Prikazujem sadržaj po oznakama: andro vlahušić

Dubrovnikpass je najvažniji gradski proizvod koji puni proračun prodajom ulaznica za dubrovačke povijesne atrakcije. Nastao pred petnaest godina, kao autorski projekt širokog kruga ljudi, danas je najvažnije javno dobro svake gradske uprave u upravljanju destinacijom Dubrovnik te osiguranju novca za razvojne i socijalne projekte građana. U prvih šest mjeseci ove godine prodano je 181 780 Dubrovnikpassa i zarađeno 6.731.800 eura. Prosječna prodajna vrijednost svakoga Dubrovnikpassa bila je 37 eura. U odnosu na lani povećanje broja prodanih Dubrovnikpassa i zarađenoga novca iznosi impresivnih 46 posto. - tako piše danas u priopćenju bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, danas nezavisni gradski vijećnik.

On dalje navodi kako se „do kraja godine očekuje se prodaja pola milijuna Dubrovnikpassa koji će po prosječnoj cijeni od 37 eura građanima grada Dubrovnika donijeti 18.5 milijuna eura ili 140 milijuna kuna”.

„Na organizaciji, marketingu, prodaji, kontroli Dubrovnikpassa radi svega četvero ljudi u Upravnom odjelu za kulturu uz volontersko Povjerenstvo za razvoj Dubrovnikpassa. Četiri i po milijuna eura donijeti će svaki zaposlenik koji se bavi Dubrovnikpassom. Parafrazirajući Winstona Churchilla iz Rata za Britaniju, može se slobodno reći: Nikada tako malo ljudi nije bolje punilo proračun za korist svih 43 000 građana Dubrovnika. Prodati će se još i oko pola milijuna ulaznica za zidine , te će grad od svake prodane ulaznice za zidine dobiti još dodatnih sedam milijuna eura. Ostaje potpuno čudno i nejasno zašto Grad Dubrovnik ne promovira aktivno uspjehe prodaje Dubrovnikpassa na lokalnoj dubrovačkoj razini. Nema ga u izvješćima tjednoga rada gradonačelnika, nema ga u promociji po lokalnim medijima, nema ga u dnevnim aktivnostima turističke zajednice. Ističe ga se samo na hrvatskoj i međunarodnoj sceni, kada se treba pohvaliti izvornim dubrovačkim projektima.” - kaže Vlahušić pa zaključuje:

„Jedino logično obrazloženje dolazi od činjenice da Dubrovnikcard i Dubrovnikpass nije Matov, nego Androv projekt. Šteta za građane Dubrovnika koji bi uz malo dobre volje čelnih ljudi grada mogli imati dodatnih dvadeset milijuna eura u proračunu na godišnjoj razini. Što je cijena izgradnje Doma umirovljenika ispod Petke ili nogometne Arene Lapad. Uz malo razumijevanja, te isti broj turista i iste cijene Dubrovnikpassa godišnje možemo imati dodatno jedan veleban infrastrukturni projekt, koji ostaje trajno sadašnjim i budućim generacijama.”

„Kada bi se usvojili prijedlozi koje je prihvatilo Povjerenstvo za praćenje Dubrovnikpassa, prodaja Dubrovnikpassa ove godine trebala je biti duplo veća i prodati ga se oko milijun komada. Plus pola milijuna ulaznica za zidine . Ukupni prihod uz isti broj turista i iste cijene trebao je samo od Dubrovnikpassa biti 37 milijuna eura, plus prihod od prodaje dijela ulaznica za zidine. Cijenu Dubrovnikpassa nismo mijenjali od 2021. godine, usprkos visokoj inflaciji, kako bi turistima omogućili puni doživljaj Dubrovnika. Gradske zidine, devet muzeja, besplatni javni prijevoz , popusti u stotinama trgovina i restorana, Konavle, Lokrum omogućuju disperziju turista, smanjuju gužvu u povijesnoj jezgri te povećavaju prodaju.

Za prolivenim mlijekom ne treba plakati kaže naš narod. Nismo iskoristili puni potencijal prodaje dubrovačkih zidina, muzeja, žičare, zaustavljanja autobusa na Pilama, poslovnih prostora i javnih površina u vlasništvu grada. Zaraditi ćemo ove godine trideset milijuna eura od direktne turističke uplate u gradski proračun umjesto šestdeset milijuna eura. Godine su pred nama, a dobro osmišljeni projekti pred petnaest godina izdržali su teret vremena i političke napade svih vrsta. Turisti su ih prihvatili, kao i građani Dubrovnika.

Usprkos brojnim osporavanjima Dubrovnik će biti jedini hrvatski i europski grad u kome će polovinu proračuna plaćati direktno turisti, a drugu polovicu poduzetnici i građani Dubrovnika.” - napisao je još u priopćenju Andro Vlahušić.

jpa

Objavljeno u S JUGA
Utorak, 02 Srpanj 2024 18:39

FILMSKI DUBROVNIK PROHUJAO JE S VIHOROM

Piše: Andro Vlahušić

Pred dvanaest godina Dubrovnik je imao samo sjećanja ne nekada davno snimane filmove i serije u zadnjih sto godina. Nije bilo prave filmske ni televizijske produkcije koja bi Dubrovnik učinila poznatom filmskom lokacijom te kao magnet privlačila druge projekte. Sve smo promijenili naglavačke 2011. godine kada smo u Dubrovnik doveli HBOovu seriju : Game of Thrones – Igre prijestolja. Osigurali smo producentima i organizatorima najbolje moguće uvjete za snimanje, na lokacijama koje smo zajedno birali, u vremenu kada snimanje serije nije otežavalo život grada, pogotovo u turističkoj sezoni. Dubrovnik je postao Kings Landing, Kraljev grudobran, koji je u grad privukao stotine tisuća turista, posebno Amerikanaca zbog čega su i uvedene direktne avio linije New York – Dubrovnik.

