Prikazujem sadržaj po oznakama: plaže

Srijeda, 20 Ožujak 2024 11:41

HOĆE LI BITI VIŠE REDA NA PLAŽAMA?

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika usvojilo je Prijedlog plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Dubrovnika za razdoblje 2024. do 2028. godine. Usklađen s novim Zakonom, plan je očekivano restriktivniji. Dok je gradonačelnik Mato Franković uvodno istaknuo kako se znatno smanjuje broj plažnih rekvizita, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) istaknuo je kako je nered na plažama dosad vladao jer se odredbe starog Zakona nisu provodile. Vijećnik Željko Raguž (DUSTRA) predložio je da Luka Dubrovnik umjesto Županije preuzme brigu o plaži u Uvali Lapad, koja je, nakon što ju je zbog dugova napustio dosadašnji koncesionar, u lošem stanju.

- Nema više ležaljki! Nema više doš'o ja ujutro pa ih lijepo posložio po cijeloj plaži, pa vi građani, kad dođete, izbjegavajte ih. Zakon predviđa da one moraju biti na buntu. Dakle, kad netko želi, uzme ležaljku, plati je i stavlja tamo gdje ima mjesta. Nema definirano da ćeš mi dignut šugaman jer tu mora biti ležaljka. - kazao je Franković, osvrnuvši se na plažu Šunj gdje je broj ležaljki prepolovljen.

- Na Šunju je u naravi puno lakše uzet ležaljku nego staviti šugaman pa muku mučiti dok iz njega išćeraš pijesak. Nema postavljanja ležaljki gdje ti padne na pamet nego moraju biti na buntu. - rekao je.

Smanjen je, istaknuo je, i broj kajaka.

- Maksimalni broj kajaka u Pilama je 100. To je maksimalan broj. Po jednom izvršitelju je to 10 komada i tako će biti raspisan natječaj. - najavio je Franković.

Usvojen je prijedlog srđevaca prema kojemu će kajaci imati GPS uređaje za praćenje.
Postavivši retoričko pitanje jesmo li dosad bili zadovoljni stanjem na plažama, Marko Potrebica istaknuo je kako se odredbe staroga Zakona o pomorskom dobru nisu poštivale.

- Imamo situacije gdje su cijele plaže u koncesiji, neki koncesionari se ponašaju pristojno, neki divlje. Svi smo to doživjeli. Ako ćemo biti pošteni, dosad je vladao nered koncesionara koji su mahom bili takvi da nisu poštivali odredbe prethodnog zakona, koji je, između ostaloga, govorio da ležaljke moraju biti na buntu. Govorilo sa da Kapetanija nije radila svoj posao i u tom dijelu ga nije radila. - kazao je Potrebica, naglasivši kako je nakon usvajanja novog Zakona pred svima veliki izazov.

- Pred velikim smo izazovom koji znači da Grad konačno preuzima odgovornost. Nema povećanja nad postojećim brojem ležaljki i plažnih rekvizita. To pozdravljam ali bit će to samo slovo na papiru ako nered ostane biti nered, a vladao je nered. - kazao je i dodao kako je i sam dosad godinama prijavljivao nered na plažama na što nitko nije reagirao.

- Silno se radujem da ću to raditi i ove godine, a da će mi odgovarati komunalni redari. Kako bi zaštitili domaće ljude spremni smo preuzeti odgovornost, jer smo spremni za sve izazove. - rekao je Potrebica, koji je potom pitao:

- Postoji li opcija volontera, da se gradski vijećnici osposobe? - pitao je Potrebica, osvrnuvši se na nered na plažama.

- Dotaknuli smo se Mandrača, već nekoliko godina po privatnim inicijativama imamo dva šanka i krcato ležaljki. Gdje je tu mjera? Da naš čovjek može donijeti termosicu kave, napolitanke i pomadore, k'o što ih ja nosim djeci, a da se ne osjeća kao da tamo ne pripada. Danas, tko nema para ostaje doma ili se kupa u kadinu – dodao je i predložio da se poput „Dubrovačkog oka” uvede „Plažno oko” gdje će građani moći upozoravati na stanje na plažama.

Upozorivši na loše stanje na plaži u Uvali Lapad, Željko Raguž predložio je da je Luka Dubrovnik održava ako Županija to nije u stanju.

