Prikazujem sadržaj po oznakama: andro vlahušić

Protekle godine grad Dubrovnik ostvario je prihod od prodaje Dubrovnikpassa 12,2 milijuna eura, te još 7,3 milijuna eura od prodaje ulaznica za zidine ili ukupno čini 19,5 milijuna eura. Prodano je 840 tisuća ulaznica za zidine i Dubrovnikpass, što čini jednu trećinu od broja turista koji su lani posjetili Dubrovnik od njih 2,4 milijuna turista. To je najmanja brojka prodanih ulaznica u proteklih desetak godina, osim godina pandemije. Uobičajena prodaja ulaznica za zidine, dubrovačku karticu i Dubrovnikpass, godinama se kretala oko polovice ukupnoga broja posjetitelja grada Dubrovnika u tekućoj godini. - kaže dubrovački nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić u svom priopćenju u kojem napominje kako će „ove godine broj turista i dnevnih posjetitelja u gradu Dubrovniku narasti za petnaestak posto, zbog Ryanaira i drugih avio linija, povećanoga brodskoga i cestovnoga prometa, te će se približiti brojci od tri milijuna turista”.

„Ostvarivi cilj za prodaju Dubrovnikpassa ili ulaznica za zidine u ovoj godini treba biti jedan i pol milijuna prodanih ulaznica ili polovica od ukupnoga broja posjetitelja, kao što je to bilo godinama. Pri istim cijenama koje vrijede već treću godinu, Grad Dubrovnik samo od Dubrovnikpassa i zidina, treba ostvarivati proračunski prihod od pedeset milijuna eura, a DPDS još dodatnih deset milijuna eura. Prihod od Dubrovnikpassa i zidina, umjesto sadašnje četvrtine izvornih proračuna grada Dubrovnika, treba činiti jednu polovicu proračuna grada.” - smatra Vlahušić pa navodi:

Za ostvariti realne ciljeve potrebno je donijeti nekoliko odluka uz minimalna ulaganja.

DPDS treba prestati prodavati samostalne ulaznice za zidine, te nastaviti s prodajom Dubrovnikpassa na svojim prodajnim mjestima, uz dodatnu zaradu. DPDS danas na računu ima desetak milijuna eura gotovine za kojih nema kapaciteta kako ih potrošiti, obveznici su plaćanja poreza na dobit, imaju problema s pravnom regulativom oko nedostatka koncesije za zidine s neizvjesnim ishodom. Umjesto da se bave s dva posla, prodajom samostalnih ulaznica i obnovom baštine, trebali bi se posvetiti isključivo obnovi baštine, te promociji iste.

Grad Dubrovnik treba uvesti i prodaju grupnih ulaznica za turističke agencije i vodiče, koje bi plaćali sami turisti po cijeni oko polovice individualnih Dubrovnikpassa, ovisno o turističkoj turi, bez posebnoga troška za turističke agencije i vodiče.

Uz najavljeni sustav rezervacija treba uvesti i sustav ograničavanja ulaska turista u povijesnu jezgru kada broj posjetitelja povijesne jezgre, prelazi 90 % maksimalnoga broja od 8000 posjetitelja istovremeno. Živimo u vremenu posvemašnje digitalizacije, umjetne inteligencije i raznih VR i AR rješenja koje trebaju postepeno biti sastavni dio Dubrovnikpassa.

Grad Dubrovnik i DPDS trebaju završiti projekt osvjetljavanja dubrovačkih zidina i hodnika samih zidina, kako bi se osiguralo večernje razgledavanje grada Dubrovnika, sigurnim dijelom zidina. Večernjem obilasku dijela zidina treba dodati i razgledavanja noćnog Dubrovnika sa terasa Lovrijenca i Revelina, te najmanje jednog muzeja.

Lazareti sa svjetskom „blockbuster“ izložbom, muzej Filma i Vaterpola, muzej Vode, Ljetnikovci Rijeke dubrovačke samo su neki od lako ostvarivih projekata koji zahtijevaju minimalna ulaganja , a donose disperziju turista i veću prodaju Dubrovnikpassa.

Predložena rješenja su jeftina, lako ostvariva uz političku volju gradske uprave i DPDSa . Turisti bi uz istu cijenu dobili nove sadržaje, DPDS bi godišnje za obnovu imao desetak milijuna eura na raspolaganju, a najveću dobit imali bi građani Dubrovnika, koji bi uz ogromne nove prihode imali i rasterećenje povijesne jezgre te cijeloga grada od turista koji bi bili raspršeni po cijeloj destinaciji.

