Prikazujem sadržaj po oznakama: seksualno uznemiravanje

Prvi put u Hrvatskoj provedeno je viktimološko istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na uzorku od čak 23.000 ispitanika pri čemu je 27 posto žena izjavilo da su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera.

Metodološki koncept ankete (eng. Gender Based Violence ili skraćeno GBV anketa) osmislio je Eurostat u okviru uže radne skupine nekoliko zemalja članica uključujući i stručnjake Državnog zavoda za statistiku RH, a financirala ju je Europska unija, rekla je Hini načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika Dubravka Rogić-Hadžalić.

Podaci za Hrvatsku pokazuju pet ključnih brojki, a odnose se na nasilje počinjeno od strane sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera tijekom života, nasilje od strane nepartnera od petnaeste godine, nasilje od strane obiteljskog nasilnika u odrasloj dobi, nasilje bilo kojeg počinitelja tijekom odrasle dobi te seksualno uznemiravanje na poslu tijekom života.

Da su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera izjavilo je 27 posto žena dok je primjerice u Finskoj to izjavilo 50 posto, što ne mora nužno značiti da je partnerskog nasilja više nego da su ispitanice bez zadrške tako bilježile odgovor na pitanje, kaže Rogić-Hadžalić.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da je u odnosu na fizičko nasilje njih osam posto izjavilo da je doživjelo fizičko nasilje od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući prijetnje.

Ako se analizira dob žena koje su doživjele partnersko nasilje, najučestalija je skupina od 18 do 29 godina (njih 37 posto) dok je u dobnoj skupini od 65 do 74 godine njih 24 posto. To po riječima Rogić-Hadžalić pokazuje da je partnersko nasilje najučestalije u mlađim dobnim skupinama koje možda lakše prijavljuju nasilje, ali je prisutno i u starijim dobnim skupinama.

Deset posto žena izjavilo je da je doživjelo psihičko nasilje od strane obiteljskog nasilnika u odrasloj dobi. Njih šest posto izjavilo je da je doživjelo seksualno nasilje od strane obiteljskog nasilnika dok je 15 posto ispitanica izjavilo da je bilo izloženo fizičkom ili seksualnom nasilju, uključujući prijetnje od strane obiteljskog nasilnika. U odnosu na navedene vrste psihičkog i seksualnog nasilja od strane obiteljskog nasilnika, podatak za dobnu skupinu svih ispitanica od 18 do 74 godine je visokih 15 posto, kaže sugovornica.

Radi usporedbe, podaci pokazuju da je 15 posto udio ispitanica u Sloveniji od 18 do 74 godine koje su izjavile da su bile izložene nasilju od strane obiteljskog nasilnika, potom podaci pokazuju da je taj udio u Francuskoj 19 posto, Austriji 20, Slovačkoj 33, a najmanje u Bugarskoj 10 posto.

U odnosu na sve ispitanice od 18 do 74 godine, njih 36 posto u Hrvatskoj je izjavilo da je doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja na poslu. Podaci za druge zemlje pokazuju također visoke udjele seksualnog uznemiravanja na poslu. Takvih pojavnih oblika kod ispitanica u Austriji je 27 posto, Sloveniji 32 posto, Estoniji 33 posto, Nizozemskoj 41posto i Danskoj 46 posto. Najmanje je slučajeva seksualnog uznemiravanja na poslu u Latviji (11 posto).

Istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju pruža priliku za dobivanje statističkih rezultata o rodnoj dimenziji značajnih vrsta kriminala, međuljudskim uvjetima koji bi mogli utjecati na obrasce kriminala, osobnim posljedicama kriminala, praksi prijavljivanja, stavovima prema policiji, spremnosti sustava i intenzitetu određenih vrsta zločina. Točni podaci o rodno uvjetovanom nasilju ključni su za razvoj učinkovite i djelotvorne politike te pravnih odgovora za procjenu trendova i napretka u tom području.

U razmatranju te problematike, ističe Rogić-Hadžalić treba voditi računa da podaci pokazuju da se nasilje još uvijek premalo prijavljuje jer samo oko trećine žena koje su fizički ili seksualno zlostavljane od strane svojih partnera prijavljuje nasilje. Prijave takvog oblika nasilja se ne bilježe sustavno, podatke nije lako usporediti među zemljama EU bez standardiziranog metodološkog koncepta za sve zemlje članice, a konkretno u ovom projektu je sudjelovala polovica zemalja članica jer istraživanje nije bilo obvezno nego se provodilo na dobrovoljnoj osnovi.

Rezultati ovog istraživanja pružaju potrebne informacije u području kreiranja socijalnih i ostalih politika, u različitim znanstvenim analizama i međunarodnim usporedbama te općenito za informiranje šire javnosti o rodno uvjetovanom nasilju.

Rogić-Hadžalić kaže da je projekt omogućio izgradnju pune infrastrukture potrebne za potencijalne buduće statističke pothvate povezane s anketama o viktimizaciji.