- Plaža u Uvali Lapad je bruka i sramota. Kante su pune smeća, ne prazne se. Ljudi tamo šetaju, djeca se igraju. Sramota! Ako nema tko drugi, Luka je spremna preuzeti i voditi o njoj brigu. - predložio je Raguž, kojemu će Potrebica odgovorio kako je za tu plažu odgovorna Županija.

- Za plažu u Uvali Lapad nadležna je Županija i vjerujem da će Čistoći platiti uslugu sređivanja i održavanja plaže, pogotovo ako ovo ljeto ne bude radila. - rekao je Potrebica.

Objavljeno u S JUGA

Ono što starim zakonom nije bilo jasno definirano, popravljeno je novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama u kojem je po prvi put precizirano što je nasipanje, a što dohrana morskih plaža. Naime, godinama se diljem obale, pod krinkom dohrane zapravo nasipavalo pomorsko dobro što je za posljedicu imalo nepopravljivu štetu po floru i faunu. Koncesionari, baš kao i općine i gradovi, nerijetko su plaže dohranjivali materijalima nespecifičnim za naše podneblje.

No, sada, kad pred sezonu treba urediti i dohraniti plaže, mnogi to neće moći učiniti pa bi mnoge plaže diljem Županije mogle ostati bez dohrane. Jedna od takvih plaža je i Trstenica u Općini Orebić za koju je općinski načelnik Tomislav Ančić bez zadrške istaknuo kao će njezina dohrana pred nadolazeću sezonu izostati.

- Svjedoci smo da je oštro uništilo Trstenicu, njezin prvi i zapadni dio i potrebna joj je dohrana, ali moramo poštovati Zakon i biti legalisti. Prema novoj uredbi da bi se išlo u dohrane plaža potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš. Iz razgovora s uredom u Dubrovniku mi za ovu godinu ne možemo stići dobiti tu procjenu utjecaja na okoliš o dohrani plaža, ali će se nastaviti s izradom potrebnih dokumenata kako bismo dohranu mogli uraditi u idućoj kalendarskoj godini. - kazao je Ančić, istaknuvši kako će se pred sezonu na plažama ipak nešto napraviti.

- Ove godine možemo jedino prebacivati i premještati pijesak i žale s jednog dijela plaže na drugi. Dosad smo dohrane plaža radili temeljem zaključka na Općinskom vijeću i temeljem Plana upravljanja pomorskim dobrom, ali zakon se promijenio i puno je rigorozniji i po novom moramo raditi planove za dohranu plaža na petogodišnje razdoblje. Inače, puno je općina poput Orebića koje imaju dugu obalu i međusobno komuniciramo i dijelimo iskustva jer pred nama je zahtjevan proces prilagodbe. Morat ćemo zaposliti i komunalnog redara koji će morati proći određenu izobrazbu. Puno je posla pred nama. - kazao je Ančić.

I dok se na Pelješkoj rivijeri pripremaju za nadolazeću turističku sezonu što podrazumijeva i dohranu plaža, Ančić bez fige u džepu progovara što se po tom pitanju može učiniti dok traje izrada dokumentacije bez koje se plaže ne smiju dohranjivati.

- Ove godine nećemo moći dohraniti plaže u obimu u kojem smo to činili ranijih godina. Bila je ideja da to pokušamo raditi s pumpama. Jednu takvu ima Općina Lumbarda, kojom se pijesak iz mora ispumpava, odnosno vraća na plažu. No pitanje je hoće li ta metoda biti prihvatljiva u studijama utjecaja na okoliš. - rekao je Ančić.

Prema novom Zakonu, dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog i morskog biljnog materijala, odnosno lažine, pijeska ili šljunka na površinu plaže, bez prisustva veće količine praha ili gline sa svrhom nadomještanja količine materijala koja je trajno izgubljena uslijed prirodnih procesa.

Osim što je potreban plan dohrane, zakonom nije dozvoljeno godišnje dohranjivanje plaže s većom količinom od 0,35 metara kubnih po metru dužnom obale plaže.

Inače, Ančić je komentirao i nedavnu odluku Vlade kojom se reguliraju dodjele dozvola na pomorskom dobru te određuju minimalne naknade za ugostiteljske usluge, ležaljke i druge djelatnosti na javnim plažama unutar pomorskog dobra.

- Cijene su porasle i tijekom javne rasprave bilo je primjedbi nekih gradova oko toga, primjerice bilo je primjedbi Grada Malog Lošinja. Naime, te početne cijene može konzumirati klijentela u Dubrovniku ili Opatiji, ali teško da mogu turisti u Orebiću. - rekao je općinski načelnik Tomislav Ančić.