Projekti Živoga grada, priuštivoga stanovanja, novih cesta i parkirališta, skrbi za starije i bolesne osobe, mlade i osobe sa posebnim potrebama imali bi na raspolaganju dodatnih trideset milijuna eura od turista, čime bi se kvaliteta života građana Dubrovnika podigla na novu razinu.” - napisao je Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

Biznismen Vasily Anisimov (72) postao je sedmi milijarder koji se odrekao državljanstva Rusije nakon invazije na Ukrajinu, izvijestio je u četvrtak časopis Forbes Russia, a što su prenijeli i brojni mediji u Hrvatskoj s obzirom na to da je Anisimov i državljanin Hrvatske.

Njegova imovina procijenjena je na oko 1,6 milijardi američkih dolara, a ruskog se državljanstva odrekao u rujnu 2022. godine. Uz hrvatsko, Anisimov, ima i državljanstvo male karipske države Dominike još od 90-tih godina, a koje je kupio za 60 tisuća američkih dolara. No, državljanstvo Hrvatske je to koje mu trenutno omogućuje da posluje i putuje slobodno Europskom unijom, a dobio ga je po preporuci Andra Vlahušića.

Naime, Anisimov je državljanin Hrvatske još od listopada 2003. godine kada je svoju prvu hrvatsku putovnicu dobio na račun preporuke koju je tadašnjem SDP-ovom ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu napisao Vlahušić, koji je tada obnašao dužnost ministra zdravstva.

Vasilij Anisimov inače je rođen u Kazahstanu, obogatio se poslovima s aluminijem, a i bivši je vlasnik licence votke „Putinka” te se bavi nekretninskim biznisom. Njegove tvrtke u Hrvatskoj Coalco i Coalco nekretnine koje je, nedugo nakon što je dobio hrvatsku putovnicu, osnovao preko Coalco Internationala s Britanskih Djevičanskih otoka 2003. i 2004. godine, ugašene su 2009. godine.

No, na osnovu čega je Anisimov uopće dobio 2003. godine hrvatsku putovnicu iako je uz rusko imao još i državljanstvo Dominike...

Tadašnji ministar zdravstva Andro Vlahušić je naime u pismu preporuke ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu naveo kako se Vasily Anisimov sa suprugom Jekatarinom namjerava stalno nastaniti u Hrvatskoj i značajno investirati u zdravstvene objekte. Pri tome, tvrdio je Andro Vlahušić u pismu preporuke za dobivanje državljanstva Anisimov je osobiti interes pokazao za ulaganje u lječilište, odnosno Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Nafatalan u Ivanić Gradu. Inače, osnivač Naftalana je Zagrebačka županija, a do tog ulaganja niti je došlo niti se pouzdano može reći da se o tome uopće pričalo iako je Vlahušić u pismu preporuke tvrdio da su vođeni konkretni razgovori.

Lučin i Vlahušić, treba li to uopće reći, eto se uopće ne sjećaju tog slučaja, kako su uostalom oboje izjavili.

Vasily Anisimov inače ima stalno prebivalište u Švicarskoj, a to da se odrekao ruskog državljanstva 2022. godine otkada Europskom unijom šeta i posluje s hrvatskom putovnicom, koju je dobio na osnovu obećanja o ulaganjima u zdravstvo koja nije ostvario, „isplivalo” je s obzirom na to da je morao o tome informirati britanske vlasti zbog vlasništva u britanskim kompanijama, a podatke je nedavno i sam dostavio Forbesu.

Objavljeno u S JUGA

„Tužno je i frustrirajuće slušati prepucavanja gradonačelnika Mata Frankovića i bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića tko je od njih više kriv za sve loše što nam se dogodilo i što će se događati vezano za Lapadsku obalu”, kažu danas iz Srđ je Grad iz kojeg ističu da se Franković i Vlahušić „kao mala djeca svađaju tko je od njih više pogodovao Pašaliću, tko je bio kuhar, tko klokan, a tko jede čija g….”

„Istina je da je vlada Zorana Milanovića (SDP, HNS…) 2011. godine umjesto Luci Dubrovnik (poduzeću u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika) koncesiju na Lapadskoj obali dodijelila privatnom koncesionaru. Tako smo, umjesto koncesionara koji bi profit većinski ostvarivao u korist Grada, pa samim time i građana, dobili koncesionara koji po naravi stvari prvenstveno, ako ne i isključivo, brine o svom privatnom interesu. Zabilježimo i da je koncesiju, premda je ista osporena na dvije sudske instance, zapravo dodijelilo (ta nećemo se valjda držati zakona ko' pijan plota!) nadležno ministarstvo SDP-ove koalicijske vlade, a da je u toj vladi sudjelovao i HNS, točnije Vlahušićeva stranačka šefica Mrak Taritaš.” - iznose srđevci činjenice oko dodjele koncesije.

Oni kažu kako su se „od početka zalagali da se umjesto Marine Frape na tom mjestu izgradi komunalna lučica za građane”.

