu upravu. Veliki infrastrukturni projekti, rekordna proračunska ulaganja i uspješno korištenje europskih sredstava pratili su programi koji izravno poboljšavaju život stanovnika. Posebno se izdvaja ravnoteža između ulaganja u budući razvoj i pomoći ljudima kojima je podrška potrebna danas. Upravo ta povezanost snažnog rasta i socijalne osjetljivosti daje radu načelnika i općinske uprave njegov puni smisao. - zaključio je izlaganje o svom izvješću o radu načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

DPJ

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle otvoreno je pitanje naplate parkinga za stanovnike povijesne jezgre Cavtata. Dok se u Cavatu parking naplaćuje, a na Grudi ne, konavoski načelnik Božo Lasić kaže:

- Nije korektno Cavtat uspoređivati sa Stravčom, Uskopljem, Grudom ili Dubravkom. Cavtat ima mnogo toga što naša sela nemaju - javni prijevoz svakih pola sata, kino, muzeje, vrtiće, novu školu te čitav niz drugih sadržaja i pogodnosti. Naravno, i stanovnici ostalih mjesta imaju određene prednosti, ali ja kao načelnik moram jednako voditi računa o svim dijelovima Konavala. Zato budimo korektni. – rekao je Lasić.

- Svi stanovnici stare gradske jezgre imaju osigurano parkiranje za samo 24 eura godišnje, a umirovljenici za 15 eura godišnje. Dakle, riječ je o godišnjem, a ne mjesečnom iznosu. Uz to, samo za Cavtat moramo imati angažirana tri komunalna redara. - kazao je konavoski načelnik Božo Lasić.  

nm

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuto je da poštuje pravo građana da podnose prijedloge i peticije te izražavaju svoje primjedbe, no kazao je kako Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada donesena u skladu sa zakonom i važećim propisima.

- Ukidanje Odluke bez istodobno pripremljenog, zakonitog i provedivog zamjenskog rješenja dovelo bi u pitanje funkcioniranje cijelog sustava gospodarenja komunalnim otpadom – od prava i obveza korisnika i načina obračuna usluge do rada i financijske održivosti davatelja javne usluge. - rekao je Lasić te dodao kako je Općina od početka poštovala i razmatrala stavove građana.

Lasić je kazao kako je primio predstavnike Građanske inicijative, ali i dodao kako su njihovi zahtjevi u značajnoj mjeri prihvaćeni.

- Varijabilni dio cijene bit će umanjen za 50 posto, a primjena Odluke odgodit će se do 1. siječnja 2027. godine. Odluka će se uskladiti s novim zakonskim izmjenama i ne može se tvrditi da Općina nije saslušala građane ili da nije uvažila njihove opravdane primjedbe. Naprotiv, pokazali smo spremnost na razgovor, prilagodbu i traženje prihvatljivog rješenja, ali bez rušenja cijelog sustava. Nisam skrivao probleme koje novi sustav može donijeti. Otvoreno sam istaknuo da sam ih potpuno svjestan, a posebno sam naglasio pitanje bio otpada koji još uvijek nemamo odgovarajuće riješen. Zato smo odlučili umanjiti varijabilni dio cijene za 50 posto, i to za korisnike na cijelom području Konavala. – rekao je Lasić. 

- Cijelo sam vrijeme govorio da ukupan mjesečni račun prosječnog kućanstva ne bi trebao biti veći od 25 do 30 eura, a uz pravilno i odgovorno odvajanje otpada može biti i značajno manji. Korisnik koji više odvaja, a manje proizvodi miješanog komunalnog otpada, plaćat će manji varijabilni dio računa. Smisao sustava je da cijena ovisi i o količini otpada koji se predaje. Nakon umanjenja, cijena bi iznosila 2,25 centa po litri predanog miješanog, odnosno nerecikLabilnog otpada. Pražnjenje spremnika od 60 litara stajalo bi 1,35 eura, dok bi predaja vrećice od 25 litara stajala približno 56 centi. Fiksni dio računa za sve korisnike iznosio bi 10,17 eura mjesečno. - rekao je Lasić.