Game of Thrones učinio je brojna čudesa našemu gradu. Prema studiji koju je 2019. godine napravio Institut za javne financije, za potrebe HAVC-a i Ministarstva kulture RH, zarada od Game of Thronesa iznosila je najmanje tri milijarde kuna za grad Dubrovnik. U studiji je sudjelovao i sadašnji ministar financija doc. dr. Marko Primorac. Od 2019. godine do danas Game of Thrones donio je Dubrovniku još najmanje dvije milijarde kuna, te sa pravom možemo reći da je to najisplativiji turističko - promotivni projekt u modernoj dubrovačkoj i hrvatskoj povijesti.

Nakon Game of Thronesa u Dubrovnik smo 2016. godine doveli snimanje Ratova zvijezda , koju je producirao Disney studio, najveća svjetska zabavna i filmska kompanija. Dubrovnik je u filmu Star Wars, Posljedni Jedi, „glumio“ glamurozni galaktički grad Canto Bight, zabavno središte galaksije 25. stoljeća.

Snimana je i veličanstvena produkcija Roobin Hooda koja je zauzela pola Straduna, te pokazala kakav je Dubrovnik bio u doba Robina Hooda i Richarda Lavljega srca, koji je pri povratku s Križarskoga rata posjetio Dubrovnik i donirao sto tisuća dukata za izgradnju dubrovačke katedrale.

Uspjeh je slijedio uspjeh. Cijeli kulturni i zabavni svijet pričao je o dubrovačkome filmskome čudu. HBO, Disney, Ratovi zvijezda, Game of thrones, Robin Hood pokazali su da Dubrovnik može biti srednjovjekovni Kraljev Grudobran i Nottingham Forrest, ali i Canto Bight, galaktički Las Vegas budućnosti. S HBO-om smo zbog nevjerojatnoga svjetskoga uspjeha Game of Thronesa te poslovne suradnje koja se odvijala bez imalo poteškoća za producente, kao i građane Dubrovnika, dogovorili da će i u svim nastavcima Game of Thronesa Dubrovnik uvijek biti Kings Landing. Sličan dogovor postigli smo i s Disneyom o razvoju svemirskoga grada budućnosti, galaktičkoga Dubrovnika.

Na tragu uspjeha s dvije ponajveće svjetske filmske kompanije dogovorili smo i snimanje filma James Bond u Dubrovniku. Povezali smo i životopis Duška Popova, Dubrovčanina koji je bio inspiracija Ianu Flemingu za lik Jamesa Bonda s vrhunskim uvjetima za snimanje filma u Dubrovniku.

Napravili smo koncept te idejno rješenje velikoga filmskoga studija na Pobrežju od pedeset tisuća metara četvornih, koji je trebao biti u suvlasništvu grada Dubrovnika i najvećih svjetskih filmskih studija. U Luži je otvorena filmska izložba, koja je trebala biti preteča manjega filmskoga muzeja u povijesnoj jezgri, dok se ne izgradi veliki filmski studio sa pravim muzejom na Pobrežju. Školovali smo desetke mladih sugrađana za poslove filmske produkcije, što je vrijednije od same zarade. Naučili ih raditi s najvećim svjetskim zvijezdama i studijima. Mladi ljudi trebali su biti osnova za nove moderne, multimedijalne studije dubrovačkoga Sveučilišta i vodećih svjetskih učilišta uključujući i Berklee iz Bostona.

Bili smo na naslovnicima svih časopisa koji se bave zabavom, filmom, turizmom. Donijeli milijarde kuna građanima Dubrovnika i Hrvatske, što potvrđuju i sadašnji ministri u svojim studijama.

Prođe ne tako dugih osam godina. Dubrovnik kao nekom čarolijom nestane s filmske karte svijeta. Zameo ga vjetar. Nema ni filmova, ni serija. Nema Muzeja filma, ni filmskoga studija. Nema posla za stotinjak kreativne dubrovačke i hrvatske djece u svome gradu. Nema ni multimedijalnih studija na dubrovačkome sveučilištu.

Ostadoše samo sjećanja na vrijeme kada je sve bilo moguće. Kada smo imali ljude koji su znali Dubrovnik pretvoriti u najpoželjniju filmsku i turističku destinaciju. Prohujalo s vihorom kaže najbolji svjetski film u povijesti čiji je i drugi naziv Zameo ih vjetar.

A što se događa s Game of Thrones, Ratovima zvijezda, James Bondom. Je li i njih Zameo vjetar i odnio vihor. Je li i njih zadesila dubrovačka oluja. Naravno da nije.

HBO se udružio sa CNN-om, Discoveryjem, Warner Brosom i snima dva nastavka Game of Thronesa, Prva je serija House of Dragons koja prati vrijeme dvjesto godina prije radnji iz Game of Thronesa. U kojoj postoji i Željezno prijestolje i Kings Landing, samo ne u Dubrovniku. Druga je nova serija Vitez od sedam kraljevstava, koja je počela sa snimanjem u Belfastu, a prati radnju sto godina prije Igara prijestolja. Snimaju se i Ratovi zvijezda i James Bond. Svi su pronašli nove lokacije, a da u novi postfilmski Dubrovnik nisu ni svratili.

Narednih trideset godina snimat će se i Igre prijestolja i Ratovi zvijezda i James Bond. Svjetske filmske uspješnice ne umiru, nego stalno žive s novim nastavcima.

Objavljeno u S JUGA

„Ako se ne razvijaš, stagniraš”, kaže u novom priopćenju nezavisni vijećnik Andro Vlahušić, koji smatra kako u proteklih osam godina Grad Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika nisu razvili nijedan novi hvalevrijedan proizvod koji bi unaprijedio turizam i održao ga konkurentnim s drugim hrvatskim i svjetskim destinacijama već se sve svelo na zabrane i regulacije.

„Nažalost, nije se prihvatio razvojni koncept turizma nego koncept zabrana ili regulacije. Zabranit ćemo privatni smještaj u povijesnoj jezgri i višestambenim zgradama, zabranit ćemo glazbu i buku u večernjim satima, oduzimat ćemo stolove na javnim površinama. Nećemo suncobrane, ležaljke i sladoled na plažama. Dubrovnik će biti grad reda i tabrana, što će postati naša glavna promotivna poruka, upućena Urbi et Orbi, gradu i svijetu.