„Godinama se u Gradskom vijeću zalažemo da se, nakon raskida koncesijskog ugovora, sruši sve ono što nagrđuje okoliš ovog vrijednog lokaliteta. Zalažemo se isto tako da se njezina izgrađena infrastrukturu pretvori u komunalnu lučicu s vezovima za građane. Time ćemo riješiti goruće pitanje nedostatka vezova koje građane muči i ispraviti veliku nepravdu koju im je napravila Vlahušićeva, ali i nastavila raditi Frankovićeva gradska vlast.” - kažu iz SJG.

„Jedino koji u ovoj slučaju, kako gradonačelnik Franković kaže „jedu g…“ su svi građani grada Dubrovnika koji su umjesto komunalne lučice za građane dobili privatnu marinu u centru grada. Umjesto drvoreda, biciklističke staze, prirodne hladovine, komunalne lučice za građane, dobili smo pristupnu cestu za privatnu marinu te iscrtana parkirališna mjesta na kamenim pločama koje su u vizualizacijama građanima predstavljene kao stabla. Dobili smo također nove sudske sporove što znači da će u budućnosti, zahvaljujući Frankoviću, Vlahušiću i ostaloj ekipi, građani opet jesti g…. Isto kao i u slučaju s Garažom, Tvrđavom Imperijal, GUP-om, prometnom infrastrukturom…(gdje bismo bili kad bismo sve nabrajali).” - navode iz SJG zaključujući: „Zaista je tužno u što se jedan pozitivan projekt (uređenje Lapadske obale) na kraju pretvorio.”

jp

Objavljeno u S JUGA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odgovorio je danas nezavisnom vijećniku i bivšem gradonačelniku Dubrovnika Andru Vlahušiću na njegove navode o Lapadskoj obali.

„Osim što gospodine Vlahušić niste bili sposobni ishodovati građevinsku dozvolu za Lapadsku obalu, izmjenama i dopunama GUP-a 2014. godine pokušali ste legalizirati mogućnost izgradnje Marine Frapa u današnjem izdanju, a nakon čega je ponovno od strane Milanovićeve Vlade pod pokroviteljstvom Vas i Siniše Hajdaša Dončića izdana koncesija za Marinu Frapa suprotno natječajnoj dokumentaciji. No, ovaj drugi put je Vaša operacija, za razliku od prvog pokušaja dodjele koncesije, uspjela samo iz jednog razloga - zabranili ste Božu Memedu izjaviti žalbu na odluku o dodjeli koncesije. Stoga bi Vam gospodine Vlahušić bilo bolje šutjeti jer ste Vi bili jedan od kuhara u slučaju Frapa.

Jasnu dokumentaciju o svemu posjedujem i spreman sam bez problema suočiti se ne samo s Vama nego i s gospodom Hajdaš Dončićem i Milanovićem na ovu temu. 3 na 1 pa da vidimo kako bi objasnili građanima grada Dubrovnika što ste, za koga i u čijem interesu napravili. U tom sučeljavanju nek Vam ruke da i Franjo Pašalić pa možemo 4 na 1 razgovarati za okruglim stolom pred javnosti. Bilo bi to, siguran sam, korisno za građane, ali i za pravosudna tijela.”

jp

Objavljeno u S JUGA

Priopćenje nezavisnog vijećnika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andra Vlahušića prenosimo u cijelosti:

Iscrtavanje parkinga na kamenoj šetnici Lapadske obale, uz najave daljnjih sudskih postupaka Laguna trade protiv grada Dubrovnika pokazuju potpunu neodgovornost u vođenju izgradnje iste. Problem Lapadske obale može se svesti na samo jedno pitanje: Da li je grad Dubrovnik prije izdavanja građevinske dozvole za izgradnju Lapadske obale riješio imovinsko pravne odnose ili nije? Ako jest onda je dozvola ispravna, tužbe Laguna Trade nemaju nikakav pravni ni financijski učinak. Sudske odluke trebale su ići u korist grada, jer Laguna Trade nema pravnu osnovu za pobijanje izdane građevinske dozvole. Europska sredstva povučena za njenu izgradnju, odobrena su u skladu sa hrvatskim zakonima i europskoj praksi.

Ako je građevinska dozvola za cijelu dionicu Lapadske obale izdana bez riješenih imovinsko pravnih odnosa s koncesionarom Marine Frapa, tada Grad Dubrovnik ima ozbiljan problem, a posebno oni koji su takvu odluku donijeli i odobrili.

Optuživati Zorana Milanovića, predsjednika Republike Hrvatske koji je pred par dana bio uvaženi gost na svečanoj sjednici grada Dubrovnika, kao i bivšega ministra pomorstva i prometa Sinišu Hajdaša Dončića za probleme Lapadske obale potpuno je nerazumno.