Podsjetio je kako „svaki korisnik jednom godišnje ima pravo zatražiti da ispred njegove kuće ili stana dođe vozilo i bez dodatne naplate odveze do pet prostornih metara glomaznog otpada”.

- Svaki korisnik može bez dodatne naknade vlastiti glomazni i drugi dopušteni otpad odvesti u reciklažno dvorište. Dakle, za nešto više od 120 eura godišnjeg fiksnog dijela korisnik ne plaća samo pražnjenje spremnika nego ima na raspolaganju cijeli niz usluga koje sustav mora osigurati i financirati. – rekao je Lasić.

Sadašnja cijena usluge, istaknuo je Lasić, nije održiva.

- Njome se ne mogu pokriti ni najosnovniji troškovi funkcioniranja sustava. Cijena se godinama nije mogla uskladiti jer za to, sve dok nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti, nije postojala pravna mogućnost. Danas pojedini korisnici za odvoz otpada plaćaju između 4,50 i 12 eura mjesečno. Moramo biti iskreni i priznati da je to iznos kojim se ne mogu financirati ni osnovni troškovi prikupljanja, prijevoza, obrade i zbrinjavanja otpada, održavanja vozila i opreme, rada reciklažnog dvorišta te plaća zaposlenika. – rekao je Lasić.

- Došli smo uistinu u paradoksalnu situaciju. Mi koji pokušavamo uvesti red i primijeniti nove, zakonom propisane sustave gospodarenja otpadom, bivamo prozivani, napadani i gotovo sotonizirani. Istodobno se, s druge strane, čuju povici da se sustav ne uređuje i da se ništa ne poduzima. Ne možemo istodobno tražiti red i protiviti se svakoj konkretnoj mjeri kojom se taj red pokušava uspostaviti. Najlakše je kritizirati postojeće stanje, a zatim odbaciti svako rješenje koje zahtijeva promjenu naših navika i preuzimanje dijela odgovornosti. Uvođenje reda nije uvijek jednostavno ni popularno, ali je naša obveza. Nažalost, stvarne alternative nema. Ili ćemo početi odgovorno postupati s otpadom, odvajati ga i smanjivati količinu miješanog otpada ili ćemo se, slikovito rečeno, ugušiti u vlastitom otpadu. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić. 

nm

Kad fali, čovjek se pokrije po ušima, ispriča. No takva kultura ophođenja sve je rjeđa i u svakodnevnom, a kamoli moli u virtualnom svijetu. Naime, iako je, rekli bi susjedi „promašio ceo fudbal”, konavoski načelnik Božo Lasić (HDZ) na svom Facebook profilu još drži post o srpskoj zastavi. Možda ne zna kako taj post izbrisati, sakriti od pratitelja ili možda misli da je u pravu. Bilo kako bilo, željeni efekt nije postigao. Umjesto ovacija Hrvata u komentarima su se nizale lekcije Srba. Da je nešto naučio post bi odavno maknuo.

Nakon vikenda u kojem su Konavle bile paralizirane radi iznimno sporog postupka biometrijske provjere putnika iz trećih zemalja, nakon što su brojni Konavljani za kaos na cestama i nečinjenje okrivili državne i općinske vlasti pa i samog načelnika, Lasić je valjda misli kako će objavom o zastavi skrenuti pozornost s te teme na ovu posve trivijalnu. Očekivao je da će mu konačno pljeskati. 

Mislio je da je i tajming pogodio jer post je objavio na veliki državni praznik – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Zastave, neovisno čije su, obično se vijore na vjetru. Kad se zastava s crkve svetog Ilije u crnogorskom selu Žvinje zaviorila, a vidijela se i iz Konavala, tj. Vitaljine, mora bit da je onoga koji je Lasiću poslao fotografije prethodno dobro opalilo sunce pa mu se prištampala zastava Republike Srbije.

S Oboda, sela u kojem načelnik Lasić stanuje ili Dunava u kojima često boravi, ne vidi se ni Vitaljina ni Žvinje pa ni crkvica, ni Lasiću sporna srpska zastava. Mora bit da mu je sliku zastave i crkvice u crnogorskom selu netko poslao. 