Objavljeno u S JUGA

Na brojnim plažama diljem Županije dubrovačko - neretvanske posljednjih se godine uvriježio običaj čuvanja mjesta na način da se na plaži tijekom noći ostavljaju ručnici, odnosno šugamani i ležaljke. Takvu ponašanju, koje iritira domaće ljude u Općini Orebić odlučili su stati u kraj. Tek što su u Orebiću komunalni redari postavili obavijesti da se s plaža uklone uklone ležaljke i ručnici koji se ostavljaju preko noći, na društvenim mrežama negodovali su neki od iznajmljivača čiji se apartmani nalaze uz plaže, a koji nikako da shvate kako pomorsko dobro nije njihovo privatno dobro.

„Molimo Vas da nakon odlaska s plaže sa sobom odnesete ručnike, ležaljke i ostale rekvizite. U protivnom će se iste stvari zatečene u ranojutarnjim satima smatrati napuštenima te će iste biti uklonjene s plaže.” – stoji u obavijesti Općine Orebić.

Općinsko upozorenje se izgleda nije svidjelo nekima od iznajmljivača. Tako je jedna od njih putem društvenih mreža ostalim iznajmljivačima uputila post u kojem ističe kako je zatečena obavijesti koja je zalijepljena na zidiću na plaži. Da apsurd bude veći iznajmljivačica u svom postu moli da joj se pomogne odraditi sezonu bez komplikacija.

Osim što je post iznajmljivačice naišao na osudu mještana na društvenim mrežama, nije jasno na koji bi joj to način obavijest od Općine Orebić mogla zakomplicirati sezonu. Možda njezini gosti nemaju dublje špage pa im se cijelo ljetovanje svodi na ležanje na plaži?! No prije će bit da je gospođa iznajmljivačica iznimno bahata jer osim što je pomorsko dobro javno dobro dostupno svima, ležaljke koje je postavila na plažu, a koje očito na toj plaži i noće, tamo ne bi smjele biti, ukoliko iznajmljivačica soba i apartmana iz Orebića nije koncesionar na plaži koju je uzurpirala ležaljkama.

Da ove sezone ima problema s uzurpiranjem pomorskog dobra raznoraznim plažnim rekvizitima istaknuo je i načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić te naglasio kako su plaže javno dobro.

- To je problem posebno u mjestima koja su se profilirala kao destinacije obiteljskog turizma. Nismo mi protiv konzumacije ležaljki i šugamana po plažama nego smo jednostavno protiv toga da ti šugamani ostaju tijekom cijele noći i tako sutra dan osiguravaju nekome mjesto. Plaže su javno i opće dobro, kako turistima tako i domaćim ljudima. Nitko ne može s tri kamenčića, s ručnicima, ležaljkama i stolicama ostavljenima na plaži, osiguravati sebi mjesto i na taj način dobiti ekskluzivu za boravak na plaži, niti bilo koji iznajmljivač na taj način može blokirati javno pomorsko dobro. - kazao je Ančić.

- Mi taj problem želimo sasjeći u korijenu, na vrijeme i zato su komunalni redari ostavili više obavijesti, prvo na plažama u Orebiću, gdje je pritisak najveći, a potom će obavijesti biti istaknute na vidljivim mjestima i na plažama u Kučištu, Vignju i ostalim mjestima u Općini, odnosno na Pelješkoj rivijeri. - rekao je Ančić i dodao kako u Općini trenutno ne razmišljaju o uvođenju kazni za one koji uzurpiraju plaže.

- Ne bi išli s kaznama pa smo se odlučili na obavijesti, a za dogodine ćemo vidjeti i znati ćemo se postaviti. Evo, svjedoci smo kako na društvenim mrežama određeni iznajmljivači viču „molimo spasite nam sezonu”, zapravo govore „ostavite nas da blokiramo plaže”. To je neprihvatljivo! Plaže su javno dobro i svakome moraju biti dostupne. - naglasio je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Uzurpiranje plaža, odnosno čuvanja mjesta šugamanima i ležaljkama, praksa je koja se na obali ustalila posljednjih godina. Prošle sezone tih je problema bilo i na plažama u Korčuli. U manjim mjestima ti su problemi zbog nedostatka kontrole i manjka komunalnih redara još i veći.

Osim turista koji na plažama ostavljaju šugamane kojima sebi čuvaju mjesto za sutradan, gori su iznajmljivači soba i apartmana čiji se objekti nalaze tik uz plaže na koje postavljaju ležaljke kao da su te plaže njihove te tjeraju ostale kupače, najčešće mještane.

