Prikazujem sadržaj po oznakama: porez

Više od 80 posto jedinica lokalne samouprave koje su imale prirez odlučilo je, u potpunosti ili dijelom, ne kompenzirati ga višim stopama poreza na dohodak, izvijestio je u četvrtak ministar financija Marko Primorac.

Tako, od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, 302 su do ukidanja imale prirez, a od tog broja njih 242 nisu odlučile povećati stopu poreza na dohodak na način da u potpunosti kompenziraju gubitak prireza, izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade.

Dakle, istaknuo je ministar, više od 80 posto jedinica je odustalo u potpunosti od kompenzacije prireza ili je utvrdilo stope poreza na dohodak tako da je porezno opterećenje niže od onog prije ovih izmjena, a koje je uključivalo prirez.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Četvrtak, 14 Prosinac 2023 19:33

NI U DUBROVNIKU SE NEĆE POVEĆAVATI POREZ NA DOHODAK

Nakon što je Vlada ukinula prirez, Grad Dubrovnik neće povećavati stopu poreza na dohodak. Nakon što je Prijedlog odluke o gradskim porezima usvojilo Gradsko vijeće, gradonačelnik Mato Franković kazao je kako cilj rasteretiti plaće građana.

- Nema povećanja poreza na dohodak, ostaje postojeća stopa. Našim sugrađanima će značajno narasti plaće na godišnjoj razini. To nisu mala sredstva i građani neće osjetiti neko drugo komunalno opterećenje kojim bi ta sredstva izbili iz njihovih džepova.- rekao je Franković i dodao:

- Ispunjavamo ono što smo obećali i idemo u drugu fazu rasterećenja građana. - kazao je Franković, podsjetivši vijećnike kako su zajedno s proračun za 2024. podržali još jednu važnu odluku.

- U proračunu smo usvojili i odluku kojom učenicima od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole, kojima to država i Županija ne osiguravaju, mi osiguravamo besplatne pokaze. - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

S porezne politike nezavisni vijećnik Andro Vlahušić je raspravu skrenuo na demografske politike, konkretno na strane radnike koji dolaze na rad u Dubrovnik pa je i Potrebica rekao kako „moramo imati jasnu politiku prema stranim radnicima te da bismo za 50 godina mogli biti manjina u svom Gradu”. No, bilo je vremena kad se o tome trebalo misliti, onda kad su lokalni vlastodršci odredili budućnost Dubrovnika podrediti isključivo turizmu, a nitko im se u tome nije suprotstavljao.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je Vlada ukinula prirez u Općini Vela Luka neće se povećavati stopa poreza na dohodak kako bi se nadomjestila sredstva bez kojih će Općina ostati, najavila je načelnica Katarina Gugić.

Ipak, za jedan euro povećat će se porez na kuće za odmor, a rast će i cijena zakupa javnih površina, ali samo za ljetne mjesece.

- Dosad je stopa poreza na kuće za odmor u Veloj Luci bila maksimalna i iznosila je dva eura po kvadratu, ali s izmjenama zakona ona više nije maksimalna jer je Vlada dala mogućnost da se porez na kuće za odmor naplaćuje do pet eura po kvadratu. - kazala je Gugić,

- Mi nećemo povećavati maksimalnu stopu poreza na kuće za odmor. Analize su pokazale da više od 74 posto ljudi koji plaćaju porez na kuće za odmor nemaju prebivalište u Veloj Luci i odlučili smo se na manje povećanje. Tako će od 1. siječnja 2024. stopa poreza na kuće za odmor iznositi tri eura po kvadratu. Oko 26 posto ljudi koji plaćaju ovaj porez je iz Vele Luke i upravo iz tog razloga nećemo ići na maksimalnu stopu poreza od pet eura po kvadratu na kuće za odmor. Za kuće koje se nalaze na mjestima gdje nema vode, struje i asfalta, taj će porez biti manji. - kazala je Gugić.

Porez na dohodak, nakon ukidanja poreza na prirez, istaknula je Gugić, u Općini Vela Luka, neće se povećavati.

- Prirez u Općini iznosi devet posto i plaća se više od 20 godina. Inače, od prireza Općina Vela Luka je u 2022. godini uprihodovala oko 67.000 eura, što nisu mala sredstva, ali će taj iznos ubuduće ostajati na računima velolučkih obitelji jer Općina Vela Luka neće povećavati porez na dohodak da bi nadoknadila prirez. Znači, ukida se prirez i ne povećavamo porez na dohodak. - istaknula je Gugić i dodala:

- Općina Vela Luka svrstala se među jedinice lokalne samouprave koje neće mijenjati poreznu politiku na štetu građana. Dakle, omogućavamo rast plaća Velolučanima. Pridružili smo se jedinicama koje su odlučile porezno rasteretiti svoje građane. - naglasila je Gugić.

