Prikazujem sadržaj po oznakama: bacanje hrane

Četvrtak, 23 Svibanj 2024 19:16

SVAKI HRVAT GODIŠNJE BACI ČAK 71 KILOGRAM HRANE

Svaki Hrvat prosječno godišnje baci 71 kilogram hrane, a kuhanje po 'zero waste' pravilima donosi korisna znanja za nove mlade kuhare i slastičare, istaknuto je u četvrtak na radionici za učenike strukovnih usmjerenja Centra Slava Raškaj u sklopu inicijative "Biraj zeleno".

"Niz godina se bavimo temom 'zero wastea'. Kao škola koja obrazuje ugostiteljski kadar, kuhare i slastičare, primijetili smo da je to područje važno za naše učenike, kako bi stekli dodatna znanja i vještine koje će kasnije, nakon završenog obrazovanja, primijeniti u svom radu", rekla je za Hinu Brigita Jerić, socijalna radnica i projektna menadžerica u Centru Slava Raškaj.

U Centru za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, učenici završnih razreda strukovnih usmjerenja pripremali su ručak po principima "zero food waste" filozofije. Na taj je način otvorena nova sezona edukativne inicijative "Biraj zeleno".

Korisnici Centra na ovakvim radionicama dobivaju znanja po kojima se ističu među drugim mladim kuharima, koji možda nisu educirani o tim temama.

"Naš centar Slava Raškaj unazad deset godina sudjeluje u raznim programima koji se financiraju iz europskih fondova, a bave se 'zero waste' filozofijom. Jedan od njih je 'Zero Waste Catering Lab' u koji je bilo uključeno šest zemalja, gdje smo zajedno oformili i kurikulum 'zero wastea' za kuhare i slastičare", rekla je.

S obzirom da se školska zgrada u Ilici obnavlja nakon potresa, Centar Slava Raškaj dobio je donaciju od 20 tisuća eura za opremanje kuhinje i slastičarskog kabineta. Poduke o štetnosti bacanja hrane potrebne su i ostalim učenicima i mladima, smatra Jerić.

"Postoji puno načina kako svakodnevnim aktivnostima mladi mogu doprinijeti promjenama i zaštiti okoliša", dodala je.

Donaciju od 20 tisuća eura uručio je direktor Nestlea za Hrvatsku, BiH i Sloveniju Laurentiu Florin Dimitriu. Suradnja s Centrom Slava Raškaj nastala je tijekom prošlosezonskih 'zero waste' radionica namijenjenih za građene, rekao je.

"Na globalnoj razini, jedna trećina proizvedene hrane završi u otpadu. U Hrvatskoj svake godine jedna osoba baci 71 kilogram hrane. To nije samo štetno za okoliš, nago i za kucni budžet. Gubite novac koji ste mogli iskoristit za plaćanje režija, na primjer", izjavio je direktor Nestlea.

Radi širenja edukacije o održivoj budućnosti s manje otpada, inicijativa "Biraj zeleno" ima podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva poljoprivrede.

Ručak u Centru Slava Raškaj bio je prilika da mlade generacije nauče kako postati vrhunski kuhari koji primjenjuju 'zero waste' pravila, dodao je Florin Dimitriu.

Učenici su također naučili neke nove zanimljive tehnike i recepte, poput kreme od cvjetače za desert, naglasio je chef Mario Mandarić koji je vodio današnju radionicu.

"Prije se na zero waste nije toliko pazilo. Ali, govoreći iz svoje perspektive, zero waste je ono što nas gura da budemo kreativni. Mi imamo sezonske jelovnike koje mijenjamo s godišnjim dobima. Kad složimo jelovnik, onda gledamo kakvog otpada imamo od kojeg jela, nakon čega modificiramo jelovnik da bi iskoristili sve što ostaje", rekao je Mandarić.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 71 kilogram hrane što je više od 280 tisuća tona, a čak 76 posto otpada potječe iz kućanstava dok je prosjek Europske unije 53 posto, doznaje se od predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane - CEPOH Branke Ilakovac.

Ilakovac je za Hinu upozorila da prevencija i s njom povezana edukacija građana u Hrvatskoj nije prepoznata kao ključna u borbi protiv nastanka otpada od hrane.

- Ako želimo dugoročne rezultate u smanjenju bacanja hrane iznimno je važno stalno informiranje i edukacija građana svih dobnih skupina i svih sektora, pri čemu je presudna uloga stručnih organizacija. - ističe Ilakovac.

Naglasila je da je to posebno važno jer se edukacijom potrošača mogu značajno smanjiti količine bačene hrane, a rezultati se mogu postići vrlo brzo - malim promjenama u svakodnevnim radnjama prilikom kupovine, pripreme i konzumacije hrane. Primjerice, podsjeća kako smo za vrijeme „lockdowna” uspjeli kao kućanstva smanjiti bacanje hrane za oko 10 posto jer su odlasci u kupovinu bili „vrlo složen poduhvat” pa smo primarno trošili zalihe namirnica koje smo već imali u kućanstvima.