Objavljeno u S JUGA

Prije negoli novi Zakon o pomorskom dobru i morskim luka stupi na snagu saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo) i županijski vijećnik Marko Giljača (SJG) upozorili su na konferenciji za novinare u Dubrovniku kako je preveliki dio plaža zauzet gospodarskim djelatnostima, odnosno ležaljkama, ugostiteljskim objektima i sportovima.

- Lokalnom stanovništvu ostao jedan je mali, rubni dio plaža čime se gubi naš identitet i način života. Novi zakon propisao je da samo 40 posto kopnenog dijela plaće može biti zauzet s gospodarskom djelatnosti, a dosadašnji ugovori o koncesijama nisu usklađeni sa zakonskim izmjenama. - kazao je Giljača i pozvao Županiju kao davatelja koncesije, ali i predstavnike ostalih primorskih županija da osnuju povjerenstva koja će utvrditi stanje zauzetosti plaža.

- Na osnovu zakonskih mogućnosti koncesionare moramo svesti u okvire od 40 posto iskorištenosti prostora plaže. Svjedoci smo da u Dubrovniku ima plaža koje su zauzete do 80 posto. - rekao je Giljača.

- Imamo problem jer se stvara nepotreban sukob. Koncesionari trebaju raditi legalno, gospodarski, a građani moraju imati slobodan pristup plažama i uživati u onome što je dio našeg identiteta, a to je igrati picigin, skakati na glavu i staviti šugaman gdje ima mjesta, a ne biti zbijen u stijene sa strane. - istaknuo je Giljača dodavši kako prema novom Zakonu uz 40 posto kopnenog djela zauzeto može biti 20 posto morskog dijela plaže.

Giljača je također istaknuo kako je obveza jedinica lokalne samouprave unošenje pomorskog dobra u prostorne planove kao i načina njegova korištenja. Upozorio je i na nedostatak vezova za građane.

- Ključno je da se ne objavljuje popis korisnika vezova niti se objavljuje popis liste čekanja. Ljudi se nezadovoljni i sumnjičavi i da bismo izbjegli bilo kakve sumnje jedino rješenje je javna objava podataka što propisuje i novi Zakon. Čak je propisano da će ravnatelji lučkih uprava koji te podatke ne objave podlijegati novčanim kaznama i očekujemo od ŽLU Dubrovnik da postupa sukladno Zakonu i objavi podatke. - istaknuo je Giljača.

Istaknuvši kako već dugo vode borbu za zaštitu pomorskog dobra saborska zastupnica Sandra Benčić kazala je kako ni novi Zakon ne štiti pomorsko dobro na način koji je predlagala HDZ-ova opozocija.

- Nama je jasno da zapravo neće biti dobro za pomorsko dobro sve dok na vlasti imamo stranku kojoj je javni interes zapravo zadnji interes. - kazala je Benčić.

Naglasila je kako je problem s nedostatkom komunalnih vezova identičan u svim primorskim mjestima.

- Problem s komunalnim vezovima, koji imate vi u Dubrovniku, problem je i u svim ostalim mjestima na moru. Zbog eksploatacije pomorskog dobra nema više prostora za vezove za lokalno stanovništvo i to treba mijenjati kroz transparentne liste čekanja i promjene oko načina planiranja prostora. Ne može baš svaki komad obale biti za turističku svrhu. Imam ovdje obitelj i na Lapadskoj obali sam vidjela kako to ide. - rekla je Benčić.

Kad su u pitanju kazne za one koji krše zakon, Benčić je istaknula kako se zalaže da se one plaćaju u odnosu na prihod gospodarskog subjekta, u postotku, a ne u fiksnim iznosima.

Objavljeno u ESPRESSO

Bez oporbe, koja je napustila sjednicu, Sabor je sa 78 glasova „za” usvojio novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Kad su u pitanju plaže, prema novom Zakonu moraju biti dostupne svima te se na njima ne smije naplaćivati ulaz.

Kako novi Zakon propisuje koliki se dio površine kopnenog i morskog dijela plaže smije koristiti u gospodarske svrhe, županijski vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo) pitao je župana Nikolu Dobroslavića hoće li uvesti red na plažama u Županiji te osnovati povjerenstvo čija će zadaća biti utvrdi stvarno stanje na plažama. Naime, dio koncesionara na plažama u Županiji nije se držao niti starog zakona pa Giljača smatra kako je novi Zakon zapravo prilika za novi početak, odnosno konačno uvođenje reda na plažama.