Sredstva bez kojih će ostati nakon ukidanja poreza na prirez, Općina Luka, kazala je Gugić, nadoknadit će uštedama, ali i povećanjem cijena zakupa javnih površina, što će učiniti brojni gradovi.

- Mi ćemo cijene zakupa javnih površina povećati isključivo u ljetnim mjesecima. Onima koji rade cijelu godinu, od listopada do svibnja neće se povećavati cijena. Činjenica je da se cijena javnih površina nije povećavala 10 godina, što nije baš održivo, ako uzmemo u obzir sredstva uložena u uređenja šetnice, čime su zapravo javne površine i štekati značajno dobili na vrijednosti. Samo otvaranje marine značajno je produljilo sezonu, a o efektima „Traga u beskraju” neću ni govoriti. Kako nastavljamo s uređenjem šetnica došli smo do zaključka da će gospodarstvo moći podnijeti povećanje cijene zakupa javnih površina u ljetnim mjesecima. - kazala je Gugić.

Kad je u pitanju komunalna naknada, velolučka općinska načelnica Katarina Gugić istaknula je kako se ni ona, iako je iznimno niska, neće povećavati.

Objavljeno u S JUGA

U Veloj Luci, prema riječima općinskog vijećnika Dina Žuvele, dijelu mještana nije najbolje sjelo uvođenje poreza na kuće za odmor po maksimalnoj stopi. Dok on predlaže da se to oporezivanje umanji, načelnica Gugić kaže kako o tome može promisliti. Podsjetila je Žuvelu kako odluku o porezu na kuće za odmor nije donijela ona već Općinsko vijeće.

- Dosad nisam primila inicijativu za smanjenje poreza na kuće za odmor. Ljudi su opravdano ogorčeni jer moraju plaćati porez na kuće za odmor i znate da smo godina Velolučane oslobađali tog poreza. Moji prethodnici i ja smo bili predlagatelji odluka da se taj porez ne naplaćuje, ali je Porezna uprava rekla: „Dosta, to tako više ne može”. I morali smo uvesti taj porez jer u protivnom bi nam bili blokirali odluku o lokalnim porezima gdje spadaju i porez za potrošnju i javnu površinu. - rekla je Gugić.

Podsjetila je kako se u susjednoj Općini uvijek plaćao porez na kuće za odmor.

- Evo, Blaćani su uvijek plaćali porez na kuće za odmor. Manji iznos su plaćali Blaćani, dok su veći plaćali ljudi koji nisu iz Blata. Njima je isto kad i nama bio nadzor odluka i bili su prisiljeni izjednačiti porez za Blaćane i one koji nisu iz Blata. Slušala sam tu sjednicu i njihovo je Vijeće jednoglasno odlučilo da stopa poreza na kuće za odmor bude maksimalna. - kazala je.

- Sve općine na otoku izuzev Smokvice, sve općine na Pelješcu i Mljet plaćaju maksimalnu stopu i koliko vidim svi su se odlučili za maksimalnu stopu poreza na kuće za odmor. Vaš prijedlog je prvi koji idu u smjeru smanjenja te porezne stope pa mogu razmisliti, ali konačnu odluku donosi Vijeće, a ne ja. - kazala je načelnica Gugić.

Objavljeno u S JUGA
Utorak, 20 Lipanj 2023 23:18

NOVA PRAVILA O POVRATU POREZA PO ODBITKU?

Europska komisija je predložila u ponedjeljak nova pravila o povratu poreza po odbitku, koja bi trebala pridonijeti poštenijem oporezivanju, smanjiti porezne prijevare i potaknuti prekogranične investicije u EU-u.

Izraz "porez po odbitku" odnosi se, primjerice, na situaciju u kojoj je ulagač rezident jedne države članice EU-a dužan platiti porez na kamate ili dividende zarađene u drugoj državi članici.

To je često slučaj s prekograničnim ulagačima. U takvim slučajevima, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, mnoge države članice EU-a potpisale su ugovore o sprječavanju dvostrukog oporezivanja, kojima se izbjegava dvostruko oporezivanje istog pojedinca ili tvrtke. Ovi ugovori dopuštaju prekograničnom ulagaču da podnese zahtjev za povrat bilo kojeg viška poreza plaćenog u drugoj državi članici.

