Četvrtak, 23 Svibanj 2024 19:16

SVAKI HRVAT GODIŠNJE BACI ČAK 71 KILOGRAM HRANE

Piše:

Svaki Hrvat prosječno godišnje baci 71 kilogram hrane, a kuhanje po 'zero waste' pravilima donosi korisna znanja za nove mlade kuhare i slastičare, istaknuto je u četvrtak na radionici za učenike strukovnih usmjerenja Centra Slava Raškaj u sklopu inicijative "Biraj zeleno".

"Niz godina se bavimo temom 'zero wastea'. Kao škola koja obrazuje ugostiteljski kadar, kuhare i slastičare, primijetili smo da je to područje važno za naše učenike, kako bi stekli dodatna znanja i vještine koje će kasnije, nakon završenog obrazovanja, primijeniti u svom radu", rekla je za Hinu Brigita Jerić, socijalna radnica i projektna menadžerica u Centru Slava Raškaj.

U Centru za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, učenici završnih razreda strukovnih usmjerenja pripremali su ručak po principima "zero food waste" filozofije. Na taj je način otvorena nova sezona edukativne inicijative "Biraj zeleno".

Korisnici Centra na ovakvim radionicama dobivaju znanja po kojima se ističu među drugim mladim kuharima, koji možda nisu educirani o tim temama.

"Naš centar Slava Raškaj unazad deset godina sudjeluje u raznim programima koji se financiraju iz europskih fondova, a bave se 'zero waste' filozofijom. Jedan od njih je 'Zero Waste Catering Lab' u koji je bilo uključeno šest zemalja, gdje smo zajedno oformili i kurikulum 'zero wastea' za kuhare i slastičare", rekla je.

S obzirom da se školska zgrada u Ilici obnavlja nakon potresa, Centar Slava Raškaj dobio je donaciju od 20 tisuća eura za opremanje kuhinje i slastičarskog kabineta. Poduke o štetnosti bacanja hrane potrebne su i ostalim učenicima i mladima, smatra Jerić.

"Postoji puno načina kako svakodnevnim aktivnostima mladi mogu doprinijeti promjenama i zaštiti okoliša", dodala je.

Donaciju od 20 tisuća eura uručio je direktor Nestlea za Hrvatsku, BiH i Sloveniju Laurentiu Florin Dimitriu. Suradnja s Centrom Slava Raškaj nastala je tijekom prošlosezonskih 'zero waste' radionica namijenjenih za građene, rekao je.

"Na globalnoj razini, jedna trećina proizvedene hrane završi u otpadu. U Hrvatskoj svake godine jedna osoba baci 71 kilogram hrane. To nije samo štetno za okoliš, nago i za kucni budžet. Gubite novac koji ste mogli iskoristit za plaćanje režija, na primjer", izjavio je direktor Nestlea.

Radi širenja edukacije o održivoj budućnosti s manje otpada, inicijativa "Biraj zeleno" ima podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva poljoprivrede.

Ručak u Centru Slava Raškaj bio je prilika da mlade generacije nauče kako postati vrhunski kuhari koji primjenjuju 'zero waste' pravila, dodao je Florin Dimitriu.

Učenici su također naučili neke nove zanimljive tehnike i recepte, poput kreme od cvjetače za desert, naglasio je chef Mario Mandarić koji je vodio današnju radionicu.

"Prije se na zero waste nije toliko pazilo. Ali, govoreći iz svoje perspektive, zero waste je ono što nas gura da budemo kreativni. Mi imamo sezonske jelovnike koje mijenjamo s godišnjim dobima. Kad složimo jelovnik, onda gledamo kakvog otpada imamo od kojeg jela, nakon čega modificiramo jelovnik da bi iskoristili sve što ostaje", rekao je Mandarić.

(Hina)

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštivanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

Za neobvezujuću rezoluciju su glasale 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzori su joj četrdesetak država, uključujući Hrvatsku koja je također glasala "za".

Osim Srbije, protiv su bile Rusija, Kina i Mađarska te neke afričke i azijske države Kube, Nikaragve, Venezuele i Azerbajdžana.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je uoči glasanja optužio Njemačku da ne govori dovoljno o holokaustu, prozvao je zbog zločina nad Srbima u dva svjetska rata i zamjerio što se u rezoluciji o Srebrenici ne govori o srpskim žrtvama.

"Ovo je iznimno ispolitizirana rezolucija", rekao je Vučić koji očekuje da će dokument o Srebrenici otvoriti Pandorinu kutiju i da će uslijediti deseci novih rezolucija o raznim genocidima.

Njemačka veleposlanica pri UN-u Antje Leendertse je izjavila da se protiv rezolucije šire "lažne optužbe" i istaknula da je usmjerena samo protiv izravnih počinitelja genocida a ne protiv nekog naroda ili države, pa tako ni protiv Srbije.

"Pozivam sve da pročitaju što u rezoluciji piše", rekla je Leendertse podsjetivši kako je amandmanom Crne Gore razjašnjeno da je riječ o individualnoj odgovornosti koja se ne može pripisivati nijednom narodu ni vjerskoj skupini.

Rezolucijom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. u Srebrenici. Taj je datum izabran u znak sjećanja na dan kada su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba okupirali zonu pod zaštitom UN-a i odmah nakon toga počeli su masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka dok su žene i djecu prognali.

U ostalih šest točaka osuđuje se negiranje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice svjetske organizacije da poštuju sudski utvrđene činjenice o tom zločinu, uključujući da se na njega podsjeća u školskim programima.

