Prikazujem sadržaj po oznakama: aerodrom

S projektom izgradnje zračne luke na Korčuli imao se prilike upoznati bivši gradonačelnik Grada Korčule Andrija Fabris koji ističe kako je lokacija kod Smokvice na kojoj je planirana izgradnja aerodroma loša. Kao inženjer zračnog prometa jednu drugu lokaciju Fabris smatra puno boljom za zračnu luku, ali ne na Korčuli.

- Još mi je kao studentu profesor na fakultetu predlagao da zračnu luku na Korčuli uzmem za diplomski rad, ali nisam to prihvatio. Inače, sredinom '90-tih jedina lokacija koja je bila pogodna za zračnu luku na otoku Korčuli bila je lokacija u Knežama, ali je izbrisana iz Prostornog plana pa je odlučeno da lokacija za zračnu luku bude pored Brne, Smokvice. Iako je lokacija u Knežama imala svojih mana, bila je puno prikladnija nego lokacija u Smokvici i imali smo prijedlog španjolskih investitora za izgradnju zračne luke i, ako se dobro sjećam, jedna od njihovih ideja bila je da na otoku, da bi zračna luka funkcionirala, treba izgraditi 60 000 kreveta, što je malo smiješno. Korčula, naime, nije prikladna za planove poput onih koji se rade za udaljene španjolske otoke. - kazao je Fabris za Južni.

- Imali smo i mi, tadašnji načelnici i ja kao gradonačelnik, jedan neformalni sastanak. Imali smo i stavke u proračunima, ali s obzirom na nepotentnost lokacije u Smokvici u moje se vrijeme nije ništa puno radilo po pitanju tog projekta. Znam da su aktualni načelnici i gradonačelnici prije pola godine imali neku studiju isplativosti i prikladnosti te lokacije, koja je pokazala da ona nije prikladna za zračnu luku. - kazao je Fabris, koji kao inženjer zračnog prometa smatra kako je za aerodrom puno bolja jedna druga lokacija.

Kako sam završio prometni studij, a dugo godina sam poslom svaki tjedan išao u Visočane po kamen, prolazio sam onom starom pelješkom cestom i ne znajući za trasu buduće ceste, imao sam ideju da bi u polju između Putnikovića i Ponikava bila idealna lokacija za zračnu luku, čak i bolja nego na Rudinama, a koja bi bila back up za Zračnu luku Ruđera Boškovića, odnosno ZL Dubrovnik, s obzirom na probleme s burom, blizinu državne granice, odnosno zračnog prostora Crne Gore. Dakle, taj bi prostor bio idealan kao neki Dubrovnik II koji bi rasteretio postojeću Zračnu luku od Zatona prema zapadu i Zračnu luku Split od Makarske prema istoku sa svim otocima na tom potezu, pogotovo što smo znali da će kad tad doći most koji je na 10 minuta autobusom od te lokacije koja bi mogla pokriti Makarsku rivijeru, cijelu Neretvu, Korčulu i naše otoke pa čak i otok Hvar. Dakle s cijelom novom trasom pelješkog ipsilona bilo bi to nekih pola sata vožnje autobusom do Orebića, odnosno do nove luke Perna. - kazao je Fabris i dodao kako postojeće zračne luke na hrvatskim otocima i nisu previše održive.

- Izuzev otoka Krka na kojem je Zračna luka Rijeka za to šire područje, imamo još dvije na otocima. Mali Lošinj je u zanemarivim brojkama i Zračnu luku na Braču koja ove godine neće imati 19 000 putnika. Tonči Peović je tamo puno toga napravio, proširio je i produžio pistu, ali zračna luka je puno više, tu su i troškov održavanja. - rekao je, odgovorivši na pitanje što je za Korčulu bolje, odnosno realnije za realizirati - most ili zračnu luku.

- I jedno i drugo je u prostorno - planskoj dokumentaciji. Znate kako se kaže za prostorne planove, u njima postoje kratkoročni i dugoročni planovi. Da Pelješkog mosta nije bilo u županijskom Prostornom planu, možda ga nikad ne bi izgradili, možda bi nas danas vozili samo trajekti. Neki su govorili da je Pelješki most ludost, da neće nikad biti, a on je tu, izgrađen je. Kakva je sad situacija, a i prema kratkoročnim planovima koji podrazumijevaju nastavak pelješkog ipsilona do nove luke Perna i novu luku Polačište, most Korčula – Pelješac neće biti potreban ni aktualan. - rekao je Fabris i dodao:

- Što se tiče zračne luke, mislim da je na otoku kao što je Korčula, nije isplativo imati, a da lokacija na Pelješcu zbog svoga položaja ima više potencijala. Preko mosta u Neretvi ste za 15 minuta, za sat vremena s autobusom ste u Makarskoj, tu je Međugorje, imate cijelu Hercegovinu. Na toj zračnoj luci bi mogla bit i pozicija za kanadere i ostale službe koje su nam potrebne. Možda i vojni dio jer je takva pozicija, a Čilipi za to nisu prikladni zbog velike blizine granice, a što zbog sigurnosnog aspekta nije dobro. Ja sam tu ideju još dok sam bio gradonačelnik predložio županu i našem ministru. Pelješki most smo svi sanjali i on je tu. Dakle, sve je moguće pa tako i zračna luka i svaki projekt koji donosi infrastrukturni napredak za naš otok, ali i našu Županiju.- istaknuo je Fabris.

Bivši korčulanski gradonačelnik osvrnuo se na hidroavione, projekt na kojem radi kao zaposlenik ACI Marine Korčula.

- Kad je prvi put došao katamaran na Korčulu iz Splita svi su govorili „ma, 'ko će se s time voziti, vratite nam naše lipe brodove koji vozu šest sati do Splita”, a danas na rivi u Korčuli preko ljeta ne znate di koji katamaran vozi. Tako je i s hidroavionima. Naša obala je jedina obala u cijeloj Europi gdje hidroavioni mogu funkcionirati u turističkom smislu, radi male udaljenosti između otoka i kopna, čak i izvan sezone u prometnom smislu, pogotovo na ruti između Dubrovnika i Splita na kojoj je na katamaranima godišnje skoro milijun ljudi, što su strašne brojke. Od Dubrovnika do Splita je pet i pol sati vožnje, a hidroavionu kojeg ACI ima treba 40 minuta. Od tih milijun ljudi koji prometuju na toj mikrolokaciji sigurno bi jedan posto njih koristilo hidroavion, za što bi platili veći cijenu, ali bi im put trajao 40 minuta. Dakle, napravili smo projektni dodatak studiji isplativosti koja je prošla dvije provjere i brojke su fascinantne i svi stručnjaci su zadovoljni i čekamo zeleno svjetlo Uprave koja će odlučiti hoće li ići u tom pravcu. Što se tiče pripreme i poslovnih planova, to je sve odrađeno. - rekao je Fabris, koji ima ideju za lokaciju kod Smokvice na kojoj je pozicija za zračnu luku.