Anketa o rodno uvjetovanom nasilju istraživanje je kojim se namjeravaju adresirati podatkovne potrebe s obzirom na Istanbulsku konvenciju. Budući da je Konvencija usmjerena zaštiti žena od nasilja, državama koje su provodile anketu je ostavljeno na izbor hoće li u ovu anketu uključiti i mušku populaciju jer Eurostatova metodologija dopušta uključivanje osoba muškog spola. Hrvatski Državni zavod za statistiku odlučio je uključiti muškarce u uzorak primarno zbog toga što se u Hrvatskoj ne provode viktimološka istraživanja, te je to bila jedinstvena prilika da se obuhvate oba spola.

Istraživanje se provodilo u cijeloj Hrvatskoj od rujna 2022. do veljače 2023. na ukupnom uzorku od 23.000 ispitanika u dobi od 18 do 74 godine.

Trenutno predstavljeni podaci od strane Eurostata obuhvaćaju samo žene, a razlog tomu je taj što neke zemlje nisu uključivale muškarce u uzorak pa bi bila upitna usporedivost podataka.

Inicijalni pokazatelji usmjereni su na nasilje prema počinitelju raščlanjeno prema vrsti nasilja, dobi ispitanika i vremenu pojavljivanja. Pokazatelji o učestalosti, težini, ozbiljnosti i prijavljivanju doživljenog nasilja biti će predstavljeni u budućnosti jer takva analiza zahtjeva dodatno vrijeme za obradu prikupljenih podataka i diseminaciju podataka.

Mario Vrandečić (Hina)

Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i župan Ivan Anušić izjavio je u petak kako je načelnik baranjske općine Popovac Zoran Kontak, kojeg je, po medijskim napisima, 34-godišnjakinja prijavila za seksualno uznemiravanje, izišao iz stranke, ne želeći joj biti teret.

Nakon svečane sjednice Županijske skupštine, u povodu dana Osječko-baranjske županije, Anušić je na novinarski upit je li se u stranci raspravljalo o ovom slučaju, kazao kako je telefonski razgovarao s Kontakom o situaciji koja se dogodila.

- Rekao je da će svoju nedužnost Zoran Kontak braniti i obraniti na sudu; a do tada je izišao iz članstva HDZ-a, ne želeći biti teret općinskoj, županijskoj, a niti nacionalnoj organizaciji stranke. - istaknuo je Anušić.

Predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Popovac i općinski načelnik Zoran Kontak u petak je na vlastiti zahtjev od Županijskog odbora HDZ-a Osječko- baranjske županije zatražio ispis iz članstva. S današnjim danom Zoran Kontak više nije predsjednik općinskog HDZ-a i brisan je iz članstva, potvrdili su ranije danas iz HDZ-a.

Prema medijskim napisima načelnika Kontaka je za seksualno uznemiravanje prijavila 34-godišnjakinja, koja je u toj općini bila zaposlena na javnim radovima. Navela je da se to dogodio potkraj svibnja u zgradi ove baranjske općine.

(Hina)

Načelnik baranjske općine Popovac Zoran Kontak, kojega je, prema medijskim napisima, 34-godišnjakinja prijavila za seksualno uznemiravanje, brisan je iz članstva Hrvatske demokratske zajednice, izvijestili su u petak iz HDZ-a.

"Predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Popovac Zoran Kontak zatražio je od Županijskog odbora HDZ-a Osječko-baranjske županije ispis iz članstva. S današnjim danom Kontak više nije predsjednik općinskog HDZ-a u Popovcu te je na vlastiti zahtjev brisan iz stranačkog članstva", potvrdio je HDZ dodajući kako Kontak ostaje načelnik općine.

Osječko-baranjska Policijska uprava u petak nije željela komentirati medijske napise o navodnom policijskom postupanju prema Kontaku, kojega je za seksualno uznemiravanje prijavila 34-godišnjakinja, koja je u općini bila zaposlena na javnim radovima. Sporni događaj navodno se dogodio potkraj svibnja u zgradi općine.

Iz policije su na upite medija odgovorili kako se u svim državama EU-a, pa tako i u Hrvatskoj, primjenjuje Uredba o zaštiti pojedinaca u vezi obrade osobnih podataka.

"S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o obradi osobnih podataka, smatramo da javna objava osobnih podataka o osobi i događaju koji navodite ne bi bila opravdana, odnosno u konkretnom slučaju ne bi prevladao značajan javni interes u odnosu na zaštićenu privatnost pojedinca. Stoga ne možemo konkretno odgovoriti niti možemo govoriti o postupanju policije prema konkretnim osobama", stoji u odgovoru osječko-baranjske PU.

Također ističu da u svojim dnevnim izvješćima ne iznose slične događaje, odnosno ne objavljuju kaznena djela s područja seksualnih delikata, zbog zaštite digniteta žrtve i moguće sekundarne viktimizacije i stigmatizacije okoline.