- Jedan članak novog Zakona propisuje površinu kopnenog i morskog dijela plaže koji će se koristiti u gospodarske svrhe, odnosno propisuje da se koncesije za javne plaže u naselju moraju davati na način da te plaže budu dostupne svima dok se gospodarska djelatnost može odvijati na 40 posto kopnenog dijela plaže. Na plažama izvan naselja taj je omjer najviše 60 posto. Prema starom Zakonu se nisu mogle slagati prazne ležaljke, ali se koncesionarima to dopuštalo. - kazao je Giljača.

Prazne ležaljke raspoređene su na gotovo svim plažama već godinama, a oni koji su morali nadzirati koncesionare, nad tom su činjenicom zatvarali oči. Osim što su, kršeći Zakon, brojni koncesionari iz godine u godinu na plaže dodavali sve veći broj ležaljki i tako širili područje gospodarske djelatnosti, bilo je i onih koji su građevinskim radovima devastirali pomorsko dobro. Tako je još ove zime na šljunčanom dijelu plaže Copacabana u Dubrovniku koncesionar izgradio betonski podest. Podest bi na toj plaži vjerojatno i ostao da nisu reagirali mediji, nakon čega su nadležne službe koncesionaru naložili njegovo uklanjanje.

Na plaži u Žrnovskoj Banji na otoku Korčuli, koncesionar je nadmašio sam sebe, izlijevajći betonske podeste za baldahine u more, a to nije jedina nepravilnost koju je napravio na toj plaži. Svojim činjenjem na toj je plaži koncesionar porazio i Kapetaniju i građevinsku inspekciju jer su ili bile nemoćne ili ga nisu htjele zaustaviti u gruboj devastaciji pomorskog dobra.

Zbog takvih primjera, kojih na plažama u Županiji zasigurno ima još, pitanje vijećnika Giljače bilo je posve opravdano.

- Jeste li spremni osnovati povjerenstvo za utvrđivanje stvarnog stanja na svim koncesioniranim plažama u Županiji i uvesti red na te površine sukladno novom Zakonu? Hoćete li uvesti red da se ne događa da je veći dio plaža zauzet ležaljkama, ugostiteljskim stolovima, a da su samo kantuni dostupni „običnim” kupačima. - pitao je Giljača župana, kojemu je predložio da se prošeta po plažama.

- Dovoljno je da se prošetate po plažama, a ako ne znate o čemu pričam, pogledajte zahtjeve građana iz gradskih kotara Lapad i Ploče iza Grada, koji se žale na nedostupnost većeg dijela plaža. Dakle, hoćemo li provjeriti postotak zauzetosti plaža i utvrditi stvarno stanje na njima te naložiti koncesionarima da se prilagode novom Zakonu? - pitao je Giljača.

No, župan smatra kako za osnivanjem takvog povjerenstva nema potrebe.

- Dobro je da je Sabor konačno donio novi Zakon o pomorskom dobru jer stari, koji je bio na snazi, nije bio dobar. Naša Županije je inače bila ispred tog starog zakona. Izvršili smo ono što smo obećali i 14 godina nismo davali i nećemo dati da pomorsko dobro bude zatvoreno za građane. Toga se i dalje držimo. Dakle, nema potrebe za posebnim povjerenstvom jer smo i dosad odgovarali na sve inicijative građana. Reagirat ćemo i na sve primjedbe koje dođu od predstavnika gradskih kotara. Inače, postoje tijela koja su prije Županije, to su komunalni redari, kapetanije, građevinska inspekcija, ako se događa nelegalna gradnja na pomorskom dobru, i nema potrebe za osnivanjem posebnih povjerenstava jer bi to izgledalo kao da stvari ne funkcioniraju, a nije tako. Naravno, uvijek ima određenih odstupanja koja moramo korigirati. - rekao je župan Dobroslavić.

No, Giljača je upozorio kako je dovoljno prošetati, primjerice dubrovačkim plažama, odnosno onima na kojima koncesionari unatoč novom i starom zakonu provode svoje zakone.

- Pođite na glavicu Babina kuka pa ćete vidjeti da je na plaži u Uvali Lapad zauzeto 80 posto ili prošetajte poviše Banja gdje je ležaljkama zauzeto jako puno posto plaže. Dakle, uvedimo koncesionare u zakonske okvire i sve će biti OK. - zaključio je Giljača.