- Kad je već u prostornim planovima na toj lokaciji može biti manja zračna luka, financirana privatnim kapitalom za privatne zrakoplove, a koliki bi imala efekt, ne znam. Korčula je nezaobilazna destinacija nautičkog turizma i svi ti bogati ljudi i klijentela koji se po slijetanju u zračne luke u Dubrovniku i Splitu ukrcaju na jahte, svi oni dolaze na Korčulu i nema toga koji neće doći u Dubrovnik, na Korčulu i Hvar.- kazao je bivši korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je velolučki općinski vijećnik Deni Surjan predložio sastanak načelnika s otoka Korčule i poluotoka Pelješca na kojem bi se razgovaralo o prometnoj povezanosti, ali i izgradnji zračne luke na Korčuli, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić za Južni ističe kako Županija podržava projekt izgradnje zračne luke na tom otoku.

Kazao je i kako je Korčula dobro prometno povezana s kopnom te dodao kako će projekti čija se realizacija očekuje još više poboljšati prometnu sliku.

- Otok Korčula dobro je povezan s kopnom trajektnim i katamaranskim linijama, a zajedno s Vladom radimo na daljnjim unapređenjima. Pelješkim mostom otok je još više približen ostatku Županije i Hrvatske. Nakon izgradnje Pelješkog mosta uveden je dodatni trajekt na liniji Orebić – Dominče, a u Veloj Luci je završen novi Pomorsko - putnički terminal. U izgradnji je nova trajektna luka Polačište, a kreće natječaj za cestovnu obilaznicu Orebića, uskoro i za dvije preostale luke - Perna i Prigradica. Povezanosti će pridonijeti i nastavak gradnje autoceste do Osojnika te gradnja brzih cesta do Brijeste i do Zračne luke. - kazao je Dobroslavić.

Kad je u pitanju zračna luka na Korčuli, župan Dobroslavić, istaknuo je kako Županija podržava taj projekt.

- Što se tiče zračne luke na Korčuli, ona je u našem Prostornom planu predviđena na području Općine Smokvica. Županija podržava gradnju takve zračne luke i nadamo se da će se za taj projekt pronaći investitor. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Kao bivši direktor nekoliko hrvatskih zračnih luka, od Zračne luke Dubrovnik na čijem je čelu bio 17 godina, Zračne luke Zagreb, do Zračne luke Brač koju je spasio od zatvaranja, Tonči Peović, ne samo kao pilot, već i kao menadžer sa zavidnim iskustvom o zračnom prometu, svakako je čovjek koji ima što za reći o mogućnosti izgradnje zračne luke na Korčuli što je tema o kojoj smo već pisali OVDJE.

Projekt koji se godinama na otoku priželjkuje, a u koji izgleda nitko ne želi uložiti, ima svoje manjkavosti, ističe Peović, ali i naglašava kako pozdravlja mogućnosti izgradnje aerodroma na hrvatskim otocima pa tako i na Korčuli.

Kao hrvatski vojni pilot 1992. sletio je na aerodrom Zračne luke Dubrovnik, u to vrijeme minirane i opljačkane te je dobio zadatak osoviti je na zdrave noge. U tome je i uspio! Na obnovljenu dubrovačku Zračnu luku vratio je zrakoplove velikih kompanija, čime je zapravo dao zamah revitalizaciji turizma nakon rata. Iskusnom pilotu Tončiju Peoviću lokacija kraj Smokvice koja je odabrana za zračnu luku na Korčuli, nije baš nabolje rješenje.

- Lokacija kraj Smokvice je vrlo zahtjevna, nije ravna i trebalo bi raditi dosta nasipa i iskopa što bi bilo iznimno zahtjevno za pripremiti stazu i čini mi se da ta lokacija nije baš najbolja. Naime, kad se odabire lokacija za novi aerodrom u obzir se uzima cijeli niz elemenata od kojih se svaki ocjenjuje s određenom ocjenom. Obično se za aerodrome razmatraju tri lokacije da bi se u konačnici odabrala ona najbolja. Ocjenjuju se puno elemenata, od prepreka u prilazu i odletu zrakoplova, investicije potrebne za aerodrom, infrastrukture na odabranoj lokaciji. Iznimno su važni lokalni ili mikro meteorološki uvjeti koji vladaju na tom terenu, ekološki, dakle, cijeli je niz elemenata koji mogu biti dominatni kod ocjenjivanja. Onaj koji je radio master plan za predmetnu lokaciju na Korčuli, bojim se da nije najbolje izabrao i čini mi se da je to vrlo teško izvediva investicija jer bi bila jako skupa i vrlo zahtjevna za izvedbu. - kazao je Peović.

- Što se tiče samog operiranja, može se razmišljati o prometu od nekih 100 000 do 200 000 putnika, s obzirom na kapacitete Korčule i Pelješca, ali opet je pitanje koliko je to u ovom trenutku ekonomski održivo. Nisam sudjelovao i ne znam tko je radio na izboru lokacije, ali prema onome što sam vidio iz dokumentacije, ona je vrlo zahtjevna, nije nemoguća, ali bilo bi pametnije i ako bi se donosila odluka o izgradnji aerodroma, trebalo bi dobro razmisliti je li to najbolja lokacija. - rekao je Peović.

brac aerodrom3 280814 minTonči Peović na pisti Zračne luke Brač; foto NIkola Vilić / CROPIX

Bivši direktor triju hrvatskih zračnih luka – dubrovačke, zagrebačke i bračke ističe kako je priča o gradnji aerodroma na otocima pa tako i Korčuli, stara 30-tak godina.

- Postojala je ideja izgradnje cijelog niza zračnih luka na otocima. Neke od njih su realizirane, a neke nisu. Od otoka zračne luke imaju Krk, koji ima most pa u tom kontekstu baš i nije otok, Lošinj i Brač. Sva tri aerodroma za lokalnu zajednicu imaju određene prednosti, ali i određene mane, upravo zbog prometne izoliranosti.- kazao je te odgovorio na pitanje koliko bi zračna luka na Korčuli bila isplativa promatrana iz prizme investitora.