Problem je, međutim, u tome što su ti postupci povrata često dugotrajni i skupi, što dovodi do frustracije ulagača i obeshrabruje prekogranična ulaganja unutar EU-a.

Trenutačno se postupci poreza po odbitku koji se primjenjuju u svakoj državi članici vrlo razlikuju. Ulagači se moraju nositi s više od 450 različitih obrazaca diljem EU-a, od kojih je većina dostupna samo na nacionalnim jezicima.

Povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni kaže da, prema istraživanjima, 70 posto malih ulagača zbog kompliciranih postupaka, ne traže povrat iako bi imali pravo na smanjenu stopu poreza po odbitku.

“To također tjera investicije iz EU-a. Prema nedavnoj studiji, 30 posto malih ulagača prodalo je svoj portfelj u EU zbog ove porezne barijere. Ne možemo dopustiti da se ovakva situacija nastavi”, rekao je Gentiloni.

Komisija procjenjuje da su porezni gubici zbog takve prakse iznosili oko 150 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2020.

Prijedlog Komisije predviđa uspostavu jedinstvene digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti. Tako bi, primjerice, ulagači koji investiraju diljem EU-a trebali samo jednu digitalnu potvrdu za podnošenje više zahtjeva za povrat poreza. Nadležna tijela trebaju izdati potvrdu u roku od jednog radnog dana.

Osim standardnog postupka koji je na snazi, prema prijedlogu, uvela bi se još dva brza postupka.

Prema postupku „olakšice na izvoru”, porezna stopa koja se primjenjuje u trenutku isplate dividendi ili kamata izravno se temelji na primjenjivim pravilima odredaba ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Prema postupku "brzog povrata", početno plaćanje se vrši uzimajući u obzir stopu poreza po odbitku države članice u kojoj se isplaćuju dividende ili kamate, ali se povrat za sve preplaćene poreze odobrava u roku od 50 dana od datuma plaćanja.

Komisija kaže da bi ti standardizirani postupci donijeli uštede ulagačima od oko 5,17 milijardi eura godišnje.

Prema prijedlogu Komisije predviđa se ujednačavanje postupaka izvješćivanja nacionalnih poreznih vlasti. Financijski posrednici, poput banaka, trebaju prijaviti nadležnim tijelima isplatu dividende ili kamata kako bi porezna tijela mogla ući u trag transakciji.

Veliki financijski posrednici u EU-u morat će se upisati u nacionalni registar certificiranih financijskih posrednika. Taj će registar također biti otvoren za financijske posrednike izvan EU-a i za manje koji dolaze iz EU-a, na dobrovoljnoj osnovi.

Porezni obveznici koji ulažu u EU putem certificiranih financijskih posrednika imat će koristi od ubrzanih postupaka poreza po odbitku i izbjeći dvostruko oporezivanje isplata dividendi.

Komisija navodi da bi nova pravila trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2027. nakon što ih usvoje države članice.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u četvrtak da će Zagreb ukidanje prireza nadoknaditi maksimalnim stopama poreza na dohodak, pa se porezno opterećenje za građane u tom dijelu neće mijenjati.

- Morat ćemo staviti stopu poreza na dohodak na maksimum, i za nižu i za višu stopu, zbog deficita koji nam je ostavljen u nasljeđe, a smatramo da je to i socijalno pravednije nego da manjak prihoda kompenziramo kroz povećanje cijena. - rekao je Tomašević novinarima na glavnom zagrebačkom trgu.

Istaknuo je da još uvijek nemaju točne podatke bez koliko će prihoda ostati gradski proračun zbog porezne reforme. No, ukidanje prireza, za koji je Vlada dala mogućnost da se kompenzira dodatnim stopama poreza na dohodak, nije jedina osnova.

Zbog povećanja osobnog odbitka, procjenjuje se da će proračun ostati bez 40 milijuna eura godišnje, a treća osnova po kojoj će smanjiti gradski prihodi je povećana granica za višu stopu poreza na dohodak.

- Ona je do sad bila 47 tisuća eura, i povećala se na 50 tisuća. I tu će se smanjiti prihodi Grada Zagreba, i to posebno Zagrebu, jer najviše onih koji plaćaju poreznu stopu od trideset posto živi u Zagrebu. - rekao je.

