Prikazujem sadržaj po oznakama: oleg butković

Dok se vode prijepori oko trase brze ceste od Dubrovnika, odnosno Osojnika do aerodroma u Čilipima, izvjestan je nastavak izgradnje autoceste do središta Dubrovačko – neretvanske županije. Naime, Vlada je jučer odobrila Hrvatskim autocestama (HAC) da se mogu kreditno zadužiti 2,172 milijardi eura kao bi se refinancirali postojeći krediti od 1,572 milijardi, a ostatak od 600 milijuna eura uložit će se u nove dionice autoceste.

- Restrukturiranje cestovnog sektora koje smo proveli, reprogramirali postojeći dug i stabilizirali poslovanje nešto je što nam je omogućilo i ovo danas. Ovim refinanciranjem i dodatnim zaduženjem osigurana su sredstva i za početak realizacije dviju važnih dionica, Križišće - Žuta Lokva i Doli - Dubrovnik. - rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Buković.

- To je veliko postignuće ove Vlade jer će se do kraja godine krenuti u objavu natječaja za gradnju, što će omogućiti da se krene prema završetku kompletne autocestovne mreže u Hrvatskoj na Jadransko - jonskom koridoru. - dodao je ministar Butković.

dm

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u ponedjeljak da najavljeno ukidanje prireza nije politički potez HDZ-a, jer je on na vlasti u većini jedinica lokalne samouprave, koje će same moći odlučiti kolika će im biti razina poreza na dohodak.

- Prihodi svih lokalnih samouprava 2016. godine iznosili su 10,5 milijardi kuna, sada je to preko 17 milijardi. - rekao je Butković novinarima uoči sjednice Šireg predsjedništva HDZ-a.

Podsjetio je kako je visina prireza uvijek bila odluka jedinica lokalne samouprave, a mnoge od njih su ukinule prirez jer su htjele stvoriti pozitivno ozračje i privući što veći broj investitora.

Prema novom prijedlogu, jedinice lokalne samouprave će same moći odlučiti kolika će im biti razina poreza na dohodak, kojim će nadomjestiti sredstva bez kojih će ostati nakon ukidanja prireza.

Butković je rekao da lokalne vlasti u suradnji s Vladom imaju priliku ostvarivati svoje predizborne programe, a Vlada nikad nije vodila računa tko je gdje na vlasti.

Ovo nije politički potez HDZ-a, koji ima najviše čelnih ljudi u općinama, gradovima i županijama, cilj je povećati plaće svim zaposlenicima, ustvrdio je.

Većina HDZ-ovih jedinica lokalne samouprave nema prirez, a na svim je lokalnim čelnicima da izračunaju što im je prioritet.

- Svoje odluke moraju uskladiti s građanima njihove zajednice. -poručio je Butković.

(Hina)

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u Zagrebu je dodijelio sporazume i ugovore za 92 projekta
projekta županijskih lučkih uprava te gradova i općina na području Istarske županije, Primorsko - goranske, Ličko - senjske, Zadarske, Šibensko - kninske, Splitsko - dalmatinske i Dubrovačko - neretvanske županije. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora i sporazuma iznosi nešto više od 13,6 milijuna eura, a dodijeljenim sredstvima Ministarstva sufinancirat će se izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja, kao i sanacija i rekonstrukcija pomorskog dobra u općoj upotrebi.

- Riječ je o nacionalnim sredstvima koja su planirana u državnom proračunu, na poziciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. - izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković podsjećajući kako su 2016. godine sredstva za tu namjenu iznosila oko 25 milijuna kuna, odnosno 3,3 milijuna eura, dok su danas na razini od otprilike 100 milijuna kuna ili više od 13 milijuna eura. Potpredsjednik Vlade je ta velika ulaganja nazvao renesansom na hrvatskoj obali ističući kako se nikad nije ulagalo u hrvatske luke kao posljednjih godina.

- Možemo biti zadovoljni da se iz više izvora, najprije europskih, a onda i nacionalnih, obnavlja i gradi lučka infrastruktura, zaključio je ministar Butković te dodao kako je dobro da se i u novoj perspektivi otvara mogućnost financiranja takvih projekata i da će taj poziv ići ove godine. - rekao je ministar Butković.