- Tamo se planiralo slijetanje zrakoplova kapaciteta do 100 sjedala što nije najčešća opcija današnjih kompanija. One danas nekako teže ekonomiji veličine pa onda idu sa što je moguće veće zrakoplove, tzv. Single Line, s jednim redom prolaza s pet ili šest sjedala čime zapravo s minimalnim brojem posade prevoze što veći broj putnika. Tu govorimo od 150 do 200 putnika, avioni ispod tog kapaciteta uglavnom nisu ekonomski isplativi. Turbopropovi, avioni s propelerima zbog ekonomske računice polako nestaju i sve ih je manje na tržištu. Inače, podržavam izgradnju svake infrastrukture, no onaj koji bi uložio u takav projekt mora biti svjestan da će se ta investicija vrlo teško povratiti kroz samo poslovanje aerodroma. - smatra Peović, koji je u slučaju Korčule u pravu.

Naime, na otok nikad nisu ni dolazili investitori koji su bili spremni graditi samo zračnu luku. Svi oni htjeli su više – hotele, marine i slične sadržaje. Tadašnje vlasti na otoku nisu bile spremne podržati investicije koji su predviđale veliku izgradnju i betonizaciju koja bi u konačnici dovela do masovnog turizma te promijenila samu sliku, doživljaj pa i stil života otočkog stanovništva.

Dok privatnih investitora koji bi na Korčuli gradili samo zračnu luku nema, Peović kaže kako griješe oni koji računaju da bi se u taj projekt bila spremna uključiti država.

- Koliko ja znam u masterplanu prometa u Republici Hrvatskoj, u kojem je i masterplan zračnog prometa, država nema plan niti ima govora o tome da bi ona investirala u izgradnju aerodroma na Korčuli. - kazao je.

Inače, pitanje o izgradnji zračne luke na Korčuli nedavno je pokrenuo velolučki općinski vijećnik Deni Surjan. Predloživši sastanak na kojem bi načelnici s Korčule i Pelješca razgovarali o prometnoj povezanosti i zračnoj luci on je kao primjer naveo Grčku koja na svojim otocima ima nemali broj zračnih luka. No, Peović ističe kako priča o aerodromima na grčkim otocima i nije baš toliko pozitivna.

- Da, istina je Grčka na svojim svojim otocima ima dosta aerodroma, ali i dosta financijskih problema s njihovim funkcioniranjem. Prije desetak godina, kad je Grčka bila u velikoj ekonomskoj krizi, pregovaralo se da 14 aerodroma na tim otocima preuzme frankfurtski aerodrom kroz dugoročne koncesije. Bio je to model kojim bi Grčka zatvorila svoja dugovanja prema Njemačkoj. Bila je to politička odluka, ali tako su pronašli način kako bolje upravljati tim aerodromima s ciljem da postanu profitabilniji jer su uglavnom radili s velikim gubicima. - rekao je Peović, koji ima što za reći o funkcioniranju aerodroma na hrvatskim otocima. Jedan takav spasio je od zatvaranja.

- Na aerodromu Brač mi smo s nekih 35 000 putnika radili na granici rentabilnosti. To je bio nekakav prag rentabilnosti, bez da je u to ukalkulirana povratna investicija. Dakle, onaj koji bi uložio u aerodrom na Korčuli mora shvatiti da tu nema povrata investicije, eventualno bi se hladni pogon investicije pokrio kroz prihode aerodroma. Inače, meni je odlazak u Zračnu luku Brač, koja je tada bila u vlasništvu Jaka Andabaka bio izazov. Aerodrom je bio pred zatvaranjem i tadašnji većinski vlasnik, koji je bio i vlasnik Sunce Koncerna, tražio je od mene da ga pokušam podignuti i uspjeli smo ga dovesti na prag rentabilnosti i vjerujem da moji nasljednici na Braču i sad rade na taj način. Dakle, ispod 50 000 putnika vrlo je teško pokriti troškove aerodroma, odnosno troškove samog pogona bez povrata investicije. Po mojoj procjeni, investicija u aerodrom na Korčuli iznosila bi od 30 do 60 milijuna eura. - kazao je Peović.

peovic pleso2 150910 minTonči Peović; foto Ranko Šuvar / CROPIX

Odgovorio je i na pitanje što bi zračna luka Korčula značila za gospodarski zamah na otoku, ali i njegovu demografsku sliku. Korčula je, naime, drugi otok po broju stanovnika u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. na Korčuli je 14 612 stanovnika što je u odnosu na popis 2011. smanjenje za 6 posto.

- Što se tiče radnih mjesta na zračnoj luci, radi se o malom broju ljudi. Taj aerodrom bi mogao funkcionirati s 30, najviše 40 zaposlenih, a na taj broj se vezuju druge službe koje bi povećale svoje poslovanje, poput taksija, rent a cara, ali na aerodromu sigurno ne bi bilo zaposleno više od 30 ljudi. Taj broj je dovoljan za pokriti potrebne operacije. No, bitno je da Korčula preko te zračne luke postane dostupna za sve europske putnike, pogotovo otkad smo ušli u Schengen i nemamo više graničnih prijelaza, što znači da putnici iz bilo kojeg dijela Schengenskog prostora zrakoplovom mogu izravno sletjeti na Korčulu. Pitanje za koju vrstu zrakoplova bi se aerodrom gradio. Prema mom iskustvu, klijentela s business jetovima je vrlo zanimljiva jer traže veću kvalitetu turizma i svakako su bolje platiše. Treba uzeti u obzir da oko 46 000 registriranih privatnih aviona tijekom ljetu idu prema Mediteranu, Grčkoj pa i Turskoj. No sam aerodrom ne može napraviti ništa bez sinergije s turističkim sektorom i turističkim zajednicama. Na kraju krajeva, važni su i razvojni planovi na otoku. Ako postoji restriktivna građevinska politika i restriktivna politika povećanja smještajnih kapaciteta, tada svakako aerodrom nema smisla. Ipak, dobro je da se razmišlja o gradnji zračne luke i da postoje određeni planovi. Preporučio bi da se razgovara o mogućnosti javno-privatnog partnerstva. Ako bude interesa privatnog partnera za ulaganjem sigurno bi se to uvezalo i s investicijama planiranima na Korčuli.- smatra Peović.

Dok izgradnja zračne luke na Korčuli, koja bi u konačnici vjerojatno nosila ime po Marku Polu ostaje te ideja i želja čija će realizacija čekati neka bolja vremena, Peović je skeptičan i prema projektima kojima bi Korčula hidroavionima povezala s otocima splitskog arhipelaga, a možda i sa kopnom. Jedan takav projekt u Korčuli razvija ACI dok je ona u Veloj Luci očito propao.