Komentirajući izjave iz Vlade da su jedinice lokalne samouprave ostvarile nagli rast i višak prihoda, poručio je kako je Zagreb jedini u Hrvatskoj zbog nakupljenog deficita u proračunu dužan pet godina za redom imati višak.

Moguće je nadomjestiti manjak novca bez poskupljenja usluga

- Zbog tog deficita Zagreb je jedini u Hrvatskoj po šest mjeseci kasnio u plaćanju privatnim tvrtkama i gradskim ustanovama, što su vrtići, što je nezakonito. - kaže Tomašević.

Na pitanje hoće li se manjak novca u proračunu nadoknaditi poskupljenjima, Tomašević je rekao da će o načinima na koji će se namiriti taj novac razgovarati s koalicijskim partnerima.

- Moguće su različiti načini kako da to nadomjestimo, a da što manje ili uopće ne poskupljujemo usluge. - dodao je.

Komentirao je i prijedlog novih izbornih jedinica, po kojem bi Zagreb umjesto u četiri bio podijeljen u tri izborne jedinice.

- Ne slažem se s tom promjenom, kao i Gradska skupština koja je prije mjesec dana donijela zaključak kako bi bilo najbolje da Grad Zagreb bude jedna izborna jedinica. - rekao je Tomašević.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Inflacija s kojom se suočavaju hrvatski građani nije uvezena izvana, već se radi o „domaćoj inflaciji“ iza koje stoji rast marži, stoga bi Zakon o ekstraprofitu treba „biti još žešći', rekao je u srijedu saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac.

„Kada smo donosili Zakon o ekstraprofitu, trebali smo biti još žešći, a Vlada je svaki dana bila napadana zbog tog zakona. Ja sam je podržao po tom pitanju“, rekao je Lalovac tijekom saborske rasprave o izvješću guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića o financijskom stanju i stabilnosti.

Ono što Lalovac zamjera Vladi je što građanima nije dala točne informacije o uzrocima inflacije u Hrvatskoj.

„Vlada cijelo vrijeme govori da se radi o uvezenoj inflaciji, a onda izađe guverner na jednom predavanju i kaže ne, to je domaća inflacija. Vlada donosi krive ekonomske mjere, komunicira li ona s guvernerom.“ - pitao je SDP-ov zastupnik.

Zastupnica Zeleno - lijevog bloka Sandra Benčić upozorila je da najteži dio tereta podnose oni s najnižim plaćama, s obzirom da je stopa inflacije za niskodohodna kućanstva išla do 30 posto.

„Od 12 posto, koliko iznosi rast prosječne stope inflacije, osam posto otpada na domaću inflaciju, a najveći generator domaće inflacije je rast marži.“ - kazala je Benčić.

Zbog toga će njezin klub zatražiti izmjene Zakona o dodatnom porazu na dobit koji će uključivati i dobit ostvarenu u 2023.godini.
„Ekstraprofit moraju platiti oni sektori koji su najviše doprinijeli rastu marži, a ujedno imaju utjecaj na rast onih cijena koje predstavljaju egzistencijalne potrebe građana. Nije isto kada marže dižu IT sektor ili trgovački lanci.“ - naglasila je.

Cijena prehrambenih proizvoda kao što su kruh i mlijeko najviše je narasla, rekla je i zastupnica iz kluba Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović.

„Podržala sam Zakon o ekstraprofitu, ministar Primorac je imao hrabrosti kad je uveo taj porez. Ispostavilo se da je trebao biti još širi, s još strožim kriterijima koje treba primijeniti. I brojni ekonomisti govore da treba zadržati porez na ekstraprofit što duže.“ - kazala je.

Osim rasta inflacije i Zakona o ekstraprofitu, zastupnici su raspravljali o tečaju hrvatske kune.

Katarina Peović iz kluba Radničke fronte i HSS-a smatra da bi guverner Vujčić trebao kazneno odgovarati zbog politike aprecijacije kune u odnosu na euro, jer je zbog nje narod siromašniji a hrvatski izvoznici manje konkurentni.

„Za 15,4 posto su cijene robe i usluga proizvedene u Hrvatskoj povećane u odnosu na zemlje eurozone što je smanjilo hrvatski izvoz. Uz to, da tečaj kune nije bio precijenjen, kredit za stan bi umjesto 51 tisuće eura iznosio 43 tisuće eura.“ - napomenula je Peović.
S druge strane, HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić kaže da bi suprotna politika, politika deprecijacije, bila kobna za građane koji su u vrijeme globalne recesije završili u dugovima.