Dok se ovih dana po Hrvatskoj otvaraju novi hoteli ili najavljuje otvaranje Kupara, Tri sestrice, naš Belvedere stoji isti kao 1991. godine. Nije određeno još ni pomorsko dobro, kako bi se najbolji hrvatski hotel počeo graditi. Na Babinu kuku nema novih hotela, ni kongresne dvorane kako je najavljivano.

Nije obnovljen nijedan ljetnikovac u Rijeci Dubrovačkoj, gradu, Lokrumu, usprkos ogromnim europskim sredstvima i prihodima od Dubrovnikpassa, zidina. Nisu osvijetljene zidine, niti stvoreni tehnički uvjeti za siguran večernji obilazak makar maloga dijela zidina. Nije izgrađena, niti produžena nijedna nova plaža. Zadnja nova plaža bio je Mandrač, koja je postala središnja plaža za građane Dubrovnika. Ovo ljeto plaža Uvala Lapad, kao i većina dubrovačkih plaža i kupališta bit će bez suncobrana, ležaljki, sladoleda, kave, hladnih napitaka.” - naveo je između ostalog Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

Nakon postavljanja stupića i nakon incidenata na Pilama, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić u priopćenju za javnost ponudio je prometna rješenja. Podsjetio je kako je u vrijeme kad je kao gradonačelnik postavio stupiće bio napadan od oporbe i dijela medija. Naravno, Vlahušić je ponudio i prometna rješenja s ciljem smanjenja gužvi i rasterećenja prometa oko Grada.

„Ovih dana ponovno su se podigla tri stupića na Pilama, od čega su dva „Androva” i jedan „Matov“, kako bi regulirali promet oko povijesne jezgre. Pred 11 godina prvo smo postavili lanac, a pred devet godina postavili smo dva stupića na Pile kako bi spriječili nezakonito zaustavljanje turističkih autobusa. Pokušali smo uvesti red i povećati proračunske prihode. Sve opozicijske stranke, turističke agencije te dio medija je ta danas „vrhunska“ rješenja napao kao iživljavanje nad turistima i agencijama bez kojih grad ne može živjeti.” - prisjetio se Vlahušić i nastavio.

„Prođoše godine, Visoki upravni sud potvrdi sve gradske odluke, zaradimo desetke milijuna kuna, sadašnja gradska vlast, negdašnja opozicija, prigrli stara Androva rješenja iz 2015. kao spasonosna u 2024. godini.” - naveo je Vlahušić, referirajući se na nedavne izjave gradonačelnika Mata Frankovića.

„Prema izjavama Mata Frankovića danas u Dubrovniku imamo 9 000 vozila koji se bave turističkim prijevozom gostiju. Pred deset godina Dubrovnik je imao samo tristo taksista, koji su svi bili građani Dubrovnika i plaćali su 7 000 kuna godišnje za taxi koncesiju. Imali smo i dvije tarife, jednu za turiste i drugu, 50 posto jeftiniju za građane, koji su plaćali 12 kuna početnu cijenu, te šest kuna po kilometru pa je prosječna taxi vožnja građane koštala 30 kuna. Danas imamo navodno više od 7 000 taksija, koji ne plaćaju godišnju koncesiju pa je prihod od 7 000 vozila višestruko manji nego za samo tristo taksija. Nema više ni posebne cijene za građane Dubrovnika, koju svi taxi vozači moraju poštovati.” - naveo je.

Osvrnuo se Vlahušić i na putničke autobuse, podsjetivši kako su za njegova mandata „svi turistički autobusi, sukladno gradskim odlukama, morali plaćati svako zaustavljanje na Pilama, Pločama, donjoj postaji žičare, 800 kuna.

Danas, je, navodi Vlahušić, situacija drukčija.

„Turistički autobusi, koji prevoze kruzerske goste i turiste koji idu žičarom, više ne plaćaju 800 kuna svako zaustavljanje nego plaćaju vinjete koje su simbolične.” - naveo je.

Istkanuvši kako „prijevoznici „neplatiše“, tisuće taksista iz svih dijelova Hrvatske i autobusi, koji dobit donose samo vlasnicima kruzerskih kompanija i žičare, stvaraju najveću gužvu u gradu i na prometnicama, Vlahušić je naveo kako su „rješenja jednostvna, zakonska, europska i ekološka i besplatna” nakon što je „Zakon o sigurnosti na cestama dao ovlaštenja gradovima da ograniče promet oko zaštićenih povijesnih cjelina na svome području”.

„Prolaz Zagrebačkome ulicom slobodan je za sve građane Dubrovnika, koji ionako ne uzrokuju nikakvu gužvu oko povijesne jezgre. Niti zimi, niti ljeti. Turističkim autobusima uvodi se naplata prolaza kroz Zagrebačku ulicu, bez promjena Odluke o vinjetama i Ugovora s Excelsa nekretninama, temeljem Zakona o sigurnosti na cestama i europskoj zelenoj praksi. Dvjesto eura po svakome prolasku, osim ako svi putnici nisu kupili Dubrovnikpass. Kada i ako se uspije smanjiti broj taxi vozila na optimalnu razinu, tretirati ih kao javni prijevoz uz posebne cijene za građane Dubrovnika.- naveo je Vlahušić, predloživši rješenja za cabrio buseve.

„Za cabrio i izletničke autobuse Grad Dubrovnik treba donijeti zasebnu odluku kojom će regulirati njihovu djelatnost, jer su oni jedini prijevoznici koji disperziraju goste po cijelome gradu, a ne samo na Pile. „ - naveo je.