- Skeptičan sam, a dobar sam prijatelj s ljudima koji su započeli tu priču. To su dragi dečki, vrhunski stručnjaci, piloti, instruktori na velikim avionima i entuzijasti, ali, bojim se da ih je taj entuzijazam uveo u jednu gospodarsku djelatnost koja ne može pokriti svoje troškove. Platežna moć ljudi koji bi s otoka išli prema kopnu i obratno i sami to plaćali, nije tolika da bi mogli platiti kartu za hidroavion. Ne možemo se mi uspoređivati s Maldivima ili Kanadom. Konkretno u Vancouveru imate stotinu letova dnevno prema naseljima. Tamo je platežna moć puno veća. To nisu samo turistički letovi, ti avioni opslužuju lokalno stanovništvo. Na Maldivima postoje kombinacije, primjerice, ako sletite s nekim međunarodnim letom u cijenu vam je uključena i karta hidroaviona kojim ćete se prevesti do nekog manjeg otoka. Iskreno, sumnjam da postoji ekonomija koja može pokriti troškove operiranja hdiroavina. - rekao je.

- Mislim da je i priča koju je pokrenuo ACI trenutno zaustavljena, iako je izbor hidroaviona na kojem je radio ACI puno bolji nego ona priča koju je razvijao European Coastal Airline jer se radi o jednomotornom mlaznom avionu što bitno smanjuje troškove operiranja u odnosu na ECA-u koji su imali DH6 dvomotorne avione koji zahtijevaju skuplju operacije i čije su karte skuplje.- kazao je biviš direktor triju zračnih luka u Hrvatskoj Tonči Peović.

Objavljeno u S JUGA

Njegov prijedlog da se ukine trajekt koji Trpanj povezuje s Pločama proteklog ljeta izazvao je burne reakcije javnosti. Nakon što se ispričao stanovnicima Trpnja, istaknuvši kako ipak nije sagledao širu sliku oko trajektne linije između Ploča i Trpnja, velolučki općinski vijećnik Deni Surjan (HNS) ima novu ideju. On naime predlaže sastanak gradonačelnika i načelnika s otoka Korčule, Lastova i Mljeta s pelješkim načelnicima na kojem bi se razgovaralo o prometnoj povezanosti s naglaskom na - izgradnju zračne luke na Korčuli.

Dok Surjan ističe kako primjerice veliki broj grčkih otoka ima zračne luke, ideja o gradnji jedne takve na Korčuli stara je preko 40 godina. Izgradnju zračne luke na Korčuli, smještenu između Brne i Smokvice svojevremeno je zagovarao smokviški općinski načelnik Kuzma Tomašić. Doduše, nosio je on u svom izbornom programu i izgradnju POS stanova, ali taj projekt baš kao i projekt izgradnje zračne luke, ostali su tek mrtvo slovo na papiru.

SURJAN: AKO NEĆEMO MI, DOĆI ĆE NETKO IZVANKA

Turisti koji putuju na Korčulu, a u Hrvatsku su stigli zrakoplovom, iz Splita, ili Dubrovnika dalje moraju cestom pa trajektom, a s obzirom na gužve na prometnicama i trajektnim pristaništima, ta putovanja znaju biti iscrpljujuća i ne baš tako ugodna. Prometna povezanost jedan je od razloga zbog kojeg velolučki općinski vijećnik Deni Surjan predlaže sastanak nositelja vlasti na Korčuli i Pelješcu.

- Dva bitna čimbenika su temelj za razgovor o ovoj problematici. Prvi je da se naše društvo sve više okreće u smjeru turizma i trgovine pa bi brži protok ljudi i sirovina bio nepohodan za kvalitetnu i kvantitativnu uslugu koju pružamo. Drugi jako interesantan i bitan čimbenik koji će nas ubuduće dostići, a možda ga još ne vidimo... Naime, kroz naš proračun sve više sredstava ostvaruje se iz poreza na promet nekretninama i stvara se novi krug ljudi koji žive unutar EU, koji imaju novac, političke i ekonomske veze izvan Hrvatske. Korčula je jedan od najvećih i najnaseljenijih otoka u Hrvatskoj, a Grčka, koja je članica EU, zemlja koja ima 40-tak većih otoka, koji su većinom izgrađeni stranim kapitalom, kad se uzme statistika, 20 od 40 otoka imaju zračne luke, od kojih su četiri međunarodnog karaktera. Mi imamo 15, 20 većih otoka i nula aerodroma jer brački nije u većoj kategoriji. - kaže Surjan.

- Dakle, ako se mi sami ne pokrenemo rješavanje ovog pitanja, doći će netko izvanka tko će ga riješiti, umjesto da se sami dogovorimo što želimo. Ako Republika Hrvatska i Županija žele turizam i prodaju nekretnina, neophodno je to rješiti jer će riješiti netko drugi umjesto nas. - smatra Surjan, koji na izgradnju aerodroma gleda previše plastično.

TOMAŠIĆ 2018. GOVORIO KAKO ĆE SE ZA PET, ŠEST GODINA PRVI AVIONI SLETJETI NA KORČULU

Ideja o izgradnji zračne luke na Korčuli zapravo je stara koliko i hrvatska država. U jednom razdoblju naše novije povijesti jedna od HDZ-ovih vlada u svojim je razvojnim strategijama nosila i izgradnje zračnih luka na nekim od hrvatskih otoka.

Za zračnu luku na Korčuli razmatrale su se tri lokacije, a konačno je u županijski i općinski Prostorni plan unesena ona na području Općine Smokvica. Radili su se planovi, na otok su dolazili investitori, obilazili lokaciju zračne luke i otišli, a da nisu napravili ništa.

Prvi su tako na otok došli Talijani, no brzo su otišli. Nakon njih, zainteresirani za gradnju zračne luke stižu Španjolci. Osim zračne luke, obećavali su graditi hotel, marinu, golf teren te još neke projekte iz lepeze projekata komunalne infrastrukture. Obećavali su spalionicu smeća pa čak i kanalizaciju u svim mjestima na otoku, ali i oni su otišli. Od investicije koja je 2008. procijenjena na 450 milijuna eura nije bilo ništa. Aerodrom su Španjolci nakon analize proglasili neisplativim.

Ondašnji načelnik Općine Smokvica Lenko Salečić isticao je kako uvjete, koje su postavili Španjolci, s ciljem pretvaranja Korčule u urbani betonizirani otok sa 100 tisuća stanovnika, lokalna samouprava ni država nisu mogli prihvatiti.