„Neki su izvoznici možda bili zakinuti, ali kada se prisjetimo razdoblja velike financijske krize, možemo reći da je stabilnost valute spasila ekonomiju. Vidjeli ste koliko je građana tada završilo u dužničkom ropstvu. Da se išlo na deprecijaciju kune, njihov bi dug bio značajno veći.“ - rekla je.

Na kritike oporbenih zastupnika da fiskalna i monetarna politika nisu usklađene, Perić odgovara suprotno, dodavši da je usklađenost tih dviju politika bila ključna za ulazak Hrvatske u eurozonu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko -neretvanske i Policijske postaje Metković državljanin Bosne i Hercegovine u dobi od 65 godina sumnjiči se za kazneno djelo utaje poreza ili carine i kazneno djelo povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni 65-godišnjak, kao vlasnik i odgovorna osoba trgovačkog društva čije je sjedište u Metkoviću, a djelatnost prodaja tehničke opreme, od početka do kraja 2020. godine, s ciljem potpunog izbjegavanja obveze plaćanja poreza na dobit i PDV-a, nadležnoj poreznoj upravi nije podnosio prijavu PDV-a i poreza na dobit, odnosno nije iskazivao oporezive isporuke temeljem 68 izlaznih računa izdanih raznim trgovačkim društvima u ukupnom iznosu od 971 tisuću eura bez PDV-a, čime je prikrio obvezu obračuna i plaćanja PDV-a u iznosu od 241 tisuću eura i poreza na dobit u iznosu od 115 tisuća eura. Na opisane načine osumnjičeni je utajio 357 tisuća eura poreza.” - piše u priopćenju, a neslužbeno doznajemo kako je riječ o tvrtki Mobitel trgovina vlasnika Bore Topića.

„Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno kako osumnjičeni 65-godišnjak, kao direktor trgovačkog društva, poslovne knjige nije vodio na propisani način, čime je počinio kazneno djelo povrede obveze vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga. Policija je protiv osumnjičenog podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.” - piše u priopćenju.

dm

Objavljeno u S JUGA

Privatno turističko iznajmljivanje i porez na dohodak od tog najma teme su o kojim se, uz još nekoliko direktiva i uredbi raspravlja i na razini EU-a, u što su uključene sve članice, a kada budemo imali više informacija o tome obavijestit ćemo javnost. - izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Ministrica je to rekla nakon predstavljanja rezultata završenih javnih poziva za bespovratna sredstava iz NPOO-a za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu, komentirajući poruke iz HUP-a da treba povećati oporezivanje turističkih iznajmljivača „paušalaca” te da rentijerstvo treba oporezivati kao druge vrste dohotka, primjerice plaće.

Ministrica je dodala da se na razini EU raspravlja o mnogo direktiva, pa i onoj naziva „short rentals”, kao i da je već s 1. siječnjem ove godine na snagu stupila direktiva koja govori o razmjeni podataka između internetskih platformi (rezervacijskih) i povezivanju s poreznim sustavima svake države članice.

To je ocijenila velikim iskorakom te dodala da se i dalje raspravlja kakav će biti sustav oporezivanja.

Na isto pitanje je odgovorila i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja je bila na predstavljanju rezultata javnih poziva u MINTS-u, napominjući da „znamo kako je turističko iznajmljivanje jedno od najmanje oporezivanih djelatnosti u Hrvatskoj i to onda naravno stvara poticaj za novu ponudu apartmana, stanova i obiteljskih kuća za najam”.

Smatra da stoga i nije čudno što je struktura smještaja u hrvatskom turizmu takva kakva jest (s većinom kreveta u privatnom smještaju) i nešto što se ne može tako lako promijeniti, a s obzirom da je nedostatak tog poreza jedan od glavnih faktora toga, to jednostavno treba promijeniti.

- Čuli smo i da se na razini EU priprema direktiva za to, a i znamo da na razini Europske komisije postoje mnoge inicijative o uređivanju privatnog iznajmljivanja i vjerujem da će tu biti velikih napredaka i da će se provesti i u hrvatskom zakonodavstvu kako bi se i struktura smještaja u turizmu promijenila s ciljem većeg udjela kolektivnog smještaja tj. hotela i sličnog. - kazala je Vizek.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Poreznim sustavom koji teško opterećuje rad i propušta oporezovati prihode od rente stvara se rentijerska kultura i šalje opasna poruka da je isplativije živjeti od rente nego raditi. - rekla je u petak direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.