Kao podržavatelj otvaranja Muzeja Austrougarske mornarice u tvrđavi na rtu Oštro, zastavu okupatorske Austrougarske bi prepoznao na kilometre. I nije jedini jer brojni Konavljani s koljena na koljeno prenose divljenje tim okupatorima samo zato što su im „donijeli civilizaciju”, probili puteve, izgradili prugu.

Kao okupatori, Srbi su se u Konavlima zadržali znatno manje od Austrijanaca i Mađara, ali su za Domovinskog rata iza sebe ostavljali spaljena i opljačkana sela pa, ipak, Božo Lasić kao stanovnik Konavala, kao načelnik Općine koja svoj dan slavi na obljetnicu oslobođenja Konavala od srbo - crnogorskih agresora, kao autor, izdavač većeg broj radova o dubrovačkoj i konavoskoj povijesti, na kraju krajeva kao nositelj Spomenice Domovinskog rata, kao da ne zna kako izgleda zastava Republike Srbije.

Malo je teško u to povjerovati, ali nije teško prepoznati manipulacije kojima se služi Lasić kada ne navodi o kojoj se to točno „srpskoj zastavi” radi. Naime, zastava na crkvici svetog Ilije u crnogorskom selu Žvinje, koja se vidjela iz Vitaljine bila je zastava Srpske pravoslavne crkve na pravoslavnoj crkvi. I nije prvi put da je postavljena. Vijori se svake godine uoči i nakon 2. kolovoza, odnosno njihove krsne slave. Samo Lasić prošlih godina o tome nije pisao, nije mu valjda trebalo skretati pozornost s vlastitih problema na tuđe.

Naime, Lasić koji ne može riješiti probleme na teritoriju Općine kojoj je načelnik, bavi se teškim i kompliciranim pitanjima u Crnoj Gori jer navodi  kako je „činjenica da je upravo srpska zastava izvješena na dan kada Hrvatska slavi svoju pobjedu i odaje počast hrvatskim braniteljima, za mnoge predstavlja nepotrebnu provokaciju koja ne doprinosi izgradnji međusobnog povjerenja”. Piše i kako je „teško ne primijetiti određeni paradoks da se srpska zastava vije na teritoriju Republike Crne Gore, suverene i neovisne države”. To bi bilo jednako tome kao da netko danas – sutra paradoksom nazove vatikanske zastave koje se često vijore u Hrvatskoj uz katoličke blagdane. Čak je to i veći paradoks jer zastava koja se vijorila u Crtnoj Gori samo je i jedino crkvena, a u Hrvatskoj se uz državni blagdan vijore državne zastave druge suverene države, što Vatikan jest, osim što je sjedište katoličke crkve i što njegova zastava ujedno predstavlja i crkvu.

Inače, nerijetko se u Crnoj Gori ispred crkava SPC-a mogu vidjeti njihove crkvene zastave. Republika Crna Gora i SPC već dugo godina imaju kompleksne odnose koji su se posebno zaoštrili nakon što je tadašnji crnogorski predsjednik Milo Đukanović potaknuo, a Skupština krajem prosinca 2019. usvojila zakon koji je predviđao prelazak crkvene u državno vlasništvo.

Zakon, koji je Đukanović u konačnici i potpisao, nije proveden. Nakon izbora na kojima je DPS izgubio vlast, tadašnji premijer Dritan Abazović pitanje imovine SPC-a u Crnoj Gori uredio je Temeljnim ugovorom. Potpisavši ga u kolovozu 2022. u Podgorici sa srpskim patrijarhom Porfirijem, Crna Gora zajamčila je nepovredivost prava vlasništva SPC-a nad manastirima, crkvama i pripadajućim nekretninama na svom teritoriju.

Inače, u neovisnoj Kraljevini Crnoj Gori, prema Općem imovinskom zakoniku iz 1888. tadašnja autokefalna Crnogorska crkva imala je pravo korištenja i upravljanja imovinom, ali je njezin vlasnik bila država. Kasnije dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića Crnogorska crkva je ukinuta i integrirana u Srpsku pravoslavnu crkvu, a sva imovina i povijesni manastiri prešli su na upravljanje novouspostavljenim eparhijama SPC-a u Crnoj Gori.