Nakon što su španjolski investitori zatvorili fascikle s planovima i spakirali kofere, zračnu luku na otoku obećavala je graditi država Hrvatska, kako se tada najavljivalo, uz pomoć domaćeg privatnog kapitala. Planiralo se osnivanje domaće tvrtke koja će voditi projekt. Štoviše, isticalo se kako su za realizaciju osigurana početna sredstva iz državnoga proračuna, ali ni od toga nije bilo ništa.

Na otok potom 2018. stižu Kinezi. Izvjesnom investitoru Wang Lingu projekt predstavlja načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić. I dok je Wang Ling šutao, Tomašić je najavljivao kako će za pet, šest godina prvi avion uspješno sletiti na Korčulu. No to se nije dogodilo jer i Kinezi su otišli, a projekt kojeg su procijenili na 80 milijuna eura ostao je nerealiziran jer je ocijenjen kao neisplativ, a lokacija loša.

RAZMATRANE TRI LOKACIJE

Inače, za izgradnju zračne luke na Korčuli razmatrane su tri lokacije – Donje blato između Lumbarde i Korčule, polje između Vele Luke i Blata te lokacija između Smokvice i uvale Brna nakon čega je kao najpovoljnija odabrana upravo lokacija između Smokvice i Brne koja je potom unesena i još uvijek se nalazi u županijskom i Prostornom planu Općine Smokvica.

Preciznije, radi se o prostoru koji se od viranije u Smokvici proteže prema Brni gdje se na površini od oko milijun kvadratnih metara trebala graditi pista duga 1 400 metara s ostalom infrastrukturom. Zemljište na kojem je planirana gradnja u 80 postotnom je vlasništvu Hrvatskih šuma dok je 20 posto zemljišta u privatnom vlasništvu.

Tomašić je te 2018. objašnjavao kako bi zračna luka primala zrakoplove kapaciteta do 130 putnika, a koji bi presjedali u Zagrebu, Dubrovniku ili Splitu. Isticao je Tomašić kako bi se projekt zračne luke vezao na projekt luke nautičkog turizma u Brni. No zračne luke nema, baš kao što u Brni nema ni luke nautičkog turizma. Obećavao je Tomašić izgraditi i POS stanove u Općini kojoj je na čelu, ali ni taj projekt, koji je za razliku od aerodroma i luka, u njegovoj ingerenciji, nije realizirao.

I PREDSJEDNIK MILANOVIĆ ZAGOVARA IDEJU KORČULANSKOG AERODROMA

Da Korčuli treba zračna luka istaknuo je još 2022. hrvatski predsjednik Zoran Milanović. On je nedugo nakon otvorenja Pelješkog mosta baš u Korčuli na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dan Grada kazao kako je uvjeren da Korčuli treba zračna luka koja bi za gospodarstvo i turizam napravila mala čuda. Investitore na otok ipak nije doveo.

Inače, Milanovićeva prošlogodišnja izjava o izgradnji zračne luke na Korčuli ostala je nezapažena jer se u to vrijeme, nakon što je u promet pušten Pelješki most, vodila polemika o manama i prednostima izgradnje mosta koji bi Korčulu povezao s poluotokom Pelješcem. Iako su Korčulani po tom pitanju podijeljeni jer dok dio njih smatra kako bi izgradnjom mosta izgubili obilježja otoka te da bi mostom stizao preveliki broj turista, ali i raznoraznih mešetara koji bi gradili i razvijali nekretninski biznis na zelenim površinama koje su doslovce netaknute, drugi smatraju kako je most velika potreba.

No, kako stvari stoje, i most i zračna luka su u Prostornom planu, ali realizacija niti jednog od tih projekata trenutno se ne planira. Doduše, ako bi se ta dva projekta stavila na vagu, vjerojatno bi prevagnuo most jer on bi čak i mogao biti isplativ, što za zračnu luku nije slučaj.

A ŠTO JE S HIDROAVIONIMA?

I dok od izgradnje zračne luke na Korčuli za sada nema ništa, jedan sličan projekt , onaj s hidroavionima, je izgleda jednako upitan. Na otoku su planirala dva takva projekta – u Veloj Luci i u Korčuli.

Još se na otoku pamti kako je 8. travnja 2015. proglašen danom koji ulazi u povijest Vele Luke i otoka Korčule. Naime, bio je to dan kada je u hotelu Korkyra potpisan Ugovor o koncesiji za izgradnju hidroavionskog pontonskog pristaništa u Veloj Luci. Ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela tada je kazao kako su za projekt spremne sve dozvole te se odmah može pristupiti radovima.

Dieter Martin kao predstavnik Europskog obalnog avioprijevoznika istaknuo je kako će hidroavionskim letovima Vela Luka osim sa Splitom i Dubrovnikom biti povezana sa svim otocima na Jadranu. Cijena hidroavionske karte određena je na 199 kuna, ali hidroavionski letovi nisu uspostavljeni.

Osim što su piloti hidroaviona izveli nekoliko slijetanja i uzlijetanja u promotivne svrhe, pristan nikad nije izgrađen. Slijetati ni uzlijetati tako skoro neće ni hidroavioni iz Korčule jer je izgleda upitna i realizacija tog projekta.

Što se tiče razvoja zrakoplovstva na otoku za neko duže vrijeme, jedino što se može dogoditi na Korčuli je da neki omanji avion sleti slučajno, kao što se znalo događati kroz povijest. No i to je malo vjerojatno.

Objavljeno u S JUGA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je danas dopis Vijeću Ministara Bosne i Hercegovine i Kabinetu Predsjedavajućeg Vijeća Zoranu Tegeltiji, a povodom donošenja Memoranduma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije kojim se „utvrđuju osnovni pravci buduće suradnje, s ciljem realizacije projekta Izgradnja aerodroma Trebinje“, a koji je Vijeća ministara BiH donijelo na sjednici 30. ožujka o čemu je Južni pisao OVDJE.
 
Gradonačelnik Franković podsjetio je da su osim Republike Hrvatske, Bosna i Hercegovina i Srbija potpisnice Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencije kao i Protokola o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (SEA protokol).
 
„Izgradnja zračnih luka spada u popis aktivnosti odnosno zahvata na koje se primjenjuju načela i odredbe ESPOO konvencije i SEA protokola te stoga izražavamo nezadovoljstvo dosadašnjim tijekom aktivnosti i nepostojanjem inicijative za dijalog s nadležnim tijelima zainteresirane države po ovom, ekološki, značajnom pitanju.” - stoji u dopisu gradonačelnika Vijeću ministara BiH.
 