- Treba više valorizirati rad, a s druge strane raditi na mjerama kojima će se umanjiti popularnost rentijerstva. - rekla je Weber na prvom izdanju „Ekonomske kave” HUP-a koja se bavila temom rentijerstva.

- Porezi na rad višestruko su veći od poreza na prihod od iznajmljivanja. Na plaću od 10.000 kuna neto mjesečno, platit ćete 18.000 kuna poreza na dohodak godišnje. S druge strane turističkim najmom možete ostvariti prihode do 300.000 kuna godišnje i plaćati svega 300 kuna paušalnog poreza po krevetu. - kazala je Weber napominjući kako je to direktna penalizacija rada.

irena weber 030323Irena Weber. Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX

- Stoga HUP zahtijeva rasterećenje rada i izjednačavanje poreznog tretmana prihoda od rada i prihoda od iznajmljivanja, kada ono postaje posao, a ne mala djelatnost. - istaknula je Weber.

Kroz svoj prijedlog porezne reforme, kako je navela, HUP traži da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5.000 kuna, niža stopa poreza na dohodak smanji s 20 na 15 posto, a viša stopa poreza na dohodak od 30 posto primjenjuje tek na primanja od 50.000 kuna naviše.

- Potrebna nam je ta promjena porezne politike da zadržimo najbolje u našem gospodarstvu i privučemo talente iz drugih zemalja. - rekla je Weber.

POREZNI STRUČNJAK HRVOJE ZGOMBIĆ: APARTMANIZACAIJA NE MOŽE TRAJATI VJEČNO

Porezni stručnjak Hrvoje Zgombić je rekao kako bi porezni sustav trebao biti oblikovan tako da bude neutralan što se tiče donositelja ekonomskih odluka, da bude svejedno hoćete li investirati u proizvodnju ili apartmane.

hrvoje zgombic 030323Hrvoje Zgombić. Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX

- Sve dok toga nema, imamo više sklonosti prema onome gdje je niža porezna presija jer ostvarujete veći profit. - kazao je te dodao kako s druge strane i to ima svoj kraj, jer apartmanizacija ne može trajati vječno. Dio investicija u tom sektoru je, kako je rekao, svakako uvjetovan niskim porezima.

Zgombić se slaže s prijedlogom HUP-a da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5.000 kuna, jer, kako je naveo, svako kućanstvo svoj raspoloživi budžet troši daleko efikasnije nego javni sektor.

EKONOMSKI ANALITIČAR ANDREJ GRUBIŠIĆ: PARADOKSALNO JE DA SE NA OZBILJAN BIZNIS U BITI NE PLAĆA NIKAKAV POREZ

Apsolutno je paradoksalno da imamo situaciju gdje doista netko ima ozbiljan biznis, a na koji se u biti ne plaća nikakav porez. - kazao je pak ekonomski analitičar Andrej Grubišić te dodao kako to ne znači da ga treba opteretiti do mjere da to bude opstruirajuće, ali da mora, kazao je, „biti jednako opterećujuće kao za sve druge u sustavu”.

andrej grubisic 030323Andrej Grubišić. Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX

Mišljenja je da bi bilo koji priljev trebalo vezati na OIB i to oporezivati po jedinstvenoj poreznoj stopi.

Važnim smatra da bi, ako se eksploatira nekretninu na području određene lokalne samouprave, porez od iznajmljivanja trebao biti lokalni porez i iz njega se onda vodi računa o adekvatnosti infrastrukture.

Grubišić je kazao kako turizam ima povlašteni porezni tretman i kako se to najčešće objašnjava time da je riječ o grani od nacionalnog interesa. Mišljenja je kako je to nepravedno te kako porezni sustav ne bi trebao birati sektore za koje neki birokrat ili političar misli da su dobri za naciju.

EKONOMIST HRVOJE STOJIĆ: NAJBOLJE JE IMATI ŠTO JEDNOSTAVNIJI POREZNI SUSTAV

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je rekao kako rentijerstvo dovodi do gubitka za proračun, jer kod neravnomjernoga poreznog tretmana ljudi bježe u djelatnosti i sektore u kojima će platiti niži porez.

hrvoje stojic 030323Hrvoje Stojić. Foto: Vanesa Pandžić / CROPIX

- Najbolje je imati što jednostavniji porezni sustav, onaj koji je predvidiv, jer upravo neizvjesnost u poreznom sustavu je ono što ukazuju investitori kao problem. - kazao je.

Hina/JP

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 2