Tom prigodom je i ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko - neretvanske županije Antun Banovac potpisao ugovor kojim je iz državnom proračuna osigurano 1,16 milijuna eura za izvođenje radova na projektu sanacije dijela obale i izgradnje gata u luci Cavtat, što je ujedno najveći odobreni iznos na javnom pozivu Ministarstva mora, prometa i veza.

Osim toga, tri općine iz najjužnije hrvatske županije dobila su sredstva za sanacije i rekonstrukcije pomorskog dobra u općoj upotrebi. Tako je Općini Orebić osiguran iznos od 60 tisuća eura za izgradnju obalnog zida u naselju Borak, Općini Slivno sto tisuća eura za sanaciju i dogradnju mula u naselju Klek te Općini Župa dubrovačka 60 tisuća eura za sanaciju pomorskog dobra uz šetnicu Srebreno – Kupari.

kšc

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankovića i županu dubrovačko – neretvanskom Nikoli Dobroslavića kako trebaju što prije doći u Ministarstvo sa zajedničkim mišljenjem oko trase brze ceste koja bi trebala voditi od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik.

Naime, dok je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, u kojem HDZ ima većinu, jednoglasno usvojilo deklaraciju kojom se protivi izgradnji dijela brze ceste kroz Rijeku dubrovačku, odnosno proglašeni značajni krajobraz, a isto mišljenje ima i većina stanovnika tog dijela Dubrovnika, poglavito Komolca, župan Nikola Dobroslavić, tekođer iz HDZ-a, s druge strane zagovara taj projekt. Župan je na sjednici Županijske skupštine ustvrdio kako „nekud cesta mora proći”, ali ako se pita stanovnike Komolca pa i dubrovački HDZ, to nekud nikako nije uz sami izvor Omble, zapravo kroz veći dio Rijeke dubrovačke jer se u deklaraciji spominju i ostali izvori. I predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica (HDZ) nedavno je za naš portal izjavio kako stoji iza deklaracije i da je potrebno zaštititi Rijeku dubrovačku. U deklaraciji se inače uz izvor Omble spominje i kako je Grad Dubrovnik i protiv izgradnje brze ceste „iznad ili u neposrednoj blizini drugih izvora pitke vode”.

Iako brza cesta zapravo ne može naštetiti samom izvoru Omble, jer bi trasa trebala proći ispod njega, ružni most prst je u oko stanovnicima, a ostatak dionice itekako bi mogao naštetiti drugim izvorima u Rijeci dubrovačkoj. Kolika je ta mogućnost utvrdit će naravno struka, ali bojazan postoji. S druge strane nije bojazan, već je činjenica da planirana trasa nepovratno uništava vizure značajnog krajobraza koji bi izgradnjom brze ceste preko Komolca postao značajno ruglo.

Ministar Butković je pak istaknuo da je izgradnja brze ceste prema Zračnoj luci Dubrovnik neophodna.

- Koliko znam, Dubrovačko - neretvanska županija odredila je trasu kroz svoj prostorni plan, a Hrvatske ceste slijedom te utvrđene trase rade projektno - studijsku dokumentaciju. U ovom trenutku je studija utjecaja na okoliš predana u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te će struka odrediti postoji li bilo kakva opasnost za okoliš. - kazao je Butković.

- Ako postoji razlog zbog kojeg se ljudi koji žive na tom području protive izgradnji brze ceste, dubrovački gradonačelnik i župan trebaju se dogovoriti i sa zajedničkim mišljenjem što prije doći u Ministarstvo i Hrvatske ceste. Ne bi bilo dobro da Hrvatske ceste izrade studiju utjecaja na okoliš i projektnu dokumentaciju, da definiraju tu trasu i da onda kažemo da smo protiv te trase. Svi zajedno bismo bili u neugodnoj situaciji. - rekao je ministar Butković.

- Moja poruka gradonačelniku i županu je, a to ću im reći kad ih vidim, neka sjednu, neka se dogovore i što prije krenu put Zagreba. - rekao je Butković.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je kako bi stonska obilaznica mogla biti otvorena 4. travnja.

Radove na posljednjoj dionici pristupnih cesta Pelješkom mostu Butković je inače obišao u veljači, a tada je najavio kako bi se cesta mogla otvoriti nakon Uskrsa. Novi termin koji je naveo Butković tako ipak „pada” nešto ranije.