(Hina)

Usklađena društvena reakcija na seksualno nasilje i uznemiravanje, učinkovita postupanja radi zaštite žrtava te razvoj svijesti javnosti o neprihvatljivosti takvog ponašanja ciljevi su Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja do 2027. Nacionalni plan za razdoblje do 2027. godine te prateći Akcijski plan za razdoblje do 2024. godine Vlada je usvojila na sjednici u četvrtak, a ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je kako je riječ o prvom nacionalnom dokumentu usmjerenom "zaštiti žrtava seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja u Hrvatskoj, koji sasvim sigurno predstavlja nove iskorak u sustavnoj borbi protiv nasilja".

- Svrha ovog nacionalnog plana jest postizanje usklađene društvene reakcije na seksualno nasilje i seksualno uznemiravanje, osiguravanje učinkovitog postupanja u cilju zaštite žrtava te promicanje njihovih prava i razvoj svijesti javnosti o neprihvatljivosti i štetnosti ovako ponašanja. - dodao je.

To se može postići, istaknuo je, provedbom mjera u okviru tri posebna cilja - prevencija seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, unapređenje skrbi i osiguranje dostupnosti usluga podrške žrtvama seksualnih delikata, postizanje odvraćajućeg djelovanja kod počinitelja.

Za provedbu mjera iz posebnih ciljeva, stoji u Planu, u proračunu će za razdoblje do 2027. godine biti osigurano ukupno 18.045.442 kuna od čega za razdoblje do 2024. godine 8.763.757 kuna.

- Nacionalni plan novi je iskorak u sustavnoj borbi protiv nasilja, fenomena koji nažalost postoji i u hrvatskom društvu. - rekao je u uvodu sjednice premijer Andrej Plenković.

- Želimo podići svijest o neprihvatljivosti takvog ponašanja, o poticanju prijava počinitelja seksualnih delikata te zaštiti žrtava i promicanju njihovih prava. - naglasio je premijer te posebno bitnim istaknuo edukaciju o neprihvatljivosti seksualnog nasilja od najranije školske dobi.

- Ovaj dokument predstavlja i daljnju provedbu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. A kao što smo to činili i do sada, i dalje ćemo ići sa strožim sankcijama, s transferom iz prekršajne u kaznenu domenu i očekujem da će cijeli paket zakona dodatno ojačati borbu protiv nasilja koje je, posebice prema ženama i u obitelji, neprihvatljivo i ne smijemo šutjeti o tome. - poručio je Plenković.

Na sjednici je usvojen i prijedlog nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine koji definira prioritete i posebne ciljeve i mjere politike prema svim vrstama ovisnosti (alkohol, duhan, droge, kockanje, klađenje, prekomjerno korištenje interneta, društvenih mreža i slično).

Cilj je smanjenje potražnje i dostupnosti ilegalnih sredstava ovisnosti, unaprijedi zdravstvena zaštita zdravlja i sigurnost stanovništva te smanje zdravstveni, socijalni i društveni rizici i štete povezani sa ovisnostima, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

(Hina)

Žene mlađe od 50 godina do sedam su puta izloženije seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu od muških kolega, upozorila je u srijedu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u povodu Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu. Ljubičić je istaknula da brojna istraživanja provedena u Hrvatskoj potvrđuju prisutnost uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu te njegovu rodnu uvjetovanost.

Istraživanja pokazuju da 7,9 posto žena mlađih od 50 godina doživi seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, među njima značajno više mlađih od 35 godina. Kod muškaraca taj postotak iznosi 1,1 posto, navodi se u priopćenju pravobraniteljice.

Lani je došlo do značajnog porasta broja pritužbi vezanih uz spolno uznemiravanje zahvaljujući građanskim inicijativama poput #nisamtražila. Međutim, tek svaki deseti ispitanik/ca je prijavio/la spolno uznemiravanje na poslu. Ispitanici koji to nisu učinili strahuju od gubitka posla te ne vjeruju da bi počinitelj/ica na kraju bio/la kažnjen/a, kaže se u priopćenju.

Žene su češće izložene i zlostavljanju na radnom mjestu. Mobing je prijavilo 36,6 posto radnica, dok je broj muškaraca koji se požalio na mobing 10 posto manji.

Slučajevi zlostavljanja i mobinga najčešće se odnose na ogovaranje, nedodjeljivanje radnih zadataka ili pretjerano dodjeljivanje, kritiziranje, ignoriranje, namjerno podmetanje poslovnih problema i verbalno vrijeđanje. Pravobraniteljica dodaje da u određenim profesijama dolazi do nasilja korisnika usluga prema radnicama, a to se posebno odnosi na profesije u kojima dominiraju žene, poput socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, administracije ili novinarstva.

Više od tri četvrtine muškaraca i žena izjavilo je da spolno uznemiravanje i neprihvatljivo ponašanje koje su doživjeli na radnom mjestu ostavlja posljedice na njihovo zdravlje, bilo da je riječ o fizičkom ili mentalnom zdravlju.

Pravobraniteljica ističe kako je prošlu godinu ipak došlo do određenih pozitivnih pomaka, kao što su propisivanje strožih kazni i uvođenje progona po službenoj dužnosti za kazneno djelo spolnog uznemiravanja. No, s druge strane, kazneno se procesuira svega nekoliko slučajeva godišnje, dok je osuđujućih presuda još i manje, stoji u priopćenju.

(Hina)