Što je njihovo, a što od SPC- a i gdje će se koja zastava vijoriti, to pitanje neka rješavaju vlasti u susjednoj Crnoj Gori. Konavoski načelnik Lasić tim se problemom svakako ne bi trebao zamarati.

Inače, kako i prije, tako i danas 31. godinu nakon Domovinskog rata, nemali broj Konavljana svakodnevno odlazi u Igalo, u Herceg Novi, Kotor, dok se veliki broj Crnogoraca i Srba iz Crne Gore svakodnevno kupaju i šetaju po Prevlaci te organiziranim turama dolaze u shopping u susjednu Općinu Župu dubrovačku. Ako su se ljudi pomirili, ako su Hrvati, kao uzorni vjernici oprostili, ali nisu zaboravili, tko je Božo Lasić da lažnim objavama ljude dijeli i zavađa?!

Ako se uzme u obzir da je on političar u problemu pa se pokušao izvaditi preko zastave koju smatra provokacijom, tada stvari postaju jasnije. Od njega, kao političara koji je na Dan kad je Hrvatska slavila svoju najveću vojnu pobjedu u operaciji „Oluja”, pokušao raspirivanjem mržnje, poniziti pobjednike, gori su samo novinari koji su stavljali naslove koji su namjerno aludirali kao da je netko izvjesti zastavu Republike Srbije, čak ne ni SPC-a, na području Konavala. Sve za to da im polupismena svjetina koja ne dopre dalje od naslova komentira i plješće.

Političari mogu biti zločesti i prevrtljivi, mogu za svoje dnevno – političke koristi obmanjivati narod, koji će ih kazniti ili ne, ali novinari to ne bi smjeli raditi.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić primio je u utorak Luka Vezilića i Vlaha Rajčevića, dvojicu mladih sportaša koji su svojim sjajnim nastupom na Svjetskom prvenstvu U16 donijeli veliku radost i ponos konavoskom kraju. Kao članovi hrvatske U16 vaterpolske reprezentacije oni su subotu u velikom finalu svladali Španjolsku rezultatom 10:7 i osvojili zlato.

Hrvatska mlada reprezentacija, predvođena izbornikom Brunom Sabionijem, do naslova prvaka svijeta stigla je bez ijednog poraza. Na putu do zlata redom su padali Gruzija, Malta, Egipat, a u polufinalu i Srbija. No, upravo je finale donijelo najviše drame, a u njemu su ključnu ulogu odigrala četvorica igrača dubrovačkog Juga, među kojima su Luko Vezilić i Vlaho Rajčević iz Konavala.

Načelnik Lasić uputio je čestitke mladim sportašima istaknuvši kako je njihov uspjeh dokaz da Konavle imaju iznimno talentirane mlade ljude spremne za velike sportske izazove.
- Ponosni smo na vaš trud, požrtvovnost i sjajan rezultat koji ste ostvarili na najvećoj svjetskoj sceni. Ovo je uspjeh koji nadahnjuje i pokazuje da u Konavlima rastu pravi prvaci. - poručio je načelnik.

Vezilić i Rajčević zahvalili su načelniku na primanju te istaknuli kako im je podrška svoje sredine dodatni vjetar u leđa za buduće sportske izazove. Ovaj zlatni uspjeh hrvatske U16 reprezentacije nastavak je sjajnog niza mlađih vaterpolskih kategorija ovog ljeta, a Konavle s ponosom slave svoje mlade prvake svijeta.

DPJ

„Selo gori, baba se češlja”, izreka je to koja najbolje opisuje potpunu indolenciju na stanje na glavnoj magistralnoj i lokalnim cestama na krajnjem jugu zemlje koje kroz Konavle vode do graničnih prijelaza s Crnom Gorom. Jer dok se blokada cesta kroz Konavle ponavlja zadnjih nekoliko godina tijekom turističke sezone, otprilike uvijek u isto vrijeme, dok Konavle „gore”, bezbrižno se češlja više aktera u tzv. vertikali - od premijera države, resornog ministra do župana, a konavoski općinski načelnik problema se sjeti - obljetnički, u vrijeme kad se događa. 

Cijeli komentar o kaosu u Konavlima pročitajte na portalu DubrovnikPress na ovoj poveznici.