No, dok komunalni redari, kapetanije i građevinske inspekcije zatvaraju oči pred uzurpacijom i devastiranjem pomorskog dobra ili djeluju presporo, koncesionari će i dalje umjesto državnih, na plažama koje su im dane, provoditi vlastite zakone.

Objavljeno u S JUGA

Nakon onečišćenja mora fekalijama na četiri plaže u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, Hotel Port 9 u Korčuli, HT Plat i Smokovjenac u Župi dubrovačkoj i Tehnička radiona Ploče u Pločama, ponovo uzeti uzorci pokazali su da je na dvije plaže došlo do prestanka onečišćenja.

Nakon što je uzorak od 20. lipnja pokazao kako je more zagađeno fekalijama, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije uzorkovao je ponovo more na plaži Hotel Port 9 21. i 22. lipnja. Uzorak od 21. lipnja ispitivanjem je pokazao izvrsnu, a od 22. lipnja dobru kakvoću tako da su oba udovoljavala uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

U Župi dubrovačkoj je pak uzorak od 19. lipnja pokazao zagađenje na plaži HT Plat, odnosno Vile Plat, a oba ponovljena uzorkovanja, 21. i 22. lipnja pokazala su izvrsnu kakvoću mora.

Na plaži Smokovjenac nakon zagađenja koje je također utvrđeno uzorkom od 19. lipnja, 21. lipnja zagađenje je i dalje bilo prisutno, a uzorak od sljedećeg dana pokazao je dobru kakvoću mora, ali uzorak od 23. lipnja ponovo je pokazao zagađenje tako da more na toj plaži i dalje nije za kupanje.

Plaža Tehnička radiona Ploče, nakon što je fekalno zagađenje utvrđeno uzorkom od 20. lipnja, pala je i na sljedećem testiranju te je uzorak od 21. lipnja pokazao da je onečišćenje i dalje prisutno. Ponovljeno uzorkovanje 23. lipnja također je pokazalo da je zagađenje i dalje prisutno.

dm

Objavljeno u S JUGA
Označeno u

Dubrovačko - neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliš i komunalne poslove, sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje (“Narodne novine” broj 73/08), upozorava javnost da je na plažama Ht Plat i Smokovjenac u Platu, Tehnička radiona Ploče u Pločama i Hotel Port 9 u Korčuli došlo do kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnog podrijetla.

Prema obavijesti Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije od 21. lipnja 2023., utvrđeno je da rezultati analize mora za kupanje na plažama Ht Plat i Smokovjenac u Platu te Tehnička radiona Ploče u Pločama i Hotel Port 9 u Korčuli prelaze granične vrijednosti za indikatore fekalnog onečišćenja propisane Uredbi o kakvoći mora za kupanje NN 73/08.

Sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje čl. 23. i 24., uzorkovanje mora će se ponavljati do prestanka onečišćenja. O onečišćenju je obaviještena Inspekcija zaštite okoliša i ostale nadležne inspekcije.

S obzirom da uzorak mora na plažama Hotel Plat i Smokovjenac u Platu, Tehnička radiona Ploče u Pločama i Hotel Port 9 u Korčuli ne udovoljava uvjetima Uredbe zbog onečišćenja fekalnog porijekla, ne preporučuje se kupanje do daljnjih obavijesti.

Dubrovačko – neretvanska županija

Objavljeno u S JUGA

Kvaliteta vode i mora za kupanje u Hrvatskoj i ove je godine među najvišima u Europi, preko 95 posto kupališta dobilo je ocjenu “izvrstan”, pokazuje izvješće koje su petak objavili Europska komisija i Europska agencija za okoliš.

Velika većina kupališta u Europi zadovoljilo je prošle, 2022. godine, najstrože standarde EU-a i dobilo ocjenu “izvrstan”. Izvješće se objavljuje svake godine uoči glavne turističke sezone i temelji se na praćenju kvalitete vode u prethodnoj godini u kupalištima u svih 27 država članica te u Albaniji i Švicarskoj.

U zakonodavstvu EU-a, kvaliteta vode za kupanje ocjenjuje se kao „izvrsna”, „dobra”, „zadovoljavajuća” ili „loša”, ovisno o utvrđenoj prisutnosti fekalnih bakterija. Ako je voda ocijenjena „lošom”, države članice EU-a trebaju poduzeti određene mjere kao što su zabrana kupanja ili isticanje obavijesti o tome da se kupanje ne preporučuje, informiranje javnosti i primjerene korektivne radnje.