Vlahušić je ponudio rješenja i za autobuse Libertasa.
„Uvesti posebnu kružnu Libertasovu liniju koja vozi od Pila do Doma zdravlja i benzinske stanice Ine, preko Iljine glavice, Buže i Pila. Besplatna za sve stanovnike Dubrovnika, čak i one koji nemaju kupljen Libertasov pokaz te turiste koji kupe Dubrovnikpass. Preko Ploča i Zlatnoga potoka uvodi se brat blizanac „Neboderku“ koji vozi kružno do Vatrogasaca cijeli dan po rasporedu koji odgovara građanima Ploča.- naveo je Vlahušić, koji smatra kako bi uvođenjem njegovih prijedloga „nestale prometne gužve oko povijesne jezgre i cijelome gradu, čak i za vrijeme najvećih ljetnih gužvi. Proračun grada Dubrovnika bio bi bogatiji na godišnjoj razini za 10 milijuna eura. Građani Dubrovnika imali bi slobodu prolaska kroz Zagrebačku ulicu, koju bi jako rijetko koristili. Dobili ni novu besplatnu kružnu liniju Liberatas autobusa oko Grada, povoljne cijene taxi i električnih skutera. Stanovnici Ploča i povijesne jezgre imali bi znatno veću kvalitetu života, jer ne bi trpjeli prometne gužve.” - istaknuo je Vlahušić.

nm

Objavljeno u S JUGA

Bivši gradonačelnik Dubrovnika i aktualni nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Andro Vlahušić uputio je danas priopćenje nakon što je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković održao prezentaciju svog sedmogodišnjeg rada.

Priopćenje Andra Vlahušića prenosimo i integralnom obliku u cijelosti:

„Na presici o radu gradonačelnika u proteklih sedam godina, Mato Franković sam je sebi dao ocjenu dobar (3) , sa napomenom da bi ocjena bila bolja da je bilo više para i da se napravila sportska dvorana. Uz dvije godine korone obilježene padom proračunskih prihoda, ostale godine mandata, uključujući tekuću, Dubrovnik ima najveće proračune. Biblijskim rječnikom mandat je obilježen sa šest debelih godina i dvije mršave.

Gradski proračun puni se iz tri obilna izvora. Prihodi od građana koji su narasli zbog velike inflacije, prihode od prodaje turistima novih proračunskih proizvoda ( Dubrovnikpass, ulaznice za zidine, Zaustavljanje turističkih autobusa na Pilama, koncesija za žičaru, Revelin), te europska namjenska sredstva.

U proteklih sedam godina najveći pojedinačni izvor prihoda, uz porez na dohodak koji plaćaju građani Dubrovnika, dolazi od prihoda koji turisti plaćaju direktno u proračun, od 2010. godine do danas. Prihode koje ni danas nema nijedan grad u Hrvatskoj, a niti su postojali ranije. U mandatu Mata Frankovića novostvoreni, originalni proračunski prihodi grada, naplaćeni od turista iznose ravno jednu milijardu kuna ili sto trideset milijuna eura. Prihodi od prodaje Dubrovnikpassa i dijela ulaznica za zidine u razdoblju 2017. – 2024. godina iznositi će osamsto milijuna kuna ili stotinu i pet milijuna eura, a prihodi od Revelina, koncesije za žičaru i naplate zaustavljanja turističkih autobusa u istom razdoblju iznose dvjesto milijuna kuna ili dvadeset pet milijuna eura.

Milijarda kuna Lex Vlahušić prihoda, u mandatu Mata Frankovića veća je nego ukupni zbir svih dosada ostvarenih kapitalnih ulaganja koje je grad proveo koristeći dubrovačka, hrvatska i europska sredstva. Koju bi ocjenu Mato Franković dao sebi da nije na raspolaganju imao milijardu kuna prihoda. Vjerojatno dovoljan . Kapitalnih investicija financiranih ili sufinanciranih vlastitim sredstvima uopće ne bi bilo, te bi ostali samo projekti koji se u cijelosti financiraju europskim sredstvima.

Samo ove godine prihodi od Dubrovnikpassa , zidina, žičare, autobusa, Revelina iznositi će nešto preko 220 milijuna kuna ili 30 milijuna eura. Činiti će više od jedne trećine izvornih proračunskih prihoda.

Kaže gospodin Franković, da sam imao više para i sportsku dvoranu ocjena bi bila bolja. Pa koliko je onda trebalo više para i jesmo li u proteklih sedam godina mogli zaraditi te novce bez povećanja nameta i poreza za građane Dubrovnika?

Sportska dvorana košta šestdeset pet milijuna eura, Dom umirovljenika ispod bolnice dvadeset pet milijuna eura, od čega su nacionalna i europska sredstva šest milijuna eura, a devetnaest milijuna eura sredstva grada Dubrovnika. Lokalna komponenta za sve odobrene europske projekte iznosi trideset milijuna eura. Petnaest milijuna eura treba za Arenu Lapad, stadion sa pet tisuća sjedalica. Ukupno još jedna milijarda kuna ili dodatnih sto trideset milijuna eura, navedeni projekti završeni i ocjena rada gradonačelnika vrlo dobar (4).

Na primjeru Doma umirovljenika ispod bolnice vidimo važnost vlastitih sredstava, jer uz devetnaest milijuna eura za izgradnju , proračun grada trebati će sufinancirati rad Doma umirovljenike za siromašne sugrađane trajno.

Grad Dubrovnik ove godine ostvariti će dvadeset pet milijuna prihoda od prodaje Dubrovnik passa u iznosu od osmanaest milijuna eura i sedam milijuna eura od dijela ulaznica za zidine, te pet milijuna eura od Revelina, žičare, turističkih autobusa. Da se poštuju preporuke koje javno iznosim na sjednicama gradskoga vijeća, Povjerenstva za praćenje razvoja Dubrovnikpassa, a koje su utkane u izvorni originalni koncept razvoja Dubrovnik carda još od 2010. godine, ovogodišnji prihod od prodaje Dubrovnikpassa iznosio bi najmanje pedeset milijuna eura ili četiristo milijuna kuna.

Da nisu uvedene vinjete za kruzerske autobuse, te omogućeno besplatno iskrcavanje putnika na donjoj postaji žičare, te uvedena primjerena naplata provoza turističkih autobusa kroz zaštićenu povijesnu zonu zarada od Revelina, žičare, turističkih autobusa bila bi duplo veća i iznosila bi samo ove godine deset milijuna eura. Jedinstveni i originalni koncept punjenja proračuna direktno od turista samo ove godine iznosio bi šestdeset milijuna eura, te bio za duplo veći od realno ostvarenih trideset milijuna eura.