„Zbog neizdržive situacije i ozbiljnih posljedica koje tranzitni promet prema Crnoj Gori ima za Općinu Konavle, aktivirao sam Stožer civilne zaštite Općine Konavle”, objavio je danas načelnik Općine Konavle Božo Lasić pozivajući Konavljane i Konavoke da ne idu automobilima ako nije nužno.

„Na prelazak državne granice na graničnom prijelazu Karasovići čeka se i do deset sati, zbog čega su Konavle praktički paralizirane. Stoga inzistiramo da sve nadležne institucije hitno poduzmu sve raspoložive mjere kako bi se nastala situacija što prije ublažila.
O stanju sam upoznao sve nadležne institucije te sam informiran da su već poduzete određene mjere radi saniranja nastale situacije. U stalnom sam kontaktu s ministrom unutarnjih poslova i županom Dubrovačko-neretvanske županije te zajednički pratimo razvoj događaja i tražimo daljnja rješenja.” - napisao je Lasić navodeći kako je „u ovom trenutku najvažnije sačuvati mir, postupati odgovorno i spriječiti da dođe do još veće ugroze sigurnosti ljudi i normalnog života u Konavlima”.

„Sve Konavljane i Konavoke molim da odgode sva putovanja osobnim automobilima koja nisu nužna, kako bismo izbjegli dodatne prometne zastoje i sve opasnosti koje takva situacija sa sobom nosi.
Vjerujem da nijedno zlo nije samo za zlo te da će ova teška situacija napokon potaknuti nadležne na trajno rješavanje problema prometnih gužvi i dugih čekanja na graničnom prijelazu Karasovići.” - napisao je Lasić.

Iz Hrvatskog auto-kluba (HAK) izvijestili su da su na graničnom prijelazu Karasovići višesatna čekanja, a da se na Vitaljini na prijelaz granice prema Crnoj Gori čeka četiri sata.

Višekilometarska kolona na Jadranskoj magistrali proteže se od Čilipa u blizini dubrovačke zračne luke do graničnog prijelaza Karasovići, a policija na Zvekovici preusmjerava dio prometa na alternativne pravce kako bi cesta za zračnu luku ostala prohodna. No i dio lokalnih cesta u međuvremenu se „začepio”.

DPJ

Uz ogromne kolone pred graničnim prijelazima s Crnom Gorom u Konavlima zbog kojih dio stanovnika najjužnije hrvatske općine teško dolazi do svojih domova, konavoski načelnik Božo Lasić objavio je post na Facebooku.

Prenosimo ga u cijelosti u integralnom obliku:

Dvojio sam hoću li se uopće javno očitovati o situaciji na graničnim prijelazima Debeli Brijeg i Konfin zbog velikih gužvi koje postaju nepodnošljive, kako za stanovnike Konavala tako i za sve koji satima čekaju u svojim vozilima.

Međutim, kao načelnik Općine osjećam odgovornost obratiti se javnosti i nadležnim institucijama o svim važnim pitanjima koja utječu na život naših građana, bilo da je riječ o dobrim ili lošim okolnostima. Ovo obraćanje nije pokušaj opravdavanja, nego želja da još jednom upozorim na ozbiljnost problema i činjenicu da su svi nadležni s njime dobro upoznati.

Danas me tijekom cijelog dana zovu brojni sugrađani koji s pravom negoduju zbog nastale situacije. Konavle su doslovno prometno okupirane, a dio lokalnih cesta je blokiran. Ljudi ne mogu doći svojim kućama, obaviti svakodnevne obveze niti se normalno kretati unutar naše općine.

Već dugo upozoravam kako se situacija na našim graničnim prijelazima bitno razlikuje od većine ostalih graničnih prijelaza u Republici Hrvatskoj. Zbog dugih kolona koje nastaju na graničnim prijelazima Debeli Brijeg i Konfin blokiran je promet kroz Konavle, pa naši sugrađani, koji uopće ne prelaze državnu granicu, nakon povratka s posla ili svakodnevnih obveza satima ne mogu doći do svojih domova. Na ovim visokim temperaturama to postaje ne samo teško podnošljivo, nego i ozbiljan sigurnosni i zdravstveni problem.