Kada se Ministarstvo pomorstva i prometa optužuje za „nedjela“ iz 2015. godine, kako to da Mato Franković zaboravlja da je iste godine Luka Dubrovnik d.o.o. dobila koncesiju na 38 godina ili što su tandem Milanović / Hajdaš Dončić promijenili Zakon o žičarama koji nam je u zadnjih deset godina donio u proračun sto milijuna kuna i što će do kraja koncesije donijeti još petsto milijuna kuna u proračun grada. Zaboravlja da je Ministarstvo pomorstva predložilo, a Vlada Republike Hrvatske i hrvatski Sabor u prvome čitanju usvojile izmjene Zakonu o pomorskome dobru kome je upravljanje pomorskim dobrom dato gradu Dubrovniku, uključujući upravljanje i starim portom.

Sve DOBRE odluke za grad Dubrovnik, pripremile su stručne službe Ministarstva prometa i pomorstva, koje su iste danas, a vode ih iste osobe u zadnjih dvadeset godina. S kojima se i danas pregovara oko rješavanja problema Lapadske obale, koncesije za Gruški terminal, granica pomorskoga dobra za Belvedere i desetke drugih gradskih projekata. Kako je njih zaboravio spomenuti Mato Franković kao moguće krivce za Lapadsku obalu?

Kada smo izdavali Lokacijske dozvole za Lapadsku obalu 2016. godine suočili smo se s problemom koncesije za komercijalnu marinu, te smo lokacijsku dozvolu podijeli u dvije faze, prvu od Batale do Ekonomskoga fakulteta u kojoj nije bilo spornih elemenata koncesije, te drugi dio od Ekonomskoga fakulteta do pumpe Orsan, u kome je postojao problem izgradnje dijela šetnice uz more, jer se nalazilo u području koncesije komercijalne marine. Zato smo i planirali izgraditi prvi dio Lapadske obale u cijelosti, a drugi dio bez obalnoga zida za što smo osigurali i proračunska sredstva u prijedlogu proračuna za 2017. godinu.

Očito je da proteklih osam godina, uključujući i nedavnu Odluku Gradskoga vijeća o naknadnom sporazumu s Laguna Trade, nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, te da je izdana građevinska dozvola na klimavim nogama.

Vozimo se Lapadskom obalom, parkiramo na kamenoj obali, sudska trakavica se nastavlja, a ne znamo što nas još čeka u završnome financijskome izvješću za Europska sredstva.

nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić

Objavljeno u S JUGA

Donedavno najveći zagovornik kruzerskog turizma, bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić odjednom se uhvatio kritika na račun tog vida turizma uspoređujući ga s iznajmljivanjem apartmana.

Vlahušić se u zadnje vrijeme raspisao o apartmanima, a danas je imao i novo priopćenje u kojem navodi kako „jedan gost u privatnome smještaju troši u Dubrovniku koliko i deset gostiju sa kruzera, ostaje dan duže u gradu nego hotelski gost, te ne uzrokuje nikakvu gužvu u gradu”.

„Zašto ih onda zabranjivati?” - pita Vlahušić aludirajući na najave gradonačelnika Mata Frankovića kako će se ograničiti broj apartmana.

Vlahušić očito apsolutno ništa ne razumije o namjerama aktualnog gradonačelnika, a njegovo priopćenje pak možetenu nastvaku pročitati i integralnog obliku:

„Ususret očekivanoj tematskoj sjednici Gradskoga vijeća o turizmu , potrebno je napraviti pravu analizu baziranu na dokazima i podacima, te na temelju brojaka donositi Odluke i preporuke.

Prema izviješćima Turističke zajednice u Dubrovniku je protekle godine ostvareno 3.885.431 noćenja , plus Nautika 276.990 noćenja, što ukupno čini 4.16 milijuna noćenja. Hotelski gosti ostvarili su 1.996.822 noćenja, sa prosječnim boravkom od 2.94 dana. Privatni smještaj ostvario je 1.387.642 noćenja sa prosječnim boravkom od 3,94 dana ili jednim danom duže nego hotelski smještaj. Ž

Kao što je vidljivo iz službenih brojki privatni smještaj ostvario je 33 % ukupnih noćenja u Dubrovniku ili svako treće noćenje . Trideset i tri posto noćenja u privatnom smještaju daleko je najmanji udio koji privatni smještaj ostvaruje u bilo kome gradu, općini na Jadranu i u kontinentalnoj Hrvatskoj. U većini destinacija udio privatnoga smještaja čini 70 % noćenja ili više.

Mato Franković jedini je gradonačelnik ili načelnik u Hrvatskoj koji predstavlja mjere kojima bi udio broja noćenja u privatnome smještaju trebao pasti za jednu trećinu, te činiti svako peto noćenje u Dubrovniku.

Najvažnije pitanje u turizmu je koliko turisti troše u destinaciji, te kome ide zarada od turizma. Građanima ili stranim vlasnicima.