Primjenjujući precizne podatke o prihodima koji plaćaju turisti u proračun za ovu godinu, na cijelo razdoblje mandata Mata Frankovića od 2017. godine do danas sa velikom pouzdanošću može se zaključiti da smo umjesto zarade od jedne milijarde kuna od turista, mogli imati dvije milijarde kuna. Izgraditi sve planirano, te zaraditi visoku ocjenu rada. Ostaje potpuno nejasno zašto se prihvaćaju samo djelomična rješenja, koja donose polovičan prihod.” - priopćenje je Andra Vlahušića.

jp

Objavljeno u S JUGA

Rezultati turističke sezone u Dubrovniku u prvih pet mjeseci pokazali su izvanredne rezultate u odnosu na lanjsku godinu, s povećanjem broja dolazaka za 16 posto i broja noćenja za 21 posto. Ostvareno je milijun noćenja, neznatno više nego rekordne 2019. godine.

Nezavisni gradski vijećnik, bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić kaže pak kako su „zadnjih godinu dana privatni iznajmljivači grada Dubrovnika bili pod svojevrsnim pritiskom zbog najava smanjenja kapaciteta privatnoga smještaja za jednu trećinu i zabranama iznajmljivanja stanova u višestambenim zgradama” te da je on „jedini snažno zagovarao sve privatne iznajmljivače”, što, kaže, „čini kontinuirano već petnaest godina, naglašavajući da je privatni smještaj snaga dubrovačkoga turizma”.

„Kako su vrijedne dubrovačke obitelji odgovorile na neutemeljene pritiske, vidimo kroz ostvarene rezultate u prvih pet mjeseci. Četrdeset posto porasta noćenja u privatnom smještaju posljedica su većeg ulaganja u kvalitetu smještaja i odnose sa svojim i našim gostima. Pružili im vrhunski smještaj, organizirali dobrodošlicu i svojim radom pokazali dubrovačku uljudnost. U prvih pet mjeseci ove godine privatni smještaj ostvario je 311.464 noćenja, što je povećanje od 36.61 % u odnosu na proteklu 2023. godinu. U svibnju mjesecu povećanje iznosi četrdeset posto u odnosu na lani.” - navodi Vlahušić u priopćenju.

„Kada se usporede rezultati ostvarenih noćenje ove godine u odnosu na rekordnu 2019. godinu, vidi se da je ove godine broj noćenja podjednak. Ostvareno je milijun noćenja u obje godine u prvih pet mjeseci. Kada se pogleda preraspodjela ostvarenih noćenja između hotela i privatnoga smještaja dolazimo do zanimljivih rezultata. Hotelski smještaj ove godine ostvario je za deset posto manje noćenja nego 2019. godine, te je sa 640 tisuća pao na 576 tisuća noćenja. Istovremeno privatni smještaj porastao je sa 268 tisuća na 312 tisuća noćenja ili za 16 posto.” - piše Vlahušić.

„Kako će se trendovi eksplozivnoga rasta privatnoga smještaja još ubrzati tijekom glavne turističke sezone do kraja godine privatni smještaj u Dubrovniku približiti će se broju ostvarenih noćenja od dva milijuna, te se skoro izjednačiti s brojem noćenja u hotelima.” - napisao je Vlahušić.

„Rast privatnoga smještaja u odnosu na hotelski smještaj zanimljivo je promatrati i s rezultatima ostvarenim pred osam godina ili 2016. godine. Te godine hotelski smještaj ostvario je 2.04 milijuna noćenja, a privatni smještaj 1.09 milijuna noćenja. Ove i naredne godine broj noćenja u hotelima i privatnome smještaju grada Dubrovnika izjednačit će se.”

„Najveće povećanje kapaciteta privatnoga smještaja dogodilo se u povijesnoj jezgri. Prema podacima Studije prihvatnoga kapaciteta koju je izradilo dubrovačko Sveučilište, a prihvatilo Gradsko vijeća na protekloj sjednici broj stanova koji se iznajmljuju u povijesnoj jezgri porastao je sa 2140 na 3980 ili skoro za duplo. Povijesna jezgra je za sedam godina došla do svoga maksimuma, jer se više od 90 % upotrebljivih stanova u privatnome vlasništvu iznajmljuje. Proces pretvaranja povijesne jezgre u turistički resort je završen.” - navodi Vlahušić valjda kao da je to nešto dobro i pozitivno.

On dalje piše kako „dubrovački izazov nije u zabranama privatnoga smještaja, nego u njegovu razvoju kao djelatnosti kompatibilne sa hotelskim smještajem”.

„Već je predsezona pokazala da privatni smještaj u Dubrovniku može biti cjelogodišnji, za što Grad, Zračna luka i Turistička zajednica trebaju uložiti znatna sredstva u podizanje kvalitete cijele destinacije, organizirajući kulturne, zabavne i sportske sadržaje u zimskom i proljetnom periodu. Hotelski kapaciteti u zadnjih dvanaest godinu su podjednaki, te hotelski smještaj od 2012. godine ostvaruje godišnje oko dva milijuna noćenja. Na razini do dva i pol milijuna noćenja ostati će i narednih deset godina. Jedini rast i to održivi omogućuje privatni smještaj. Ne zapošljava strane radnike, ne troši nove urbane prostore, nego iskorištava već izgrađeno.” - zaključuje Andro Vlahušić.

JPA

Objavljeno u S JUGA
Četvrtak, 16 Svibanj 2024 16:30

PUSTITI TAKSI VOZILA PREKO BONINOVA BILO BI LUDILO

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika usvojena je odluka o zoni posebnog režima prometa, a tijekom rasprave očekivano su se mogla čuti različita mišljenja.

Tako je bivši gradonačelnik i trenutno nezavisni vijećnik Andro Vlahušić stava kako se Dubrovčane kažnjava jer se slobodan prolaz preko Ilijine glavice omogućava samo onima s PPK, a predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica nije mu ostao dužan na tu opasku.