„Ne ulazeći ekonomske i sve ostale aspekte izgradnje zračne luke na teritoriju druge države, apeliramo te, pozivajući se na odredbe prethodno navedene međunarodne legislative, zahtijevamo od nositelja projekta da bez odlaganja obustavi planirane naredne aktivnosti po ovom projektu, sve dok se ne ispune uvjeti ESPOO konvencije i SEA protokola, odnosno dok se ne provedu sva potrebna ispitivanja utjecaja na okoliš preko državnih granica i dok se činjenično utvrdi nepostojanje utjecaja koji bi izgradnja zračne luke imala na izvorište rijeke Omble.” - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.
 
Naime, prema dostupnim informacijama, buduća zračna luka trebala bi biti smještena u blizini naselja Taleža u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina, samo na oko 8,5 km od izvora Ombla i to u krškom izrazito vodopropusnom terenu.

JP

Objavljeno u S JUGA

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je prijedlog osnova za pregovore s vladom Republike Srbije o suradnju pri izgradnji aerodroma u Trebinju, na krajnjem jugu BiH.

"Predloženim osnovama se utvrđuju osnovni pravci buduće suradnje, s ciljem realizacije ovog projekta, uz poštivanje dobre međunarodne prakse i zakonodavstva dviju država", zaključak je sa sjednice Vijeća ministara BiH.

Kako je navedeno, „na ovaj način uspostavlja se osnova za nastup dviju država prema trećim zainteresiranim stranama i dostupnim izvorima za financiranje izgradnje aerodroma koji će omogućiti veći protok ljudi, roba, kapitala, usluga, a samim tim i ekonomski razvoj".

Navodi se i kako će Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH tehnički doraditi Prijedlog osnova prije upućivanja Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru odlučivanja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije dvije godine predložio je da Srbija na lokaciji između Trebinja, Bileće i Gacka u Hercegovini izgradi aerodrom i njime upravlja. Potom je nakon razgovora s rukovodstvom entiteta Republike Srpske u Beogradu, Vučić rekao da Republika Srbija i RS namjeravaju zajedno završiti aerodrom u Trebinju na koji bi „prvi avion trebalo da poleti do marta 2022. godine”. No, to se ipak nije dogodilo.

U izgradnju aerodroma kod Trebinja Republika Srbija trebala bi uložiti oko 50 milijuna eura.

Skupština Dubrovačko – neretsvanke županije nedavno je između ostalog i zbog ovog projekta o kojem je prvi pisao Južni, donijela Deklaraciju o zaštiti baštine i prometnim i ekološkim izazovima Dubrovačko - neretvanske županije, a u kojoj piše da “projekt „Zračne luke Trebinje“, najavljen od strane entiteta Republike Srpske i Republike Srbije na lokaciji udaljenoj samo 8 km zračne crte od izvorišta Omble, predstavlja ugrozu za vodoopskrbu Grada Dubrovnika i znatnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije” te također „ukazuje na kulturološke, sigurnosne i ekološke prijetnje kojima je izložena Dubrovačko-neretvanska županija, koje su izražene u posljednje vrijeme”.

Objavljeno u GLOBAL

Aerodrom kod Trebinja velikosrpski je projekt, ponovio je danas župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić o izgradnji zračne luke kod Trebinja čiju gradnju najavljuju Republika Srbija i Republika Srpska.

- Projekt zračne luke Trebinje se uklapa u velikosrpski projekt jer drugog racionalnog objašnjenja za takav projekt nema, osim ako to nisu neke ideje da se Srbija treba prošiti na neke prostore koje ona zamišlja svojima. - kazao je dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Dobroslavić je naime danas održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o posezanju Srbije za djelima dubrovačke književnosti te se dotakao i budućeg trebinjskog aerodroma.

nm

Objavljeno u S JUGA

Kad je zadnji put Srbija nešto radila kod naših granica imali smo spaljene Konavle, Dubrovačko primorje, dio grada Dubrovnika i povijesnu jezgru granatiranu s tisućama granata. - kazao je župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine odgovarajući na vijećničko pitanje u kojem se tražilo županovo mišljenje o gradnji zračne luke u neposrednoj blizini Trebinja.

- Naravno da nas brine investicija u zračnu luku koja se gradi samo osam kilometara od Dubrovnika jer će se ona dogoditi poviše podzemnih voda koje idu prema Ombli iz koje se dubrovačko područje opskrbljuje pitkom vodom i zbog toga smo pozvali Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo gospodarstva da, budući da smo susjedi, zatraže pojedina objašnjenja, da se taj projekt ne realizira dok se ne razjasne svi njegovi detalji i dok se ne utvrdi da on nema nikakav utjecaj na okoliš. - rekao je Dobroslavić.

Osvrnuo se izjavu srpske premijerke Ane Brnabić kako će trebinjski aerodrom pomoći dubrovačkom gospodarstvu, odnosno dubrovačkom turizmu.

- Izjave oko te investicije predsjednice vlade Republike Srbije Ane Brnabić da je taj aerodrom pomoć dubrovačkom turizmu su čudne jer naravno da to nije pomoć turizmu. Investitor u taj aerodrom je Republika Srbija i aerodromi u Nišu. Malo je čudno da Republika Srbija gradi aerodrom na granici s Hrvatskom. - rekao je Dobroslavić naglasivši kako je primarni interes, kad je ovaj projekt u pitanju, zaštita okoliša Dubrovačko – neretvanske županije.

- Naš prvenstveni motiv je zaštita okoliša, ali ne možemo zaobići ni pitanje kojem gospodarstvu treba ta zračna luka kod Trebinja kad gospodarstva u tom području nema, Dubrovnik ima regionalnu i europsku zračnu luku. - rekao je Dobroslavić.

Upozorio je i na sigurnosno stanje, odnosno napetosti u zemljama u dubrovačkom zaleđu.

- Imamo situaciju da se u našem susjedstvu ponovo budi velikosrpski projekt. Vidjeli smo što se događalo u Crnoj Gori, tamo jedan bazen nazivaju imenom jednog batinaša koji je tukao naše ljude u Morinju i to svakako nije dobro i neće unaprijediti odnose. Dakle, očekujemo da vlasti BiH odgovore našim ministarstvima, a mi ćemo inzistirati na tome da kao susjedi imamo pravo tražiti da ta investicija ne smije biti na štetu Županije i našega gospodarstva, posebno okoliša. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Dok politički lideri iz Srbije i Republike Srpske najavljuju izgradnju zračne luke kod Trebinja, u neposrednoj blizini Dubrovnika, malo je kome jasna svrha tog aerodroma, ukoliko se on gradi za potrebe civilnog prometa zrakoplova, stoga ne čude špekulacije dijela hrvatskih medija prema kojima Srbija i Republika srpska nadomak Dubrovnika zapravo namjeravaju graditi vojni aerodrom.