Svjestan sam da policijski službenici ulažu velike napore kako bi ublažili posljedice ovakvog stanja. Nažalost, i oni su ograničeni novim procedurama na graničnim prijelazima, kao i postojećim kapacitetima. Ovim putem želim im iskreno zahvaliti na njihovom trudu, profesionalnosti i predanosti.

Kako bismo barem donekle pomogli ljudima koji satima čekaju u kolonama na ovim visokim temperaturama, zamolio sam zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Konavle da organizira cisternu s pitkom vodom kako bi se građanima i putnicima omogućilo osvježenje i osnovna pomoć.

Svjestan sam da će ova moja objava vjerojatno prije doći do odgovornih nego brojni pojedinačni apeli građana. Zato još jednom izražavam duboko žaljenje što, unatoč mojim opetovanim zahtjevima i upozorenjima, do danas nije pronađeno odgovarajuće rješenje.

Ne želim izbjeći svoj dio odgovornosti, ali isto tako moram jasno reći da je ovakvo stanje nedopustivo. Stoga od svih nadležnih institucija zahtijevam hitno poduzimanje konkretnih mjera kako bi se ovaj problem što prije riješio.

U potpunosti podržavam potrebu zaštite državne granice i provođenje svih sigurnosnih procedura. Međutim, jednako tako moramo voditi računa o građanima koji žive uz samu granicu. Ne smije se događati da zbog kolona nastalih na graničnim prijelazima stanovnici Konavala budu praktički odsječeni od svojih domova i prisiljeni satima čekati na prometnicama kako bi došli do vlastite kuće.

Naši građani zaslužuju učinkovitu organizaciju graničnog prometa i dostojanstvene uvjete života. Vrijeme je da se ovaj problem konačno počne rješavati. - napisao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Inspiriran izjavama HDZ-ovaca, županijski vijećnik Iv Karamatić (SDP) citirao je izjavu predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice (HDZ) o brzoj cesti od Pelješkog mosta do čvorišta Zaton Doli te izjavu konavoskog načelnika Boža Lasića (HDZ) o brzoj cesti do Zračne luke u Čilipima. Karamatić kaže, nestala je HDZ-ova stranačka stega.

- Citirat ću Marka Potrebicu, predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika: „Mi nemamo kilometra brze ceste. Ono, nazovimo, brza cesta nije brza cesta. Ne postoji gora cesta na ovom svijetu, projektirana u modernoj Hrvatskoj državi od spoja Pelješkog mosta do čvorišta Zaton - Doli, 32 kilometra, dva mjesta za preticanje i onda se čudimo neki dan kad vidimo da čovjek uleti u škare ili da svako malo presretač nekoga uhiti. Mi nismo ništa dobili s tom cestom, osim što smo izbjegli Schengen, a imamo na njoj 25 tisuća vozila.“ – citirao je Karamatić Potrebicu iz članka na Južnom i Dubrovnikpressu, a potom i konavoskog načelnika Boža Lasića o brzoj cesti do Zračne luke u Čilipima.

I dok Lasićevu izjavu o brzoj cesti do Zračne luke u Čilipima u kojoj je kazao „ja sam realni pesimista, dug je put pred nama do rješenja”, Karamatić drži iskrenom i poštenom, osvrnuo se na nedavni, baš kao što ga je nazvao, tužni uradak HTV-a o trasi brze ceste do Zračne luke o kojem smo već pisali, o čemu možete čitati na ovoj poveznici.

- Nakon svega imamo onaj tužni komentar HTV-a, onaj uradak o trasi brze ceste koja je odabrana?! Što o tome reći? Ne ponovilo se. Javni servis za javnu obmanu. Čemu, kome to ide u prilog? HDZ-u sigurno ne. - rekao je Karamatić, koji nije zaboravio citirati posljednju izjavu župana Blaža Peza (HDZ) o brzoj cesti.