- Vi mrtvi hladni kažete da odluka kažnjava Dubrovčane, vi koji ste projektirali Dubrovnik bez reda i načina, javne površine davali kučku, mačku, grad zatrpali štandovima po gradu. Mi smo 4,5 milijuna prihoda izgubili kad smo to uklonili. - rekao je Potrebica.

- Građani nisu kažnjeni zbog PPK koja košta 60 kuna nego gužvama u kojima stoje po 45 minuta. Jeste li vi stali u gužvi u autu 45 minuta prije 15 dana kad je sve stalo? Dubrovačke tablice su najbrojnije u tim gužvama, a ne govorim koja je svrha tih vozila. - uzvratio je Potrebica Vlahušiću.

Kako stav s Vlahušićem dijeli i vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP) koja, gledajući površno, rješenje vidi u puštanju prometa preko Boninova do Pila, uzvratio im je gradonačelnik Mato Franković.

- Nitko ne diskriminira građane. Recite da se ne možete zamjeriti 6.000 građana jer su dogodine lokalni izbori. Pod krinkom zaštite građana se ne želite zamjeriti 6.000 taksista. Razlog uvođenja zone je u činjenica da je u gradu enorman broj gospodarskih subjekata koji vrše taksi djelatnost i blokiraju veliki broj ulica. - rekao je Franković te se osvrnuo na tvrdnje Bonačić Obradović da s PPK penalizira građane.

- Kažete, penaliziramo građane jer ih tjeramo da kupe PPK. Ajde, nađite mi formalno pravni način kako i u koji okvir možete staviti građane grada ili stanovnike Župe, Primorja, Konavala, a da vam ta odluka ne padne na diskriminatornoj razini. - kazao je Franković.

- Razumijem da vam je problem zamjeriti se 6.000 ljudi. To je legitimno. Razumijem vas. Ali meni nije problem jer ne razmišljam što će biti danas i sutra nego što nas čeka za dvije, pet i deset godina jer ako intenzitet prometa nastavi rasti ovom brzinom, tada će ulice oko Grada preplaviti isključivo i jedino taksi vozila. - naglasio je Franković.

Kako mu postaje sve teže slušati bisere koje prosipa Bonačić Obradović predlažući da se pusti promet preko Boninova do Pila, u raspravu se ponovo uključio Potrebica, koji joj je održao lekciju o populizmu.

- Mislio sam da ćete grad staviti ispred jeftinog populizma. Dva puta ste se zalagali da naši taksisti krenu s Boninova na Piile. Dva puta ste to rekli, ne vodeći računa zašto je netko donio odluku da se to zabrani. - rekao je Potrebica.

Objasnio je Bonačić Obradović zašto taksisti i autobusi, osim Libertasovih, ne mogu preko Boninova na Pile.

- Pile bi kolabirale. Autobusi Libertasa bi iskrcavali putnike na Staroj bolnici. Imate križanje nasred Pila. Nastao bi čep da se nitko živ ne bi maknuo s mjesta. Cijeli bi grad vašom genijalnom idejom bio paraliziran. - objasnio je Potrebica vijećnici Bonačić Obradović.

Objavljeno u S JUGA
Utorak, 14 Svibanj 2024 14:03

ZLOČESTA MAĆEHA JUGA

Bivši i sadašnji gradonačelnik, Andro Vlahušić i Mato Franković, koji se već neko vrijeme oko dosta toga slažu, složili su se na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća, što je uostalom mišljenje svih građana, kako su zrakoplovne karte nacionalnog avioprijevoznika za letove od Dubrovnika do Zagreba iznimno skupe. I dok ga je Andro Vlahušić pitao planiraju li se mjere kojima bi se putovanje bilo povoljnije, gradonačelnik Mato Franković najavio je kako će o cijeni aviokarata uskoro razgovarati s upravom Croatia Airlinesa (CA). Kako su bili previše fokusirani na zrakoplovne karte, nisu pronašli rješenje kako će upravu Hrvatskih autocesta (HAC) nagovoriti da smanji cijenu cestarine.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, koji u slobodno vrijeme često putuje, što zrakoplovom, što osobnim automobilom, požalio se kako je Zagreb, po cijeni putovanja, Dubrovniku najudaljeniji grad u Europskoj uniji.

- Zagreb je Dubrovniku najudaljeniji grad u Europskoj uniji. Prosječna cijena zrakoplovne karte Dubrovnik – Zagreb je 200 eura. Zahvaljujući Ryanairu, iz Hrvatske se za bilo koju europsku destinaciju može putovati za 40 eura dok se za Zagreb iz Dubrovnika s Croatia Airlinesom putuje za 200 eura. - rekao je Vlahušić.

Kako i sam, što zbog saborskih, što gradonačelničkih obaveza, često putuje u hrvatsku metropolu, s Vlahušićem se složio i Franković.

- Imamo dvije situacije, prva je skupoća karte za bilo koji mjesec, a druga je nemogućnost dobivanja karte. Od lipnja dalje je nemoguće bukirati kartu. Ako to niste napravili mjesec dana ranije, preostaje vam sjesti u auto i voziti za Zagreb. - kazao je Franković.

Vlahušić je pitao što se može učiniti kako bi Dubrovčanima i općenito građanima s juga koji lete iz Čilipa za Zagreb cijene putovanja zrakoplovima nacionalnog prijevoznika bile povoljnije, a Franković je najavio sastanak s predstavnicima CA.

- Mi ćemo vrlo skoro odraditi jedan sastanak s Croatijom Airlines jer mislim da nije korektno penalizirati građane Dubrovnika. Oni su to napravili kod zadnje priče o subvenciji avio prijevoza. Kad je Grad uveo subvencije, oni su digli cijenu karte za isto taj iznos. To je Croatia Airlines napravila! - rekao je Franković, iznijevši koliko je Grad Dubrovnik platio subvencije.

- Grad Dubrovnik je platio 11 milijuna kuna subvencije, 11 milijuna kuna! - uskliknuo je ustvrdivši:
- Ne znam koliko košta avion, ali mislim da smo bar kupili rep aviona Croatia Airlinesa.