Takvu mogućnost nije isključio ni župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, a ne isključuje je ni negdašnji direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović.

Zanimljivo je tko je investitor za taj projekt, tko daje novce. Nemojmo zaboraviti da je Republika Srbija svoj glavni aerodrom, dakle aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, u svom glavnom gradu, prepustila francuskom koncesionaru koji u njega investira i njime upravlja. Ako su svoj aerodrom prepustili Francuzima ne vidim koji im je ekonomski interes ulagati u izgradnju aerodroma na području koje je za turizam, ali i poslovne letove apsolutno neatraktivno. - rekao je Tonči Peović.

Tonči Peović za Južni ističe kako mu nije jasno gdje Srbija vidi ekonomski interes u financiranju izgradnje trebinjskog aerodroma koji nema razvojne perspektive, a svoj je aerodrom Nikola Tesla u svom glavnom gradu Beogradu, u kojem može ostvariti ekonomski interes, dala u koncesiju Francuzima.

POSTOJALA JE IDEJA O IZGRADNJI ZRAČNE LUKE U POPOVOM POLJU

Peović je podsjetio kako je inicijativa za izgradnjom zračne luke kod Trebinja bilo i prije, ali i naglasio kako taj aerodrom, ako je riječ o običnom aerodromu, može biti građen samo s ciljem da u dogledno vrijeme postane konkurencija zračnim lukama Dubrovnik i Tivat.

- Veliki aerodromi ne privlače veliki promet sami od sebe. Znači, promet je vezan za potrebe pučanstva na području na kojem se nalazi kao objekt infrastrukture i prema tome mogu reći da je Zračna luka Dubrovnik nakon rekonstrukcije više nego dostatna za promet koji će se događati danas, sutra i sljedećih desetak godina. Prema tome, ta zračna luka koja se gradi preko granice u neposrednoj blizini Dubrovnika definitvno nema neke prometne strategije već se cilja na potpuno druge interese. Naime, prije 15 -tak godina bila je ideja o izgradnji zračne luke u Popovu polju i tada su se našli investitori. Bio je tu jedan investitor koji je inače prisutan u Republici Srpskoj već dugi niz godina, koji je pokušavao krenuti u realizaciju tog projekta, ali je očito da to nije u svrhu povezivanja Trebinja i Republike Srpske s nekim centrima nego je uglavnom zamišljen kao konkurencija zračnim lukama Dubrovnik i Tivat koje privlače goste na dubrovačko i crnogorsko područje. - kazao je Peović, dodavši kako su Dubrovnik i Tivat zračne luke koje imaju zajedničke interakcije istaknuvši kako te dvije zračne luke već imaju dobru suradnju.

- Postoje određene interakcije. Imate putnika iz nekih destinacija pa čak i „low cost” zrakoplove koji dolaze na Tivat i idu na dubrovačko područje, a imate i dosta putnika koji nakon slijetanja na Zračnu luku Dubronvik idu na crnogorsko područje. Dakle, već postoje određene interakcije, a postoji čak i preklapanje tržišta i treća zračna luka preko granice u Republici Srpskoj ne bi ništa doprinijela nego se cilja na oduzimanje putnika odnosno turista koji dolaze a dubrovačko područje. - rekao je Peović.

INVESTITORI VOJNE NAMJENE NIKAD NEĆE ISTAKNUTI

Istaknuo je kako nije nemoguće da Aleksandar Vučić i Milorad Dodik zapravo ciljaju u neposrednoj blizini Dubrovnika graditi aerodrom za vojne svrhe.

- Ne bih isključio ni razmišljanja koja se mogu čuti da je taj tako veliki aerodrom prilagođen za velike transportne vojne zrakoplove što daje jednu potpuno drugu sliku na svrhu njegove izgradnje jer u tom području, gledajući zemlje NATO -a, članice koje su na jugu, a to su Hrvatska i Crna Gora, vjerujem da postoji neki geostrateški interes da se tu postavi infrastrukturni objekt koji ne bi bio samo u funkciji civilnog zračnog prometa, a svakako investitori, kad govore o tom aerodromu, to neće staviti u prvi plan. - kazao je Peović.

No, dodaje, velike transportne zrakoplove može primati i Zračna luka Dubrovnik. Najveći među njima sletio je na dubrovačku pistu davno prije negoli je ona rekonstruirana.

- Svakako da može, Zračna luka Dubrovnik ima 3.300 metara dugu pistu, široku 45 metara i može primati najveće vojne zrakoplove. Sjetimo se, nakon nesretne pogibije Rona Browna u zrakoplovnoj nesreći, Dubrovnik je primao Globemastere, najveće transportne vojne zrakoplove američkih vojnih zrakoplovnih snaga. Koliko znam, u tom vojnom segmentu, Hrvatska i NATO nemaju neke posebne interese prema dubrovačkoj Zračnoj luci jer je ona na vrlo uskom području koje je lako napasti i uglavnom je potpuno okrenuta civilnom zračnom prometu. - rekao je Peović.

Podsjetivši kako je Srbija svoj glavni aerodrom u zemlji, onaj u Beogradu koji nosi ime po Nikoli Tesli, dala u koncesiju francuskoj tvrtki, Peović se pita gdje vide ekonomski interes ulagati u gradnju aerodroma na jednom potpuno neatraktivnom području, ako nisu imali ekonomskog interesa za glavnim aerodromom u Beogradu.

- Zanimljivo je tko je investitor za taj projekt, tko daje novce. Nemojmo zaboraviti da je Republika Srbija svoj glavni aerodrom, dakle aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, u svom glavnom gradu, prepustila francuskom koncesionaru koji u njega investira i njime upravlja. Ako su svoj aerodrom prepustili Francuzima ne vidim koji im je ekonomski interes ulagati u izgradnju aerodroma na području koje je za turizam, ali i poslovne letove apsolutno neatraktivno. Iz toga zaključujem da on nema nikakve prometne svrhe nego je to uglavnom jedna vrsta plašenja i, rekao bih, neprijateljskog odnosa prema harmonizaciji zračnog prometa u regiji u kojoj operiraju dva aerodroma, a to su zračne Dubrovnik i Tivat. - kazao je

KONTROLA ZRAČNOG PROSTORA NE MOŽE SE PRIMIJENITI ISKLJUČIVO GRANICAMA NA ZEMLJI

Komentirao je i izjavu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića kako Srbija neće ulagati u aerodrom u Trebinju ukoliko neće kontrolirati zračni prostor nad tim područjem kojega kontrolira Hrvatska.