- Dovoljno je o tome rekao župan, vjerojatno revoltiran: „Brza cesta je ispod nule. Nemamo ništa, nemamo trasu.” Znači, ovo su sve citati. Ovo ne govori Ivo, ovo ne govori oporba. Ovo su citati vodećih HDZ-ovaca u Dubrovačko - neretvanskoj županiji. - kazao je Karamatić, koji se citatima istaknutih HDZ-ovaca poslužio kako bi dokazao da HDZ-ova stranačka stega više ne funkcionira.

- Ovo dovoljno govori da je voda prelila čašu ili su se neki oteli kontroli. . Znači stranačka stega ne funkcionira. Evo, župane i predsjedniče HDZ-a, oteli su se momci kontroli. Počeli su govoriti, kako vi kažete, golu surovu istinu. O tome treba govoriti i to treba gurati i tu treba vertikala brzo profunkcionirati jer izgubili smo vrijeme. Izgubili smo vrijeme na jednu trasu. Hoće li biti izmjena u trasi oko koje ćemo se usuglasiti i dogovoriti? Hoće li te izmjene tražiti izmjene prostornih planova? To je opet vrijeme i to je ta naša uloga da guramo. - rekao je Karamatić. .

- Stege nema. Svaki HDZ-ovac na svojoj razini može promišljati i razmišljati o svom prostoru. Isto vrijedi za sve gradonačelnike i načelnike, prepuštamo novoizabranima u njihovim gradovima i općinama da promišljaju kvalitetno o svom prostoru. - uzvratio je Karamatiću župan Pezo.

I dok Pezo tvrdi kako stege u HDZ-u nema, Karamatić ga podsjeća:

- Osvrnut ću se na vašu konstataciju kako stege u HDZ-u nema, kako svaki HDZ-ovac može misliti svojom glavom i govoriti svojim ustima. Sjetite se samo onog europarlamentarca naivnog koji je nedavno govorio svojom glavom pa znate kako je prošao. Sokol, kako se ono zove? Koji je branio svoju ženu. - podsjetio je Peza vijećnik Karamatić.

Kad je u pitanju izjava Marka Potrebice kako nema gore ceste od brze Pelješke ceste, Pezo se sa svojim stranačkim kolegom izgleda djelomično slaže.

- Potrebica je iz onoga što ste ga citirali dobro detektirao probleme, ali vam kažem, a neću to obrazlagati, ne slažem se s rješenjima koja je Potrebica iznio. - istaknuo je župan Pezo.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić nakon velikog arheološkog otkrića u Cavtatu kazao je da se „još jednom pokazalo kako naše Konavle kriju neprocjenjiva svjedočanstva bogate povijesti i kulturne baštine koja nadilazi lokalne okvire te predstavlja vrijednost za cijelu Hrvatsku”.

- Ovo otkriće ujedno potvrđuje opravdanost postojanja i važnost rada Muzeja i galerija Konavala. Njihova stručnost, predanost i sustavan rad rezultirali su istraživanjem koje će zasigurno zauzeti značajno mjesto u hrvatskoj arheologiji. Posebno raduje činjenica da među nositeljima projekta i brojnim suradnicima nalazimo stručnjake koji žive i djeluju upravo ovdje, u našem kraju. Njihovo zajedničko djelovanje, znanje i sinergija pokazali su da možemo uspješno odgovoriti i na najsloženije izazove koje donose ovakva senzacionalna otkrića. Posebnu zahvalnost upućujem Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske koje je pravodobno osiguralo interventna sredstva za provedbu istraživanja, zaštitu nalaza i njegovo primjereno predstavljanje javnosti. – kazao je Lasić.

Kako kaže konavoski načelnik „razumljivo i opravdano, javnost je tijekom istraživanja bila privremeno isključena iz pojedinih faza projekta”.

- Takav pristup bio je nužan kako bi se zaštitio sam nalaz, osigurala stručna obrada te omogućilo sigurno izmještanje sarkofaga bez ugrožavanja njegove znanstvene i kulturne vrijednosti. Čestitam svim sudionicima projekta, Muzejima i galerijama Konavala, stručnim suradnicima, Ministarstvu kulture i medija, Konzervatorskom odjelu, investitorima i svima koji su svojim radom pridonijeli ovom velikom uspjehu. Ovo je trenutak na koji Konavle i Cavtat mogu biti istinski ponosni. – dodao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.