Prikazujem sadržaj po oznakama: voće

Ponedjeljak, 01 Travanj 2024 12:59

UNATOČ SVIM PROBLEMIMA PROIZVODNJA MANDARINA JE RASLA

Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u 2023. u odnosu na 2022. godinu porasla proizvodnja jabuka i mandarina, dok je istodobno pala proizvodnja šljiva, višanja, jagoda, krušaka i ostalog voća.

Proizvodnja jabuka prošle je godine povećana u odnosu na godinu ranije za 39,2 posto, na 66.510 tona. Povećana je i proizvodnja mandarina, za 3,5 posto, na 43.518 tona te lješnjaka, za 16,1 posto, na 3.004 tone.

Pad proizvodnje zabilježen je kod šljiva, za 41,7 posto, na 6.610 tona, višanja za 27 posto, na 4.718 tona, breskvi i nektarina za 24,4 posto, na 2.984 tona, jagoda za 24,8 posto itd.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 94.683 tona, što je pad od 19,4 posto prema godini ranije. Prirod po trsu je iznosio jedan kilogram, što je pad od 23,1 posto.

Među povrćem rast proizvodnje je zabilježen kod salate, za 14,1 posto, na 7.395 tona, kupusa bijelog i crvenog, za 12,8 posto, na 32.494 tone, cvjetače i brokule, za 52,4 posto, na 2.351 tonu, dinje, za 59,2 posto, na 5.119 tona, luka i češnjaka, za 18,7 posto itd.

Istodobno je pala proizvodnja rajčice, za 16,3 posto, na 26.421 tonu, poriluka, za 22,6 posto, na 1.452 tone, krastavaca i kornišona, za 36,7 posto, na 8.167 tona, paprike, za 6,9 posto, na 9.731 tonu te mrkve, za 20,2 posto, na 8.744 tone.

Proizvodnja maslina je u 2023. u odnosu na godinu ranije pala za 25,6 posto, na 29.844 tone.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Nedjelja, 10 Rujan 2023 02:08

UVEZENO VOĆE DEKLARIRA SE KAO HRVATSKO

Procjenjuje se da će ovogodišnji urod jabuke biti nešto veći nego lani, u visini od oko 65 tisuća tona, pa domaća proizvodnja pokriva tek polovinu domaćih potreba za tim voćem, a stanje uz izuzetak mandarine nije bolje ni kod drugih kultura, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota.

Ove godine, kako je naveo, na urod jabuke utjecali su proljetni mrazevi u nekim dijelovima Hrvatske, relativno slabo oprašivanje, mjestimične ljetne oluje i izuzetno kišan kraj srpnja i početak kolovoza. To se u nekim voćnjacima odrazilo na komercijalnu kvalitetu (veličina, boja, oštećenja) tako da će oko 30 posto uroda završiti u preradi kao industrijska jabuka.

HVZ je u svojim analizama i koristeći iskustva zapadnih zemalja zaključio da je proizvodna cijena jabuke koja je pogodna za komercijalnu prodaju trgovinama oko 60 centi za kilogram. Markota ističe kako je HVZ tu cijenu predložio otkupljivačima i trgovcima kao minimalnu, koja voćarima donekle omogućuje opstanak proizvodnje koja je svake godine sve manja zbog smanjenja površina i znatno otežanih i neizvjesnih uvjeta proizvodnje.

Upozorava da je voćarska proizvodnja u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manja i pokriva tek oko polovice potreba. "Kako sada stvari stoje proizvodimo jedino znatno više mandarina nego što nam treba, a što se tiče jabuke kao druge glavne hrvatske voćarice, na granici smo samodostatnosti", kaže Markota i napominje da šljive, kruške, trešnje, breskve, nektarine, marelice i drugo voće Hrvatska većim dijelom uvozi.

Iako su zadnjih nekoliko godina površine pod voćnim kulturama povećane s oko 35 na gotovo 40 tisuća hektara, što u ukupnim poljoprivrednim površinama čini svega 3,5 posto, proizvodnja voća se nije povećala nego opada, kaže Markota.

"Voćarska proizvodnja je izuzetno zahtjevna radno intenzivna proizvodnja, određena i ovisna o vremenskim prilikama. Skupa zaštitna sredstva kojih je sve manje jer se ide sve više na preventivna blaga zaštitna sredstva, nedostatak radne snage, nedovoljna konkurentnost kao posljedica neudruženog nastupa na tržištu, nedostatak moderne skladišne i logističke infrastrukture, izuzetno velika ulaganja u opremanje voćnjaka sa zaštitama od mraza, tuče, suše i slijedom toga jako slaba ili nikakva dohodovnost te proizvodnje, određuju i interes, pogotovu mladih, koji je sve manje", ističe Markota.