- Moramo pronaći neki zajednički model u kojemu će biti prepoznati građani Dubrovnika. Croatia Airlines je dio javnog prijevoza i trebali bi imati određene limite po pitanju visine avio karte. Ne može bit da je Ryanairu isplativo letjeti do Rima za 20 eura, a da Croatia Airlines do Zagreba treba platiti 150 eura. Avioni nisu prazni, puni su čak i u zimskim mjesecima. Nemaju konkurencije, to je državna linija subvencionirana EU sredstvima, a penalizirani su građani juga Hrvatske. To je činjenica! - istaknuo je gradonačelnik Franković i nastavio:

- Činjenica je da smo mi jedino područje koje nema autocestu i zaslužujemo drukčiji tretman od drugih. - naglasio je gradonačelnik s kojim mišljenje dijeli i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ).

- Croatia Airlines je višegodišnja maćeha Dubrovnika, ne samo po pitanju cijene nego i po pitanju voznog reda. Dižemo se kao zombiji na prvi avion, dolazimo sa zadnjim, koji redovno kasni uru - dvije nakon ponoća. Po svemu je Dubrovnik Croatiji Airlines zadnja rupa na svirali, a po strukturi prihoda je jedna od bitnijih destinacija. Popunjenost aviona im je dobra pa dižu cijene jer ima onih koji će platiti, to je njihova ekonomska logika, ali zaboravljaju bitan element da je to nama javni prijevoz do glavnoga grada jer drugu opciju nemamo. - kazao je Potrebica.

- Plaćamo mi i za razvoj željeznica i ne bunimo se jer trebaju nam i željeznice, ali nama treba i normalni zračni prijevoznik jer inače ćemo svi zajedno onog dana kad Croatia Airlines propadne zapaliti svijeću i biti sretni jer će se javiti prijevoznici koji će voziti po normalnim cijenama, a neće Dubrovnik promatrati kroz broj turista nego kroz domaće stanovništvo. - rekao je Potrebica.

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 06 Svibanj 2024 12:32

200 EURA ZA DOLAZAK AUTOBUSA NA PILE

„Na narednoj sjednici Gradskoga vijeća nalazi se prijedlog Odluke o prometnome režimu oko povijesne jezgre Grada. Odluka ima pozitivne elemente kao što su zabrana stranim vozilima koji nemaju osiguran privatni parking, kamp vozilima, kao i pokušaj smanjenja broja taxi vozila”, kaže danas u priopćenju nezavisni vijećnik Andro Vlahušić koji ističe kako postoje i loši dijelovi odluke, u prvom redu to je, navodi on, „isključenje dijela građana Dubrovnika i susjednih općina koji nemaju kupljene parkirne karte, čime ih se udaljava od Grada – povijesne jezgre, čak i za usluge dovoza ili odvoza članova obitelji koji idu u Grad na misu, kazalište, koncert, glazbenu školu ili gradsku upravu”.

„Pretvaranje Grada - povijesne jezgre u turistički resort, naglašena je i dijelom Odluke o prometnome režimu kojom se turističkim autobusima koji prevoze kruzerske goste iz Gruža na Pile, te autobusima koji prevoze goste na donju postaju žičare omogućava besplatan ili skoro besplatan prijevoz ulicama grada, te zaustavljanje i iskrcaj gosta na Pilama i Pločama.” - piše Vlahušić ističući kako su „zadnjih dvadeset godina turistički autobusi koji prevoze kruzerske goste iz Gruža do Pila najveći uzročnici prometnih gužvi”.

„Osigurali smo značajne prihode za grad Dubrovnik u ukupnom iznosu od sto milijuna kuna ili 14 milijuna eura”, podsjeća Vlahušić, ali navodeći dalje koje trenutno sve mogućnosti imaju kruzerski gosti za prijevoz do povijesne jezgre zaključuje kako je potrebno ukinuti vinjeti i uvesti naplatu po autobusu od dvjesto eura.

„Uspoređujući praksu mediteranskih i europskih gradova i luka za kruzere 2011. godine uveli smo naplatu od osamsto kuna za svako zaustavljanje svih turističkih autobusa oko Grada, na Pilama i Pločama, uključujući i kruzerske goste. Danas bi svako zaustavljanje na Pilama i donjoj stanici žičare trebalo naplaćivati 1500 kuna ili dvjesto eura, kako bi održali vrijednost naplate kada je uvedena. Prosječno turistički autobus preveze oko četrdeset putnika, pa je direktni prihod proračunu grada po svakome gostu bio dvadeset kuna ili tri eura. Novac dobiven od naplate zaustavljanja na Pilama i Pločama nije se oduzimao od zarade dubrovačkih autobusera, vodiča, ni lokalnih agencija nego direktno od zarade vlasnika kruzerskih kompanija. Uz cijenu od dvjesto eura po autobusu ili pet eura po putniku, za građane Dubrovnika, zarada vodiča, lokalnih autobusera i agencija ostala bi ista. Manje bi zaradili jedno bogati vlasnici kruzerskih kompanija.” - kaže Andro Vlahušić.

„Godišnji gubitak grada Dubrovnika ili direktna zarada vlasnika kruzerskih kompanija i dubrovačke žičare veća je od milijun eura godišnje zbog uvođenja vinjeta i oslobađanja plaćanja naplate zaustavljanja na Pilama i donjoj postaji žičare. I bez pandemijskih godina ukupna šteta prelazi osam milijuna eura ili šesdeset milijuna kuna. Budimo razumni, vjerujmo službenim podacima grada, donosimo odluke odgovorno prema građanima Dubrovnika i proračunu. Ukinimo Vinjete, naplaćujmo primjerenu cijenu za svako zaustavljanje i iskrcaj turista na Pilama i Pločama. Besplatan promet oko Grada omogućimo svim građanima Dubrovnika i susjednih općina, te turističkim autobusima čiji su svi gosti kupili Dubrovnikpass.” - zaključio je Vlahušić.

dm

Objavljeno u S JUGA

„Za parkirna mjesta na dijelu kamene šetnice na Lapadskoj obali jedini krivac je jedna osoba s dva prezimena - Siniša Hajdaš Dončić”, kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća odgovarajući na pitanje bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušiča zašto je na kamenoj šetnici ocrtao parkirna mjesta.