Stonska obilaznica inače je duga 7,9 kilometara i pripadaju joj dva tunela, Supava i Polakovica, oba duga po 1.300 metara te Most Ston dug 485 metara.

dm

Kad je u pitanju brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica projektantima je na Kandeloru poručio kako ona ne može imati po jedan već mora imati po dva kolnička traka u svakom pravcu. I dok je Potrebica stava kako se 2023. ne može planirati cesta u profilu u kojem je trebala biti izgrađena prije 40 godina, izgleda da ćemo se kraju, ako je dočekamo, ipak voziti tek nešto malo suvremenijom magistralom. Svakako, pitanje je i s kojim novcima će se realizirati ta tzv. brza cesta jer europskog novca u novoj omotnici za nju nema.

Ako će u novoj omotnici iz Nacionalnog programa oporavka biti novca za projekte u prometu, prvenstveno ulaganja u željezničku infrastrukturu te obilaznicu Splita, tada je pitanje s kojim će se sredstvima graditi brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke. Na njega je odgovorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

- Što se tiče Dubrovačko – neretvanske županije, tu je brza cesta prema Zračnoj luci, potom obilaznica Orebića i cijeli niz projekata na čijoj pripremi rade Hrvatske ceste i koji se, istina, neće moći svi financirati iz EU fondova jer za to nema dovoljno sredstava, ali ćemo gledati da ih pokušamo realizirati u narednom razdoblju kroz sredstva Hrvatskih cesta, ali i međunarodne projektne i institucije s povoljnim zajmovima. - kazao je Butković

Kad je u pitanju projektiranje brze ceste do Zračne luke, ministar Butković je istaknuo kako Hrvatske ceste u suradnji s Dubrovačko – neretvanskom županijom već rade na pripremi realizacije projekta izgradnje, za koji je, dodao je, trasa definirana.

O trasi je nešto više rekao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Iz onoga što je rekao ispada kako su sve deklaracije i protivljenja Grada Dubrovnika i Županije bili uzalud - cesta ide u blizini izvora Omble.

- Studija utjecaja na okoliš je predana u Ministarstvo gdje će se razmatrati. Izradili smo HIA studiju utjecaja na baštinu, dodatno ćemo u dogovoru s Gradom razraditi projekt mosta, napravit ćemo arhitektonski natječaj, preko Omble i spoj na Mokošicu. - kazao je Škorić.
Otkrio je i profil ceste, a s tim profilom predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica neće biti zadovoljan. Škorić, naime, kaže, „radi se o dvotračnoj cesti čija je je trasa zadana prostornim planom”.

Na pitanje kad ćemo se voziti tom brzom cestom do Zračne luke, Škorić je odgovorio kako je „deset godina prihvatljiv rok, ali kako će to biti i prije”.

Osim brze ceste od Dubrovnika do Čilipa, Dubrovčani već godinama priželjkuju i autocestu za koju resorni ministar kaže da je u pripremnoj fazi.

- Veliki je to projekt, znate kako su nekad postojale dozvole i dokumentacija je bila spremna, ali je sve to isteklo pa smo morali ponovno krenuti u taj posao. Bilo je i žalbi koje su nekad frustrirajuće i dugačke, ali HC vode taj postupak prema svome kraju i to će doći do građevinske dozvole. Onda moramo sjesti i osmisliti kako ćemo to financirati. To će biti najveći izazov jer se vrijednost tog projekta procjenjuje na oko milijardu, 1,5 milijardi eura.- rekao je ministar mora, prometa i infastrukture Oleg Butković.

Jedan kaže do Uskrsa, a drugi do početka travnja, razlika je u desetak dana kad su rokovi u pitanju u izjavama ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića i predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Ivana Škorića koji su danas obišli radove na izgradnji stonske obilaznice te se nakon uvida u stanje složili kako se privode kraju.

- Završetak posljednje dionice, duge malo manje od osam kilometara, planiran je otprilike prije Uskrsa pa vjerujem da će nakon završetka radova, koji su u završnoj fazi, procedura tehničkog pregleda i svega onoga što treba napraviti prije samog otvaranja i puštanja u promet posljednje dionice, biti na vrijeme i kako treba. - rekao je Butković dok Škorić iz Hrvatskih cesta nešto produžuje rokove.