U Hrvatskoj je tijekom 2022. godine nadzirana kvaliteta vode na ukupno 936 kupališta, od kojih je 894 na morskoj obali, a 42 na kopnu. Ocjenu izvrstan dobilo je 895 kupališta (95,6 posto), ocjenu dobar 24 (2,6 posto), zadovoljavajuću kvalitetu imalo je kupališta (0,6 posto) i lošu jedno kopneno kupalište (0,1 posto).

Preko 95 posto kupališta s ocjenom izvrstan prošle godine imali su još Cipar, Austrija i Grčka.

Glavni zaključak izvješća je da su obalna kupališta, koja čine dvije trećine ukupnih kupališta, općenito bolja od kvalitete onih u unutrašnjosti. Prošle je godine ocjenu izvrstan u EU-u imalo 88,9 posto obalnih kupališta, a kopnenih kupališta s najvišom ocjenom bilo je 79,3 posto.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Dok ovogodišnja turistička sezona ide svome kraju, osim što zbrajaju njezine efekte, u većini destinacija u Županiji već su počele pripreme za iduću sezonu jer turizam se ne svodi samo na zbrajanje ostvarenih noćenja i novca koji su turisti ostavili. Dio tog novca jedinice lokalne samouprave trebale bi ulagati u uređenje svojih mjesta i realizaciju kapitalnih projekata. Za Grad Korčulu, jedan od takvih projekata je kanalizacijska mreža.

Sezonu na izmaku u tom gradu obilježilo je i onečišćenje plaže Ispod zidina fekalijama. Da je krajnje vrijeme da se Grad Korčula uhvati u koštac s rješavanjem problema fekalnih onečišćenja smatraju i gradski vijećnik u korčulanskom Gradskom vijeću Silvano Kapor i gradonačelnica Nika Silić Maroević, no problem se ipak neće tako skoro riješiti.

Istaknuvši kako smo narod koji voli neke stvari stavljati pod tepih, vijećnik Kapor naglasio je kako se problemi s kanalizacijom u Gradu Korčuli više ne mogu skrivati.

- U više navrata, kao i prethodnih godina, more je oko grada na mjestima gdje izvire kanalizacija bilo onečišćeno i krajnje je vrijeme za uhvatiti se u koštac s tim onečišćenjem, kanalizacijom koja nam izlazi tu pod nos. Ne treba napominjati koje su to štete za sezonu. Novinari jedva čekaju te vijesti pa su nas pune novine. Dakle, da li
Grad može, hoće, želi i ima li viziju da se u dogledno vrijeme te priče ne ponavljaju. - pitao je Kapor.

Problema je svjesna i gradonačelnica Silić Maroević koja je najavila radove, ali i naglasila kako se problem s fekalnim onečišćenjima mora u Korčuli neće tako skoro riješiti.

- Imamo dva ispusta, jedan ispod Starog grada, drugi na Dominču i ovi problem su oduvijek, ali danas se puno više snima i slikava, ali to ne umanjuje odgovornost Grada, daleko od toga. Ako ja kasnim, kasnim jednu godinu, to je činjenica, ali odlučila sam i krenuli smo u rješavanje ta dva problema.- rekla je Silić Maroević.

- Mi ćemo ispuste sanirati, ali to nije krajnje rješenje. Konačno rješenje je sustav aglomeracije koji će fekalne vode pročistiti na pravi način, obzirom da će do završetka projekta proći, nije zahvalno reći je li to dvije, tri, pet godina, svaka godina je preduga i moramo to napraviti i moramo te novce tamo potrošiti i potrošit ćemo ih.- kazala je Silić Maroević i nastavila o planu sanacije kanalizacije.

- Plan smo radili u suradnji s NPKLM-om i Hoberom. Snimili smo oba ispusta i u tijeku je pribavljanje ponuda i vjerujem da ćemo kroz nekoliko mjeseci sanirati, odnosno produljiti ispuste na pravilnu dubinu. Oni su sad plitko i vrlo blizu i to moramo napraviti. To je u principu vraćanje u prvu fazu, kako je nekad bilo, kako je to funkcioniralo, da nas to pokrpa do završetka aglomeracije. - rekla je Silić Maroević.

- Ako sve bude u redu, a trebalo bi biti, nadam se da su one slike stvar prošlosti pa samim time i takve potpuno opravdane priče i članci. Nikome nije drago da se o tome govori. Ne znam je li to stavljanje pod tepih, je li to zaštita naših interesa, ali to treba odraditi. Koštat će dosta, ali moramo. - rekla je Silić Maroević.