Dubrovačka turistička zajednica napravila je 2018. godine veliko TOMAS istraživanje o zadovoljstvu gostiju u Dubrovniku, te dnevnoj potrošnji koje je obuhvatilo tri skupine gostiju, hotelske goste, goste u privatnome smještaju i goste sa kruzera.

Prosječno dnevno stacionarni gosti u Dubrovniku trošili su 170 eura, a gosti sa kruzera 51.2 eura ili 3.3 puta manje. Istraživanje o dnevnoj potrošnji gostiju Dubrovnika u protekloj godini nije provedeno , ali postoje javni podaci o stopi inflacije po kojima se onda izračunava dnevna potrošnja turista protekle godine u odnosu na 2018. godinu. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, kumulativna stopa inflacije od 2018. godine do kraja 2023. godine, iznosila je 27 % , iako su cijene hrane i smještaja rasle nešto više.

Kada primijenimo prilagođenu stopu inflacije , na TOMAS istraživanje iz 2018 . godine dobijemo prosječnu dnevnu potrošnju stacionarnih gostiju od 216 eura, dok su kruzerski gosti lani trošili 65 eura.

Prema ovim objektivnim pokazateljima, smještajni gosti, koji su ostvarili 4.16 milijuna noćenja dnevno su lani trošili 216 eura ili ukupno 900 milijuna eura. Kruzerski gosti njih 525 tisuća prosječno su dnevno trošili 65 eura i potrošili u gradu 35 milijuna eura. Ne treba zanemariti da najveći dio zarade od kruzerskih gostiju i njihove potrošnje u Dubrovniku uzimaju same kruzerske kompanije koje naplaćuju i pedeset posto provizije na Shuttle bus i organizirane izlete, a da istovremeno gradu Dubrovniku ne plaćaju ništa za vožnju Shuttle busa iz Gruža do Pila ili jako malo za turističko vodjenje svojih gostiju u povijesnoj jezgri.

Protekle godine turisti koji dolaze na jednodnevne izlete iz drugih dijelova županije ili regije, potrošili su još oko 25 milijuna eura.

Ukupna turistička potrošnja u gradu Dubrovniku, protekle 2023. godine po dostupnim službenim podacima iznosila je 960 milijuna eura. Devetsto milijuna eura ili 93 % potrošnje ostvarili su stacionarni gosti, trideset pet milijuna eura ili 4 % gosti sa kruzera, te dvadeset pet milijuna eura ili 3 % ostali gosti.

Prema podacima Zračne luke Dubrovnik preko koje dolazi 85 % svih dolazaka turista u Dubrovnik , ove godine očekuje se u gradu Dubrovniku 1.5 milijuna dolazaka turista koji će ukupno ostvariti oko 5 milijuna noćenja. Broj kruzerskih putnika očekuje se nešto veći i iznositi će oko 600 tisuća putnika.

Turistička potrošnja u gradu Dubrovniku pod uvjetom da cijene ostanu iste, a ostvari se povećanje broja gostiju narasti će sa 960 milijuna eura na 1.150 milijuna eura. Stacionarni gosti potrošiti će miljardu i osamdeset milijuna eura, dok će kruzerski i jednodnevni gosti potrošiti oko sedamdeset milijuna eura.

Za kraj ostaje pitanje za sve nas građane Dubrovnika, gradske vijećnike i samoga gradonačelnika. Zašto smanjivati privatni smještaj u gradu Dubrovniku, te kažnjavati građane Dubrovnika koji iznajmljivanjem svoje imovine i svojim radom zaradjuju kruh naš svagdašnji za sebe , svoje obitelji i svoju djecu? Ne zapošljavaju strane radnike, a njihovi gosti troše deset puta više nego kruzerski gosti, ostaju dan duže u gradu nego hotelski gosti , te ne uzrokuju nikakve ili jako male prometne gužve na prometnicama i povijesnoj jezgri grada.” - napisao je Andro Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

Tematska sjednica o turizmu, koja se već nekoliko mjeseci najavljuje, održat će se nakon Feste Svetoga Vlaha, najavio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

- Mislim da je više nego ikad potrebna ta sjednica, ne na temu Turističke zajednice jer bespredmetno je da o tome raspravljamo, ali turizam jučer, danas će biti tema odmah nakon Feste svetoga Vlaha. Imat ćemo širu sjednicu na koju ćemo pozvati različite stručnjake, uključujući i predstavnike gradskih kotara. - najavio je Franković.

Osvrnuo se i na kritike po društvenim mrežama nakon što je najavio zabranu otvaranja novih apartmana u povijesnoj jezgri.