Sve to, kako je rekao, utječe i na to da je domaćeg voća sve manje na policama trgovačkih lanaca. Sve manje je proizvođača voća koji mogu osigurati količine, kvalitetu i kontinuitet u isporuci, što su osnovni zahtjevi svakog trgovačkog lanca, kaže Markota i dodaje da trgovački lanci traže ozbiljne proizvođače.

Svjedoci smo, kaže, situacija de se u Hrvatsku često uvozi voće iz Europe ili trećih zemalja koje kvalitetom ne zadovoljava, ali cijenom je trgovcima prihvatljivo i to je često "reper cijena" po kojoj bi se domaći voćar trebao tržišno prilagođavati. No to je, smatra, neprihvatljivo i neodrživo, a rezultira krčenjem voćnjaka.

Poseban problem su, naveo je, situacije da se tako uvezeno voće deklarira kao hrvatsko, pogotovo na tržnicama, a inspekcijske su nedovoljno aktivne. Takve situacije, kako je rekao, uz sve druge objektivne okolnosti, uništavaju ili smanjuju domaću proizvodnju.

Što se tiče cijena u trgovačkim lancima, ocjenjuje da su one uglavnom niže nego u zapadnim zemljama. U zadnje vrijeme, kako je naveo, primjetna je velika razlika cijena istog sortimenta voća na tržnicama, na kojima dominiraju preprodavači, i na policama trgovačkih lanaca.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Tragovi pesticida u voću uzgojenom u Europskoj uniji povećali su se između 2011. i 2019., u razdoblju u kojemu su države članice trebale ograničiti njihovu upotrebu i zamijeniti ih drugim tvarima prirodnog porijekla, podaci su novog istraživanja nevladine organizacije PAN Europe.

Studija koja se temelji na rezultatima analize oko 97.000 uzoraka svježeg voća (bresaka, jagoda, trešanja, jabuka...), ukazuje na to da je gotovo svaki treći uzorak ili 29 posto, bio kontaminiran tragovima kemijskih pesticida, u odnosu na 18 posto u 2011. Ova mreža europskih nevladinih organizacija, koja promiče održive alternative pesticidima, podsjeća da su od 2011. godine države članice trebale poticati korištenje zamjenskih proizvoda kako bi se maksimalno limitirala upotreba sintetskih pesticida - herbicida, fungicida i insekticida, koji se smatraju najopasnijima, a autorizacija im je strogo regulirana unutar EU-a.

Nevladina udruga osnovana 1982. podsjeća da bi odobrenje za upotrebu pesticida trebalo biti predmet usporedne procjene sa zamjenskim proizvodima i na nacionalnoj razini. Rezultati studije bacaju sjenu na aspiracije Bruxellesa iz 2020., po kojima bi do 2030. trebalo prepoloviti korištenje najopasnijih pesticida.

"Ako nema snažnih mjera, ne vidimo kako bi se taj cilj mogao ispoštovati", rekla je AFP-u Salomé Roynel iz PAN (Pesticide Action Network) Europe, podsjetivši da je u ovlasti Komisije da podsjeti i pozove na red zemlje koje nisu uspjele realizirati zadane ciljeve.

Predstavnici organizacije smatraju da bi trebalo apsolutno ograničiti neke autorizirane proizvode, među kojima je i tebukonazol, otrovni fungicid koji utječe na reproduktivne organe. Njegovi su tragovi pronađeni na trešnjama proizvedenim 2019., među ostalim zemljama i u Španjolskoj.

Namijenjeni uništavanju živih organizama koji se smatraju štetnima, pesticidi vjerojatno utječu i na ljudsko zdravlje, povećavajući rizik od razvoja problema s plodnošću, a ustanovljeno je da mogu izazvati i neke bolesti, poput raka ili Parkinsonove bolesti, kažu iz PAN Europe. U stručnome izvješću Francuskog instituta za zdravstvo i medicinska istraživanja (Inserm) iz 2021. zaključeno je da postoji "snažna pretpostavka o povezanosti razvoja nekih vrsta karcinoma (leukemije, tumora središnjega živčanog sustava) i izloženosti trudnica i djece pesticidima".

Studija PAN Europe ukazuje na to da je u 2019. polovica uzoraka trešanja bila kontaminirana tragovima pesticida, u odnosu na 22 posto u 2011. Kada je posrijedi jabuka, voće koje se najviše proizvodi na kontinentu, više od trećine ili 34 posto uzoraka u 2019. bilo je kontaminirano tragovima pesticida u odnosu na 16 posto u 2011.

Devetogodišnje istraživanje nevladine organizacije pokazalo je da je među najkontaminiranijim voćem kupina (51 posto uzoraka), breskva (45 posto), jagoda (38 posto), trešnja (35 posto) i marelica (35 posto).

U slučaju povrća kontaminacija je manja jer je ono manje podložno utjecaju kukaca i bolestima.

Ustanovljeno je da je u 2019. bilo kontaminirano 13 posto uzoraka u odnosu na 11 posto u 2011., a najkontaminiraniji su bili lišće celera, gomolj celera i kelj (31 posto).

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u