- Delegiranje zračnog prostora vrlo često ne može pratiti geografsku granicu na zemlji jer granice na zemlji idu krivocrtno, a prilaz zračnoj luci ide pravocrtno, tako da Hrvatska kontrola leta danas nadzire prilazni koridor za Zračnu luku Dubrovnik te pomaže Udruženje kontrole letenja Crne Gore i Srbije koje nadzire zračni promet nad Crnom Gorom i imaju koordinaciju s hrvatskom kontrolom leta za prilaz Zračnoj luci Tivat, koji opet ide praktički preko hrvatskog teritorija u snižavanju kada avioni idu prema Tivtu. Dakle, to je stvar suradnje između dvije kontrole letenja i tu ja ne vidim nikakve probleme osim da se dvije kontrole leta dogovore. Svakako da postoji suverenitet nad zračnim prostorom gdje svaka država suvereno vlada po međunarodnim konvencijama zračnim prostorom iznad svog teritorija, ali vrlo često se ne može primijeniti potpuna autonomija krivocrtne granice u odnosu na pravocrtni prilaz u zraku. - kazao je Peović.

Odgovorio je i na pitanje ima li Hrvatska razloga za zabrinutost ukoliko Vučić i Dodik zaista grade vojni aerodrom uz pomoć Rusije, a s aspekta da su i Hrvatska i Crna Gora članice NATO pakta.

- To su strateške stvari o kojima puno više mogu kazati vojni analitičari i stručnjaci. Ja jesam nekakav satnik vojnog zrakoplovstva i ne dajem sebi za pravo govoriti koliki bi u vojnom smislu bili interesi za gradnjom tog aerodroma, međutim, nemojmo zaboraviti da su zemlje koje diraju Sredozemno more sve članice NATO saveza i u tom segmentu Rusija svakako ima interesa na neki način biti prisutna na Sredozemnom moru ili vrlo blizu tog mora, a što je moguće upravo kroz postavljanje jednog takvog strateškog objekta koji bi mogao biti u funkciji logističke podrške i masovnog dovoza određene vojne opreme. - rekao je.

HRVATSKA PROTOKOM GRANICE MOŽE PROJEKT DOVESTI U PITANJE

Istaknuo je kako je realno moguće zračnu luku izgraditi u godinu dana. Naime, Dodik i srpska premijerka Ana Brnabić najavljuju kako će trebinjski aerodrom biti izgrađen u 2023. godini.

- Kad govorimo o aerodromu moramo uzeti u obzir da postoji nekoliko segmenata od kojih se aerodrom sastoji, prvi i najvažniji je pista, a drugi su spojnice i rulnice preko kojih zrakoplovi rulaju i platforma za parkiranje zrakoplova, a treći je segment putnički terminal s pratećim sadržajima, parkiralištima, logistikom, cestama, opskrbom i ne dvojim da je to moguće napraviti. Same piste su se radile u roku od šest mjeseci na mjestima gdje je to strateški bilo važno, a drugi sadržaji se svakako mogu brzo izgraditi, ali ne vidim u čemu je ta brzina prednost jer hrvatska kontrolira granicu između BiH i Hrvatske i ukoliko bude postojala ugroza, da se tu remete gospodarski, politički i vojni ciljevi Hrvatske, ona može jednostavno smanjiti protok te granice i na taj način cijeli taj projekt dovesti u pitanje.

Prokomentirao je i izjavu Ane Brnabić koja je za posjeta Mostaru kazala kako će Hrvatska i Dubrovnik od trebinjskog aerodroma imati samo koristi jer će im dolaziti više turista.
– Ja to ne vidim, ali vjerojatno Ana Brnabić ima neku staklenu kuglu u kojoj to može bolje vidjeti. - kazao je Peović.

Dok Vučić, Dodik i Brnabić daju sve ozbiljnije izjave o gradnji trebinjskog aerodroma, Peović je prokomentirao i šutnju hrvatskih vlasti.

- Prema informacijama koje su mi dostupne, za odobrenje građevinske dozvole za takav aerodrom nisu nadležni kantoni nego Federacija BiH i pitanje je hoće li Federacija uopće dati sve suglasnosti koje su potrebne, uključujući i kontrolu leta, međutim, znamo da tu postoje veliki pritisci i da se sve to može napraviti i bez suglasnosti Federacije BiH. Siguran sam da taj aerodrom neće biti u funkciji još dugi niz godina, odnosno dokle ne bude postojao hrvatski interes za korištenje tog aerodroma, a za sada tog interesa nema. BiH je kao i Hrvatska suverena država i niti jedna strana se nema prava miješati u izgradnju i prometnu politiku druge države, ali u svakom slučaju u zračnom prostoru mora postojati određena harmonizacija i dogovori ukoliko se želi u dobroj vjeri napraviti nekakav iskorak. Dosad, koliko znam, nitko hrvatsku stranu nije ni pitao ništa službeno oko tog aerodroma niti je Hrvatska pokazala interes da na bilo koji način koristi njegove kapacitete, niti ima za to potrebe. - rekao je negdašnji direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović.

Objavljeno u GLOBAL

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić za vrijeme boravka u Mostaru komentirala je izgradnju zračne luke pokraj Trebinja. Istaknula je kako je riječ o projektu od regionalnog značaja na korist svima. Osvrnula se i na špekulacije kako Srbija i Republika Srpska nadomak Dubrovnika grade vojni aerodrom.

- Aerodrom je važan za Trebinje, a samim tim je važan i za Republiku Srpsku. Važan je za BiH kao još jedan aerodrom, a ja ga vidim kao važnog i od velike koristi za Hrvatsku, zato što će pomoći da dodatni turisti dolaze u Dubrovnik i na hrvatsku obalu. - rekla je Brnabić.

Odgovarajući na pitanje novinara gradi li se pokraj Trebinja možda vojni aerodrom, Brnabić je rekla kako nikada do sada nije čula da bi to mogao biti vojni aerodrom, a niti bilo kakvo nagađanje.

Naglasila je kako je ponosna što Srbija ima ekonomsku moć i ekonomsku snagu da investira u takav projekt.

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 2