- Vrlo često putem nekih online kanala pojedinci zagovaraju mjeru u turizmu, ali kad se odlučimo i krenemo u smjeru donošenja mjere, ne zabrana, nego regulacije i uvođenja pravila, e tada se vidi licemjerstvo, tada ne bi nitko nešto previše i zato je važno da u Gradskom vijeću sa širim krugom dionika i stručnjacima Instituta za turizam otvoreno razgovaramo kakav je turizam današnjice, a kakav u budućnosti. To je grana koja nam puno toga donosi, a djelomično odnosi na komoditetu, ali zajedničkim promišljanjem, bez poltikanstva, jer svatko tko misli da ću ja dobiti neke bodove najavljujući da ćemo nešto ograničiti, vara se, to ne donosi bodove. Gledajući studije i analize vidim ono što ne vide svi i zato treba razgovarati, pokrenuti širi dijalog i postići politički konsenzus. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

No, nezavisni vijećnik Andro Vlahušić, inače bivši gradonačelnik Dubrovnika, kad je u pitanju zabrana otvaranja novih apartmana ne dijeli Frankovićevo mišljenje. Štoviše, on smatra kako je privatni smještaj jedina djelatnost koju kontroliraju građani pa je pitao Frankovića zašto mu smetaju građani, koji, kazao je, žive od svoga rada.

- Jedini ste gradonačelnik koji je izveo napad na svoje građane jer žive od svoje imovine i svoga rada. Ljudi su u gradu kupili nekretnine, uložili značajna sredstva, a najavili ste da će se u roku dva mjeseca prestati izdavati apartmani. Ljudi su zabrinuti hoće li nastaviti s ulaganjima ili će Grad kupiti njihove stanove po tržišnim cijenama. - rekao je Vlahušić.

- Hoće li se uvesti potpuna zabrana apartmana u povijesnoj jezgri i hoćete li kupiti njihove kuće po tržišnim cijenama? - pitao je Frankovića Vlahušić.

- Svaki naš sugrađanin koji se bavi rentijerstvom, koji iznajmljuje svoj dio životnog prostora, treba imati podršku jedinice lokalne samouprave. Svaki onaj koji ima jedan apartman je u redu, međutim, ako niču nove zgrade, ako iste dobiju u građevinskoj dozvoli da budu stanovi za stanovanje, a postaju apartmani... Na tržištu neke osobe koje imaju pet, šest ili više stanova, pobjeđuju one koji nemaju nijedan stan. Puna su nam usta mladih ljudi, mladih obitelji, živoga grada, svi o tome pričamo, ali kad treba podvući crtu, tada svi potežu ručnu. - rekao je Franković, dodavši kako je dozvoljeni broj kreveta u povijesnoj jezgri prešao dozvoljeni.

- Studija prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre je pri kraju. Vidio sam nacrte i u povijesnoj jezgri smo prekoračili broj dopuštenih kreveta koja je održiva. Moramo misliti na Grad i na tematskoj sjednici ćemo pričati o turizmu. Doći će i studija prihvatnog kapaciteta koju smo bili obvezni napraviti pa će pokazati gdje smo oko povijesne jezgre. Morat ćemo donositi i političke odluke o budućnosti grada. - upozorio je Franković.

Gradonačelnik je kazao kako se nemali broj stambenih zgrada ispraznio jer se u njima ne živi već su stanovi pretvoreni u apartmane.

- Kad je ljeto, kad je grad pun, svi viču grad se raspada. Kad je zima svi bi još jedan apartman, sobu, zgradu. Zaboravljamo da će naša djeca živjeti na periferiji ako ovako nastavimo. Zaboravljamo da su zgrade u Zlatnom potoku prazne, da u njima živi par obitelji zbog loših zakona koji su dozvolili da se u stambenim zonama mogu otvarati apartmani. Tako tjeramo ljude izvan grada. Postat ćemo grad bez ljudi, a pravi primjer je Zlatni potok gdje ima zgrada u kojima žive samo dvije obitelji. Tako će sutra biti i u Lapadu. A gdje će naši ljudi?! - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u S JUGA

„Dubrovnik je ostao bez rukometnoga prvenstva i sportske dvorane, jer nema 65 milijuna eura za izgradnju dvorane, niti osam milijuna eura godišnje za kredit, održavanje i amortizaciju iste”, kaže danas nezavisni gradski vijećnik u dubrovačkom Gradskom vijeću i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

Vlahušić je u priopćenju naveo i kako lokacija dvorane, koja je, ističe, odabrana suprotno prethodnim planovima s obzirom na to da je riječ o gradskom zemljištu, a kako bi se izgradila do rukometnog SP, onemogućuje buduću izgradnju novog bazena i stadiona.