- Neću reći 1. travnja da ne kažete da je prvotravanjska šala, ali 30. ožujka prema dinamičkom planu, sve će biti završeno i obavljen tehnički pregled. - najavio je Škorić.

- Ovo je posljednja dionica i duga je 7,9 kilometara, dakle nešto manja od ostalih, ali vrlo kompleksna. Na njoj je pet objekata - dva tunela, most Ston i dva podvožnjaka. Što se stanja radova tiče, svi objekti su u visokoj fazi dovršenosti, osim jednog tunela gdje se radi na centralnoj odvodnji, no i ti radovi bi trebali biti brzo završeni. - istaknuo je Škorić.
Za projekt „Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom” u sklopu kojeg je izgrađen Pelješki most i izvode se radovi na stonskoj obilaznici, ministar Butković istaknuo je kako je jedan od najvažnijih i najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj.

- To je projekt koji je bilježio prve godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji i najveći projekt iz područja prometa u koheziji u ovoj omotnici koja završava krajem ove godine i zahvaljujem Hrvatskim cestama koje su uspješno vodile ovaj projekt i vode ga prema kraju. Naravno, zahvaljujem i Županiji dubrovačko – neretvanskoj i Gradu Dubrovniku i svima onima koji su nam pomogli da realiziramo ovaj najveći infrastrukturni projekt. Pelješki most je tu, ponosni smo i sretni da ga imamo i da, završavamo ovaj projekt. - kazao je Butković.

S ministrom na gradilištu bio je i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić koji je za stonsku obilaznicu istaknuo kako je vrlo važan projekt.

- Uvjerili smo se kako radovi teku prema planu te da će biti završeni koncem ožujka. To je za nas dobro i prihvatljivo. Ova dionica predstavlja važan dio sveukupnog projekta, vrlo je zahtjevna i ostala je u sjeni velikog projekta samog Pelješkog mosta kao jednog monumentalnog prometnog rješenja. - rekao je župan Dobroslavić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković objavio je detalje nestanka zaplijenjene ruske jahte „Irina VU”. Uz načelnika Sektora za sigurnost plovidbe, Butković je istaknuo kako je razriješio još dvije osobe.

- Ja kao ministar preuzimam svu odgovornost i donio sam određene odluke u Ministarstvu, pa i kadrovske. Razriješio sam načelnika Sektora za sigurnost plovidbe koji je bio direktno odgovoran javiti svim lučkim kapetanijama, lučkom kapetanu u Šibeniku i voditelju ispostave u Betini. Ti ljudi to sigurno nisu učinili namjerno. Ovo je pogreška koja im se dogodila i vjerujem da se to više neće dogoditi jer su se sada poduzele mjere što se tiče nadzora tih jahti. - rekao je Butković te dodao kako je jahta bila zapečaćena, ali se, kazao je, u tom lancu dogodio određeni propusti.

Butković je potvrdio kako su unutar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture napravljeni određeni propusti.

- Unutar Ministarstva mora su napravljeni određeni propusti. Prvi propust odnosi se na samo pečaćenje i nadzor te jahte, jer nikome ne možete objasniti da je jahta zapečaćena u srpnju, a da se tek u siječnju saznaje da nje tamo nema, jer je u listopadu otišla sa suhog veza. - rekao je Butković te istaknuo i drugi propust.

- Drugi propust odnosi se na pravovremene dostave informacije svim lučkim kapetanijama u Hrvatskoj. Jahta u ovom konkretnom slučaju javila se Lučkoj kapetaniji u Dubrovniku, a ona nije imala saznanja koje su jahte na popisu onih koje su pod blokadom. - kazao je Butković.

- Nadam se da ćemo iz ovog izvući pouku i da nam se to više neće dogoditi.- rekao je resorni ministar Butković.

Jahta „Irina VU” koja je u vlasništvu ruskog oligarha Ališera Usmanova bila je pod sankcijama EU-a i imala zabranu isplovljavanja.

Jahta je bila u marini u Betini na otoku Murteru, a potom je doplovila u Dubrovnik, od kuda je u listopadu isplovila prema Turskoj, prethodno obavivši policijsku i graničnu kontrolu te kontrolu Lučke kapetanije. U istražne radnje uključila se i SOA.