- Činjenica je da potrošači, odnosno kućanstva kao dominantan proizvođač otpada od hrane najviše hrane bacaju jer krivo procjenjuju prehrambene potrebe i previše kupuju. - ističe Ilakovac.

To potvrđuju rezultati istraživanja CEPOH-a u kojem je gotovo polovica od tisuću ispitanika navela da je krivac za nastanak otpada od hrane u njihovom kućanstvu prevelika količina pripremljenog obroka. Razlog bacanja je i taj što potrošači zaborave na hranu u ormariću ili hladnjaku pa joj istekne rok, a dobar dio ispitanika naveo je da ukućani ne pojedu svoj dio pa obrok propadne ili pak kupe preveliku količinu hrane koju nisu uspjeli pojesti pa završi u otpadu.

Marina Bujan / Hina

Objavljeno u GLOBAL

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u utorak je istaknuo kako su rezultati istraživanja pokazali da u Hrvatskoj, na godišnjoj razini, nastaje čak 286.000 tona otpada od hrane, što je čak 71 kilogram po stanovniku.

Međutim, dodao je da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količina otpada od hrane.

- Godišnja razina kreiranja tog otpada je oko 286.000 tona ili oko 71 kilograma po stanovniku, što je relativno velika količina, možda ne u usporedbi s nekim europskim zemljama, međutim, za našu zemlju i za našu razinu bruto domaćeg proizvoda per capita razmjerno velika. - izjavio je ministar Ćorić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio rezultate prvog takvog Statističkog istraživanja o otpadu od hrane koje je napravio Zavod za zaštitu okoliša i prirode.

Istaknuo je da su tim istraživanjem po prvi put u Hrvatskoj došli do procjena navika kućanstava, odnosno stanovništva, ali nešto šire, po pitanju otpada od hrane, a rezultati su takvi da upućuju na to "da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količina otpada od hrane".

- Manevarski prostor za smanjenje ovih količina na godišnjoj razini postoji i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s kolegama iz Ministarstva poljoprivrede u narednom razdoblju ići će prije svega u smjeru povećanja edukacije, a onda, vjerujemo, i smanjenja količina. Ovo je i okolišno pitanje, ne samo u segmentu zaštite okoliša, već isto tako i smanjenja emisija CO2, budući otpad od hrane, prema našim procjenama, dosta utječe i na emisije CO2 u Hrvatskoj. - rekao je ministar Ćorić.

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić istaknuo je kako je istraživanjem procijenjeno da na godišnjoj razini u Hrvatskoj od 286.000 tona otpada od hrane, što uključuje i kućanstva i poslovni sektor, na kućanstva otpada značajno veći dio, čak 216.000 tona.

- Ako to raspodijelimo na stanovnike, onda ukupno po stanovniku produciramo 71 kilogram otpada. No, međutim, ako gledamo samo koliko produciraju kućanstva - to je 53,6 kilograma godišnje po stanovniku. - istaknuo je Duplić.

U kontinentalnom dijelu to je 52 kilograma po stanovniku, u Dalmaciji 57 kilograma, a u Primorsko-goranskoj županiji i Istri 61 kilogram po stanovniku. To je, kaže Duplić, pokazalo da u primorskom dijelu građani znatno rjeđe obrok koji su skuhali ponovno konzumiraju i u puno većem broju slučajeva bacaju namirnicu čim vide da joj je rok došao kraju, a što nije slučaj u kontinentalnom dijelu.

Duplić je rekao da je značajan prostor za smanjenje otpada od hrane, u jestivom dijelu, odnosno u hrani koju, iako smo mogli, nismo konzumirali, nego smo je na kraju bacili i dodao da takve jestive hrane u otpadu, kada se gleda i poslovni sektor i kućanstva, ima nešto više od 105.000 tona godišnje.

To bi, dodao je, kućanstvima donijelo i određenu uštedu u kućnom budžetu, ali i smanjilo količinu otpada koji je odložen kroz miješani komunalni otpad. Kućanstva bi, kada bi se u potpunosti taj jestivi dio otpada uklonio, godišnje za četiri posto mogla smanjiti količinu miješanog otpada.

Istraživanje je pokazalo i da kod umirovljenika te građana s visokom stručnom spremom nastaju nešto manje količine otpada od hrane.

Duplić je građanima poručio da u kupovinu odlaze s planom što će kuhati, da ne rade nepotrebne zalihe, a kad kupe više toga da one proizvode koje već imaju doma upotrijebe prije novokupljenih. Također, da višak hrane smrznu te da hranu daju nekom drugom ako vide da ju neće stići upotrijebiti.

Kada se slikovito prikaže količina jestivog dijela otpada od hrane koji nastaje u Hrvatskoj to je, kaže Duplić, "4400 šlepera dužine 16 metara i nosivosti 24 tone, što je udaljenost od Zagreba do Križevaca". Dnevno bi, dodao je, mogli podijeliti 360.000 štruca kruha od 800 grama, a to znači da bi svi stanovnici Splita, Osijeka i Slavonskog Broda mogli dobiti po jednu štrucu kruha.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u