Problem s kanalizacijom i fekalnim onečišćenjima mora u Korčuli, ali i još nekim mjestima u Županiji prisutan je i nije se rješavao već godinama, a trebao je, ali ne prvenstveno radi turista već radi lokalnog stanovništva.

Objavljeno u S JUGA

Zahtijevamo da se novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definira da su morske plaže neovisno o njihovoj lokaciji, vrsti i namjeni pristupačne svima pod jednakim uvjetima te da se ovakav članak uvrsti u prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će ići na javno savjetovanje. Svaka drugačija „interpretacija“ korištenja morskih plaža je neprihvatljiva. - navodi danas Pokret otoka u priopćenju u kojem se ističe kako nacrt prijedloga Zakona u sebi sadrži podjele na prirodne i uređene, a zatim uređene morske plaže dijeli na javne morske plaže; morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja te morske plaže za posebne namjene, što otvara mogućnost ograničavanja korištenja pojedinih plaža građanima.

„Pitamo se kako je moguće da se na izmjenama Zakona radi posljednjih 20 godina, a nacrt prijedloga Zakona izrađen 19. srpnja 2022. godine omogućava navodno različitu interpretaciju ograničavanja javne upotrebe pomorskog dobra s osobitim naglaskom na morske plaže? Mišljenja smo da se odgovorima Ministarstva pomorstva, mora i infrastrukture namjerno obmanjuje javnost jer su nam proslijedili posljednji nacrt prijedloga Zakona koji očito dovodi u pitanje buduću javnu upotrebu pomorskog dobra dok sada tvrde da isti nacrt krivo interpretiramo te zlorabimo. U nijednom obraćanju javnosti Ministar Butković i državni tajnik Bilaver nisu demantirali postojeće stavke nacrta prijedloga Zakona kojim se eksplicitno navodi da će se omogućiti potpuno ili djelomično isključenje opće upotrebe pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže. Štoviše navodno će problem riješiti davanjem većih ovlasti jedinicama lokalne samouprave čije se upravljanje već pokazalo kao neučinkovito i manipulativno te rezultiralo brojnim devastacijama i pogodovanjima diljem obale i otoka.” - navode iz udruge Pokret otoka.

„U prethodnim priopćenjima javnost smo obavijestili o spornim prijedlozima članka 11.: „Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi“ te članka 46. u kojem se navodi da će se planovima upravljanja pomorskim dobrom omogućiti jedinicama lokalne i/ili regionalne samouprave da „definiraju vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe.“ - piše Pokret Otoka.

„Osim navedenih članaka sporan je i četvrti dio nacrta prijedloga Zakona koji definira vrste morskih plaža i dijeli ih na prirodne i uređene, a zatim uređene morske plaže dijeli na javne morske plaže; morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja te morske plaže za posebne namjene. Tražimo od Ministarstva i radne skupine jasno i nedvosmisleno pojašnjenje navedenih članaka, te javnu interpretaciju sljedećih dijelova nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama:

Članak 89.

(1) Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su uređene morske plaže, koje su s izgrađenim turističkim sadržajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu gospodarsku cjelinu.

(2) Davatelj koncesije utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovoga članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu.

Članak 91.

Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja i isključenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže posebno u slučaju kada plaža po svojem položaju i funkciji treba zadovoljiti potrebe šireg kruga korisnika.” - navodi udruga.

„Zahtijevamo da se novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definira da su morske plaže neovisno o njihovoj lokaciji, vrsti i namjeni pristupačne svima pod jednakim uvjetima te da se ovakav članak uvrsti u prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će ići na javno savjetovanje. Svaka drugačija „interpretacija“ korištenja morskih plaža je neprihvatljiva.

Dodatno primjedbe na navedene i ostale članke nacrta prijedloga Zakona smo, u dobroj namjeri, poslali državnom tajniku te još uvijek čekamo službeni odgovor na koji način će se iste uvrstiti u nacrt Zakona. S obzirom na to da smo za komentiranje nacrta Zakona imali svega nekoliko dana bit ćemo slobodni dodatne prijedloge izmjena uputiti u narednim danima, a sve s ciljem izrade suvislog, provedivog i transparentnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će osigurati opću upotrebu pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže.” - zaključuju iz udruge Pokret otoka.

JP

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 2