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković izjavio je u ponedjeljak u Ninu da se još utvrđuju okolnosti u kojima je prije tri mjeseca iz marine u Betini nestala blokirana jahta ruskog oligarha Alishera Usmanova te da su u istragu uključeni i DORH i SOA.

Boravak ministra u Ninu novinari su iskoristili za pitanje o isplovljavanju jahte iz marine u Betini „Irina VU”, koja je bila pod sankcijama Europske unije, SAD-a i Velike Britanije kao dio imovine ruskog oligarha Alishera Usmanova, bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina.

- Još uvijek utvrđujemo okolnosti nestanka jahte, znamo svi da je nestala pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima. Kako se to dogodilo i je li bilo propusta u samom sustavu, to ćemo utvrditi sada i mi kroz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a uključeni su i SOA, DORH, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koji su temeljem odluke jahtu plombirali. - rekao je Butković.

Na novinarsko pitanje tko je odgovoran i zašto tri mjeseca nitko nije reagirao, ministar Butković je odgovorio kako su za informacije bili zaduženi svi oni u lancu koji su znali za tu situaciju.

- Vidjet ćemo, ne mogu nikoga prozvati dok ne budem imao sve informacije, a na temelju njih ćemo donijeti odgovarajuće odluke. - rekao je Butković.

Mediji su ovih dana izvijestili da je jahta prije tri mjeseca pod okriljem noći misteriozno nestala i da je u luku na Murteru uplovila gotovo ista jahta, ali ispostavilo se da to nema nikakve veze s „Irinom VU” koja je sada usidrena u turskoj marini Didim na Egejskome moru.

(Hina)

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u četvrtak u Korčuli kako je 189,7 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje Nove luke Korčula - luke Polačište jedan od najvećih takvih u Hrvatskoj i potvrda ispravne politike Vlade u investicijskom ciklusu u lučku infrastrukturu.

Butković je sudjelovao na početnoj konferenciji tog projekta te je podsjetio kako se, ponajviše zahvaljujući sredstvima EU-a i iz državnog proračuna, u obnovu luka ili izgradnju novih ulaže oko dvije milijarde kuna.

- U Dubrovačko-neretvanskoj županiji provodi se pet europskih projekata, ukupno vrijednih više od 400 milijuna kuna. Ukupna ulaganja su oko 600 milijuna kuna. Od toga 85 posto su sredstva EU-a, a 15 posto nacionalna sredstva. - rekao je Butković koji je obišao i ACI marinu Korčula, čija je uprava, istaknuo je, imala smjelosti i hrabrosti realizirati projekt obnove lukobrana.

- Lani smo realizirali obnovu lukobrana Puntin pa kad gledam sve što se radi ili će se raditi mogu reći da je Korčula pripremila ili ostvarila velike projekte. Preostaje nam luka Perna sa zaobilaznicom Orebića u sljedećoj financijskoj perspektivi. Time ćemo zaokružiti pitanje lučke infrastrukture na Korčuli, a za mjesec dana očekuje nas i završetak europskog projekta novog putničkog terminala u Veloj Luci. - rekao je Butković.

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je idući projekt zaobilaznica Orebića i brza cesta do nove luke u Perni, te da postoji potpora resornog ministarstva i Vlade za projekte autoceste od čvora Metković do Osojnika te brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik.

- Time će sve naše turističke destinacije biti bliže zračnoj luci, kao što su Pelješkim mostom bliže za turiste koji nam dolaze automobilom. - poručio je Dobroslavić.

Saborski zastupnik HDZ-a Branko Bačić istaknuo je kako će projekti lučke infrastrukture poboljšati kvalitetu života na otoku Korčuli.

- Svi će ti projekti dobiti smisao kad se dovrše projekti luke Perna, zaobilaznice Orebića i brze ceste do Pelješkog mosta. Time će prometno biti riješene sve brige Korčulana, ali će biti i nova dimenzija u turizmu. - izjavio je Bačić.

Ministar Butković prethodno je obišao i 17 milijuna kuna vrijedan projekt uređenja luke Trpanj, kojim je to pelješko mjesto dobilo modernu luku s dodatnim sadržajima te oko 170 metara nove rive. Ukupna vrijednost projekta je oko 17,5 milijuna kuna, a udio resornog ministarstva je 15,5 milijuna kuna.

(Hina)