„Za sportsku dvoranu ishođena je pravomoćna građevinska dozvola, napravljena je procjena vrijednosti građevinskih radova koji prema riječima Mata Frankovića iznose 65 milijuna eura. Iako je u više navrata bilo obećavano da će sportsku dvoranu za svjetsko prvenstvo sufinancirati Vlada Republike Hrvatske, te europski fondovi to se nije dogodilo. Grad Dubrovnik ostavljen je na cjedilu, te ako želi sportsku dvoranu mora pronaći vlastita sredstva za njenu izgradnju, održavanje i amortizaciju. Grad Dubrovnik je u međuvremenu podnio zahtjev Europskoj investicijskoj banci za financiranje dvorane, iako je prezadužen te nema nikakve mogućnosti dodatnoga zaduživanja. Grad Dubrovnik najzaduženiji je grad u Hrvatskoj, te jedini bez kreditnoga rejtinga.

Prema uvjetima koje Europska investicijska banka daje gradu Splitu, koji je niskozadužen, te kreditno sposoban, kredit od 65 milijuna eura na 25 godina uz fiksnu kamatu od 3,45 % , iznositi će ukupno sto milijuna eura ili četiri milijuna eura godišnje. Godišnje održavanje dvorane bilo bi do dva milijuna eura, jer nije napravljen pomični krov za ljetne vrućine, zbog čega bi troškovi hlađenja i ventilacije bili veći nego troškovi grijanja. Sportske dvorane prema hrvatskim zakonima imaju godišnju stopu amortizacije od 5 % ili dvadeset godina. Ako produžimo rok amortizacije dvorane na četrdeset godina, godišnji trošak amortizacije iznosi najmanje dva milijuna eura.” - navodi Vlahušić.

„Godišnji trošak financiranja i održavanja nove sportske dvorane, za građane Dubrovnika i gradski proračun iznosio bi osam milijuna eura u narednih dvadeset pet godina. Ukupno DVJESTO milijuna eura ili tri izvorna gradska proračuna. Godišnji trošak nove dvorane bio bi veći za šest puta nego je proračun Javna ustanove Športski objekti, koja skrbi za sadašnja sva igrališta, uključujući bazen, dvoranu i nogometna igrališta. Tri puta više nego što je iznos namijenjen Savezu športova na godišnjoj razini za financiranje svih sportskih klubova grada Dubrovnika.

Što treba sada napraviti...

Odustati od sportske dvorane na predloženoj lokaciji, te se vratiti na staru lokaciju , koja je sastavni dio Športsko rekreacijskoga parka Gospino polje.

U narednome periodu otkupiti ili zamijeniti sva zemljišta u Gospinu polju koja su u obuhvatu sportskoga parka.

Napraviti novi projekt dvorane na javnome natječaju, koja bi bila ujedno i Kongresni centra sa svojim specifičnostima i sportska dvorana. Gospino polje idealno je mjesto za srednje veliki Kongresni centar, koji bi se nalazio u pješačkoj zoni, od povijesne jezgre do većine dubrovačkih hotela.

Sportsko kongresnu dvoranu planirati kao potpuno energetski neovisnu, koristeći zelene tehnologije i sredstva namijenjena za financiranje istih.

I za kraj ili za jedini mogući početak: Osigurati sto milijuna sredstva grada Dubrovnika i partnera, jer kako narod kaže: Bez para nema muzike, a kamoli dvorane.” - napisao je Andro Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

„Nakon stupanja novoga Zakona o turizmu Mato Franković nastavlja s napadima na obitelji i građane Dubrovnika koji se bave djelatnosti privatnoga smještaja , te građane koji zarađuju od turista smještenih u privatnom smještaju. Nakon najava o ukidanju pet tisuća postelja u privatnome smještaju, ponovno se najavljuju nove mjere kao što su potpuna zabrana obavljanja djelatnosti iznajmljivanja turistima u višestambenim zgradama, te zabrana novih apartmana u povijesnoj jezgri”, kaže danas u priopćenju nezavisni gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

On tvrdi kako „ni Mato Franković, ni koalicijski partneri, kao ni Turistička zajednica nisu objavili, a kamoli napravili analizu kako bi izgledao dubrovački turizam bez velikoga dijela privatnoga smještaja, te kakva bi bila demografska, socijalna i gospodarska slika grada Dubrovnika”.

„Dok brojni šute zbog neznanja ili straha za svoje pozicije dajem jasnu sliku Grada, koji bi imao dvanaest tisuća postelja u hotelima, te oko pet tisuća ležajeva privatnoga smještaja u odabranim objektima, prema posebnim standardima Mata Frankovića”, kaže dalje Vlahušić pa piše:

„Hotelski smještaj ostvarivao bi godišnje dva milijuna noćenja, s oko šesto tisuća dolazaka turista. Osamdeset posto hotelskih gostiju došlo bi avionom ili pola milijuna turista, dok bi ostali doputovali automobilima i brodovima. Većinu zaposlenih u hotelima činili bi strani radnici, kojima bi smještaj bio omogućen po povoljnim cijenama u povijesnoj jezgri i višestambenim zgradama. Zahvaljujući monopolu, cijene smještaja u hotelima odletjele bi u nebo, kao i zarada stranih vlasnika, defacto jedinih vlasnika dubrovačkih hotela.” -navodi Vlahušić pa izvodi zaključak:

„Idealni turizam po Matu Frankoviću: Strani vlasnici hotela, zapošljavaju strane radnike, te ugošćuju strane goste. Dobit odnose u strane zemlje.”