Istaknuvši kako govori istinu, temeljenu na dokumentima do kojih je u međuvremenu došao, gradonačelnik Mato Franković potanko je ispričao kako je tadašnji ministar prometa, ne bi li Franju Pašaliću dodijelio koncesiju za marinu na Lapadskoj obali, počinio niz kaznenih djela.

- Jedini krivac je Sinša Hajdaš Dončić i kao i ja, kao i DORH, vi to jako dobro znate. Dakle, kad je raspisan natječaj za dodjelu koncesije prijavilo se više subjekata. Jedan od njih bio je Marina Frapa. Jedan od osnovnih uvjeta natječaja bio je da natječajna dokumentacija mora biti usklađena s UPU-om Gruški akvatorij. To je bio jedan od osnovnih uvjeta, da bi nadležno Ministarstvo pod Hajdašem – Dončićem donijelo odluku i dodijelilo koncesiju Marini Frapa koja nije bila u skladu s UPU-om Gruški akvatorij.- rekao je Franković i nastavio pričati što se događalo dalje.

- Imam sve dokumente. Dakle, nakon što je Upravni sudu u Splitu srušio odluku o dodjeli koncesije jer nije bila je usklađena s UPU-om, dokumentacija marine Frapa uopće nije trebala biti uzeta u razmatranje. To je kriminal nad kriminalom. To je neviđeni kriminal! Dakle, tada oni ponovo donose odluke i daju koncesiju Marini Frapa, pravdajući to činjenicom da UPU Gruški akvatorij nije bio zakonski ispravan jer je predvidio prateće objekte, recepciju, sanitarne čvorove u privatnom objektu, u Hotelu Lapad po Pravilniku o nautičkom turizmu. - rekao je Franković, dodavši kako je Ministarstvo prometa na čijem je čelu bio Hajdaš Dončić trebalo poništiti natječaj.

Prisjetio se i što se dogodilo kad je Zoran Milanović kao predsjednički kandidat došao na skup u Dubrivnik.

- Na skup Zorana Milanovića u Hotelu Petka, kad je došao kao predsjednički kandidat, došao je i Božo Memed i rekao mu, ispred svih: „Sram te bilo, izdao si Dubrovnik!” Olga je li tako bilo? - pitao je Franković bivšu SDP-ovku Olgu Muratti koja je u međuvremenu postala dio HDZ-ove koalicije, te nastavio:

- Siniša Hajdaš Dončić uz Zorana Milanovića, napravio je jedan od najvećih zločina za Lapad i doveo nas u u poziciju da moramo nalaziti rješenja kako bismo riješili pitanje koncesije i koncesijskog područja. - naglasio je Franković, koji je i Vlahušiću spočitao neke odluke.

- Prijašnjim UPU-om bilo je je predviđeno da se tamo rade plutajući pontoni, a vi ste izmjenama stavili da recepcija treba biti na pomorskom dobru, ali ste omogućili gradnju fiksne obale koja danas nagrđuje cijelo to područje. - rekao je Franković.

- Natječaj za davanje koncesije nije raspisala Vlada Zorana Milanovića. On je raspisan u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, a i preuzela ga je Vlada Zorana Milanovića i vodila ga i dovela do kraja. Dakle, osim što je rekao za Dubrovnik da je jedan običan kokošinjac, Siniša Hajdaš Dončić je napravio direktno zlodjelo.- naglasio je Franković.

Ispričao je koja je bila uloga tadašnje ministrice Anke Mrak Taritaš na Lapadskoj obali.

- Da vam spomenem Anku Mrak Taritaš. Običaj je da se veliki projekti prepuste jedinicama lokalne samouprave na izdavanje dozvola. Ovaj projekt nije prepušten nama nego je na neki čudan način Marina Frapa dobila dozvolu za gat B. To su ljetni vezovi bez riješenih imovinsko - pravnih odnosa za spoj komunalne infrastrukture. To vam je kao da gradite kuću do koje ne ide cesta, ali vi dobijete građevinsku dozvolu jer nema veze što nema ceste. Nema veze što naš zakon kaže da prije ishođenja akata o gradnji morate riješiti imovinsko – pravne uvjete da bi dobili dozvolu. - kazao je Franković.

Bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću rekao je da ga je Siniša Hajdaš Dončić ucijenio.

- Siniša Hajdaš Dončić vas je direktno ucijenio. Znam kakav je to čovjek i koje je prste imao u pokušaju prodaje ACI-ja. Rekao vam je ili ćeš birati Luku Dubrovnik ili ćeš ostaviti moga prijatelja Franja Pašalića na miru. Hajdaš je zaprijetio Vlahušiću da će ugasiti Luku i sve ljude poslati na ulicu ako ne da Franju Pašaliću koncesiju, a oni su je dali potpuno protivno zakonu. - istaknuo je gradonačelnik, otkrivši kako to nije bio jedini plan Hajdaša Dončića za Luku Dubrovnik.

- Da su bili u pravu ne bi ucjenjivali Andra Vlahušića. Plan B bio mu je tursko – francuski konzorcij koji je trebao gospodariti Lukom Dubrovnik. Njegova ideja bila je ugasiti Luku Dubrovnik. Nikad Andro ne bi dobio koncesiju na 30 godina za Luku da mu se ovo poklopilo nego je interes s druge strane bio veći pa je onda Dončić rekao: „Ugasit ćemo luku u trećom koraku, dat' ćemo prioritetnu koncesiju.” Je li vi shvaćate što je taj čovjek želio napraviti u ovom gradu? - pitao je Franković i dodao.

- I zato je Zoran Milanović izgubio i prvi i drugi krug u Dubrovniku na predsjedničkim izborima, u gradu u kojem je svaki put od Franja Tuđmana do Kolinde izbore dobio netko drugi, a ne HDZ-ov kandidat, jer ljudi znaju što je taj čovjek napravio u ovom gradu. - rekao je Franković.

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 7