Također se osuđuje veličanje osoba osuđenih ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.

Rezolucija ukazuje na važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida i njihov dostojanstveni pokop te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još uvijek na slobodi.

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik je ranije u četvrtak izjavio da Republika Srpska (RS) neće prihvatiti preporuke iz rezolucije. Ponovno je ustvrdio kako genocida u Srebrenici uopće nije bilo i da je broj bošnjačkih žrtava znatno manji nego što je utvrđeno sudskim presudama.

"Mi to nećemo prihvatiti i nećemo obilježavati 11. srpnja", rekao je nakon sjednice vlade RS-a održane u Srebrenici i najavio je kako će zbog usvajanja tražiti potporu Srbije i neimenovanih prijatelja u inozemstvu za proces "razdruživanja" odnosno ukidanja BiH.

(Hina)

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pozvao je u četvrtak s konferencije za novinare vlasnike i zaštićene najmoprimce da se prijave u Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, kako bi mogli ostvariti prava.

Prijave se mogu podnijeti do 15. srpnja temeljem Javnoga poziva koji je objavljen 24. travnja, nakon što je 2. travnja na snagu stupio Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda.

Zaštićeni najmoprimci su osobe koje su u prijašnjem, socijalističkom sistemu dobile stanarsko pravo u stanovima koji su u privatnom vlasništvu.

Prijava se podnosi ako je vlasnik (suvlasnik) stana fizička osoba ili trgovačko društvo, a nije ju potrebno podnositi ako je stan u vlasništvu države, jedinice lokalne samouprave (JLS) ili ustanove u vlasništvu države, odnosno JLS-a.

Prijava je obvezna za vlasnike i zaštićene najmoprimce, odnosno onaj tko se ne prijavi u Registar neće moći ostvariti pravo koje mu pripada temeljem zakona.

Prijavom vlasnici mogu ostvariti povrat nekretnine u posjed, od 1. svibnja iduće godine isplatu najamnine od 7,5 do 9,375 eura po četvornom metru, kao i mogućnost prodaje stana državi ili njegovu zamjenu te solidarnu naknadu.

Zaštićeni najmoprimci stječu pravo vlasništva pod povoljnim uvjetima, mogućnost isplate umjesto stambenog zbrinjavanja, mogućnost trajnog stambenog zbrinjavanja u stan u vlasništvu države po cijeni od dva eura po četvornom metru, kao i plaćanje troškova selidbe (za ranjive skupine - invalidi, stariji od 65 godina i socijalni slučajevi) u iznosu od 1000 eura.

Prijave se mogu podnijeti u Ministarstvu u Zagrebu, putem e-pošte ili preporučenim pošiljkom, kao i u Splitu u Upravi za raspolaganje i upravljanje nekretninama. Podnosi se temeljem obrasca dostupnog na internetskim stranicama Ministarstva, a uz nju je potrebno dostaviti ugovor o najmu stana ili sudsku presudu koja takav ugovor zamjenjuje, odnosno dokaz vlasništva nad stanom (izvadak iz zemljišnih knjiga, kupoprodajni ugovor, rješenje o nasljeđivanju i dr).

Bačić je na konferenciji za novinare iznio kratku kronologiju dosadašnjih pokušaja rješavanja problema zaštićenih najmoprimaca, koji se vuče još od kraja Drugog svjetskog rata i trenutka kad su "pojedini naši sugrađani uselili u stanove fizičkih osoba kojima su ti stanovi oduzeti".

Podsjetio je na mogućnosti koje donosi posljednje zakonsko rješenje, odnosno pet načina rješavanja problema - nagodba stranaka, isplata zaštićenog najmoprimca, useljenje u stan u vlasništvu države, zamjena stanova između vlasnika i države ili država kupuje stan od vlasnika.

Kao primjer naveo je treću mjeru (useljenje u stan u vlasništvu države). Za stan od 40 kvadrata u Zagrebu ili Splitu u vlasništvu države mjesečni najam iznosio bi 80 eura, odnosno kod kupnje cijena stana bila bi 33.364,80 eura ako umirovljenik plaća odjednom, tj. 178,75 eura mjesečna rata za umirovljenika uz rok otplate od 20 godina.

Kod kupnje stana ostvarivali bi se popusti – 20 posto ako se kupoprodajna cijena plaća odjednom te dodatnih 10 posto za svakog člana kućanstva koji je branitelj ili član obitelji umrlog ili nestalog branitelja, umirovljenik ili maloljetnik.

S jučerašnjim danom u Registar je prijavljeno oko 200 stanova, od čega se 55 posto prijavljenih stanova nalazi u Zagrebu, njih 30 posto u Splitu i 7,5 posto u Dubrovniku, a Bačić očekuje da će ukupno biti 600 do 800 prijava.

Za sve su osigurana sredstva u proračunu, procijenjeno je da će ukupno biti potrebno 107 milijuna eura.

Bačić je najavio da će se u Ministarstvu osnovati posebna Uprava koja će se baviti isključivo rješavanjem pitanja zaštićenih najmoprimaca, odnosno vlasnika stanova.

Potvrdio je da su protiv posljednjeg zakonskog rješenja Ustavnome sudu podnesena dva zahtjeva za ocjenom ustavnosti (jedne od udruga zaštićenih najmoprimaca te bivšeg saborskog zastupnika Domagoja Hajdukovića). No, poručio je, neće se čekati ishod i odluka Ustavnoga suda već se ide u provedbu zakonskog rješenja.

(Hina)