Dubrovčani vlasnici stanova, apartmana, soba i kuća koja nisu na „kvalitetnoj” razini, ostaju bez jedinoga dodatnoga prihoda. Svoje stanove ako žele mogu prodati strancima ili iznajmiti stranim radnicima za bagatelu. U višestambenim zgradama, stanovima u povijesnoj jezgri grada, „garažama i šupama” više se ne čuje engleski, hrvatski, švedski, francuski i njemački jezik stranih i domaćih turista, nego babilonska kombinacija svjetskih jezika stranih radnika. Zabava se dodatno ograničava u povijesnoj jezgri i na otvorenim prostorima grada zbog čega I hotelski gosti ostaju navečer u svojim hotelima, koji se organiziraju po modelu kruzera. Sva potrošnja gostiju treba biti ostvarena u hotelu, kako bi se povećala dobit stranih vlasnika. Osim doručka i večere, gostima se daje „Lunch paket” za besplatno šetanje Stradunom, obilazak crkava , gradskoga porta, Porporele.” - piše Andro Vlahušić.

On dalje tvrdi:

„Zračna luka Dubrovnik godišnje ċe imati maksimalno dva milijuna putnika, milijun u dolasku, te milijun u odlasku. Značajno povećanje bilježi jedino u odlascima mladih dubrovačkih obitelji koji napuštaju svoj grad i državu u kojoj su do jučer imali svoj stan i posao, mogućnost dodatne zarade na svojoj imovini, te imovini svojih prijatelja i susjeda. Zarada u svome gradu, na svojoj imovini i od svoga rada više nije dozvoljena. Srećom nekolicina preostalih Ryanirovih linija nudi jeftine karte za Irsku ili Njemačku. Jadranskom magistralom promet se povećava od Pelješca do Prevlake, jer turisti koji su do jučer dolazili u dubrovački privatni smještaj, sada odlaze u Albaniju i Crnu Goru, koje plaćaju oglase po svjetskim medijima u kojim veličaju dubrovački originalni koncept. Kada ne možete boraviti u Dubrovniku dođite kod nas, a mi ċemo Vas autobusima odvesti na jednodnevni izlet u Dubrovnik, te iskrcati na Pilama.”

„Adaptacija starih kuća i stanova, te izgradnja novih u potpunosti prestaje. Gase se ionako rijetke građevinske tvrtke. Na Gradskome vijeću usvaja se zabrana građevinskih radova kroz šest ljetnih mjeseci, sa ciljem da se uskoro proširi na cijelu godinu. Jednim udarcem dvije muhe, nema privatnoga smještaja, ni novih stanova. U povijesnoj jezgri potpuno prestaje obnova starih kuća u privatnome vlasništvu, kao i protupotresna sanacija. Novaca za kupovinu stanova od strane grada nema, jer se gradski proračun prestao puniti kao ranijih godina.” - napisao je Andro Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

Vlahušić bi izgradio kamen na kamenu. - tako je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odgovorio bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću koji je kazao kako Gradu zbog neizdavanja građevinskih dozvola „prijeti savršena oluja”.

Vlahušić, naime, iz svoje udobne fotelje ne vidi kako zbog pretjerane apartmanizacije, mlado stanovništvo, ne bi li se stambeno zbrinulo, gubi bitku s onima koji imaju novca kupovati nekretnine, što je i razlog zbog kojega odlaze iz Dubrovnika.

- Vlahušić ne gleda širu sliku. Da imam zakonski alat zabranio bi gradnju od Kantifiga do Orsule jer svaka nova građevina, bila Karingtonka, ova ili ona koja tek dolazi, generira probleme kojima Vi pristupate suprotnom logikom. Kažete da imamo savršenu oluju. Cijenu nekretnine je tržište podiglo jer postoje oni koji imaju dovoljno novca od iznajmljivanja. Kad se izgradi Karingtonka, pogledajte tko će biti vlasnici tih stanova. Neće Amerikanci nego naši koji već imaju stanove, a problem je kad taj stan postaje apartman i da ne bismo stvorili zvijer pred nam će biti odluka kojom ćemo moći zabraniti daljnje apartmane jer nam ne trebaju. Tada nećemo imati problem kad se izgradi zgrada kad znamo da je u nju uselio neki mladi doktor, neki profesor, ali kad znamo da će to biti apartmani, tada imamo problem. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 6