Prikazujem sadržaj po oznakama: muzeji i galerije konavala

Povodom Dana europske baštine u Zavičajnom muzeju Konavala u subotu je organizirana dječja edukativna radionica i igraonica. Voditeljica programa Maris Stanović u uvodnom je dijelu djeci objasnila što su poslovice i zagonetke.

Polaznici radionice su pomoću crtanja na tabli (pictionary) pogađali značenje konavoskih poslovica poput: Veljača, prevrtača (poslovica govori da je u veljači vrijeme prevrtljivo); Mnogo zbora, a malo tvora (poslovica se odnosi na onoga tko mnogo priča o radu, a malo učini); Pitat će te starost, đe ti je bila mladost (čuvaj zdravlje u mladosti, da ti bude dobro u starosti) i drugih.

Osim poslovica, polaznici su prema slikovnim materijalima na panou te njihovom sadržaju pogađali o kojem se predmetu ili pojavi radi (pogodi što). Neke od zagonetki bile su: Crno malahno svemu svijetu dodijalo (buha); U jednoj bačvi dva vina (jaja s bjelancem i žumanjcem); Dvije sestre stoje na funjestri, svakoga vide, a sebe ne vide (oči).

Muzejska pedagoginja Maris Stanović polaznicima je radionice za kraj ispričala konavosku priču koja sadrži elemente Grimmove Snjeguljice i Matovilke: Bijela kako rekota, a šikova kako krv (bijela i rumenih obraza); Pušti tvoje zlatne prame, a privati tvoje majke (zlatna duga kosa po kojoj se mladić penjao do djevojke).

Polaznici su ovoj priči dali ime Mladić i djevojka zlatne kose, a radionicu su završili bojanjem slikovnih materijala zagonetki.

jp

Iz zaplijenjene zbirke umjetnina bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera pet djela, četiri Vlaha Bukovca i jedno Celestina Medovića dodijeljeno je odlukom Ministarstva kulture muzejima na jugu. Četiri Bukovčeva djela tako će se ubuduće moći vidjeti u zbirci Muzeja i galerija Konavala, a Medovićev „pelješki krajolik” u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Očekuje se da će umjetnine biti dostupne javnosti, odnosno izložene već ovih dana, a inače, da Ministarstvo kulture nije donijelo odluku o ovoj donaciji, djela bi završila na aukciji i teško da bi ih muzeji mogli sebi priuštiti.

dm

Povodom desete godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju Muzeji i galerije Konavala u subotu, 1. srpnja, organiziraju stručno vodstvo za djecu i odrasle „Antički brodolomi cavtatskog akvatorija” u Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu u franjevačkom samostanu u Pridvorju, u prostoru BLUEMED centra, opremljenom zahvaljujući sredstvima EU Interreg projekta kojemu je bio cilj valorizacija i zaštita podmorskih prirodnih i kulturnih nalazišta na izabranim lokalitetima u Hrvatskoj, Italiji i Grčkoj, a koji je 2021. godine proglašen najboljim EU projektom u kategoriji „Doprinos znanosti i inovacijama”.

Na svaki puni sat, od 9 do 16 sati, predstavit će se antičko pomorstvo i trgovina na primjeru luke Epidaur te će posjetitelji moći virtualno, pomoću VR opreme, zaroniti u dubine cavtatskog podmorja i tako posjetiti dva sačuvana lokaliteta s ostacima tereta antičkih brodoloma.

JP

U Zavičajnom muzeju Konavala otvorene su sinoć dvije izložbe čime je započela nova čilipska izložbena sezona Muzeja i galerija Konavala.

Izložbu „Kome obojci kome opanci” je otvorio načelnik Božo Lasić. Izložba „Kome obojci kome opanci” višestruko je važna za Muzeje i galerije Konavala. Ovom izložbom završen je EU projekt Transhistory, u kojemu su sudjelovali kroz dvije godine s partnerima iz Austrije, Njemačke, Poljske i Švedske. U projektu Transnational history Muzeji su naglasak stavili na povijest Konavala pod Italijom. Projekt je okrunjen ovom izložbom koja prikazuje transnacionalne elemente u konavoskoj povijesti kroz obuvanje, a na neki način nas sve povezuje.

Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala predstavila je izložbu naglasivši kako Zavičajni muzej Konavala nema nijedne opanke kao dio muzejske građe, već su zahvaljujući Etnografskom muzeju u Zagrebu predstavili 13 para opanaka oputaša i telaša te stare kajzerice s početka 20. stoljeća koji su 1954. godine otkupljeni i odneseni u Zagreb. Također, zahvaljujući donacijama i posudbama konavoske zajednice izložba je obogaćena brojnim opancima, kao i drugim predmetima postolarske proizvodnje.

Ravnateljica je zahvalila svima koji su posudili izloške, kao i obitelji Kuliš koja je ustupila građu posljednjeg konavoskog postolara Nika Kuliša. Nane Kralj, kći postolara iz Dunava, posudila je tablu očeve postolarske radnje. Također, ravnateljica je zahvalila udruzi Dragodid, Aniti Trojanović i Pavu Đukanu na izrađenoj međi za prezuvače, naglasivši ujedno i suhozid kao zaštićeno kulturno dobro RH.

Voditeljica Zavičajnog muzeja Konavala Maris Stanović predstavila je drugu izložbu pod naslovom „Niko Novaković – Što je meni folklor nego sve!” također zahvalivši lokalnoj zajednici, Niku Novakoviću i Ani Kravić, inicijatorici navedene izložbe. Događanje je okrunjeno s prekrasnim koncertom Klape Oštro.

JP

U Kući Bukovac u četvrtak je otvorena izložba „Milom Cavtatu uspomena", koja je osmišljena povodom 100. obljetnice smrti Vlaha Bukovca.

Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić obraćajući se posjetiteljima kazala je kako je 1922. godina Cavtat obilježila na razne načine, u toj godini Meštrović završava Mauzolej obitelji Račić, iste godine osniva se Vezilačka udruga Cavtat, a nažalost, u Pragu prerano odlazi Vlaho Bukovac.

Iz poštovanja prema liku i djelu ovog velikog umjetnika, iz poštovanja prema obiteljskoj ambiciji za galerijom Bukovac, koja je zapravo i temelj današnje Kuće Bukovac, u Muzejima i galerijama Konavala odlučili su ovu godinu posvetiti samo Bukovcu. 100 godina od odlaska velikana zapravo je pozicija u vremenu iz koje se lijepo da sagledati njegov rad, kao i njegovo umjetničko nasljeđe.

Muzeji i galerije Konavala kroz cijelu su godinu organizirali javna događanja četvrtkom u Kući Bukovac, gdje su tematizirali poznate i manje poznate informacije o životu i radu Bukovca i njegove obitelji, a za rođendan Vlaha Bukovca u Konavle je vraćena i njegova slika „Konavoske tkalci” koja prikazuje ljude u konavoskoj nošnji oko stana iz 1920. godine. Zahvaljujući zajedničkim donacijama iz zemlje i inozemstva Kuća Bukovac je bogatija za još jedno Bukovčevo djelo.
Autorica izložbe „Milom Cavtatu uspomena" viša je kustosica Helena Puhara.

Izložbu prati i katalog u kojemu su svoj doprinos, uz autoricu izložbe, dali i drugi kolege iz Muzeja i galerija Konavala: Marko Vodopija koji je predstavio društveni i politički život Cavtata Bukovčeva vremena, Maris Stanović koja se osvrnula na prikaze Cavtata u Bukovčevu opusu i na njegov etnografski doprinos te Jelena Beželj koja je predstavila Bukovca u sakralnoj umjetnosti Cavtata. Muzeji i galerije Konavala katalogom su zabilježili i ono što izložbom nije moguće dohvatiti, te su usmjerili pažnju na sva mjesta u kojima se može naći Bukovac u Cavtatu.

Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić prilikom otvaranja izložbe zahvalila je na posudbama i suradnji dubrovačkim franjevcima i fra Josipu Sopti, don Matu Karamatiću iz cavtatskog sv. Nikole, Neli Lonzi i Ivani Lazarević iz Bogišićeve zbirke HAZU kao i Ministarstvu kulture, koje je u cijelosti financijski pomoglo ovu izložbu. Također, zahvalila je i svim suradnicima u Muzejima i galerijama Konavala na svemu što su u ovoj godini napravili.

JP

Muzeji i galerije Konavala su pokrenuli akciju prikupljanja financijskih sredstava za otkup slike Vlaha Bukovca Konavoski tkalci. Cilj je prikupiti 75 tisuća kuna u sljedećih 75 dana, do rođendana Vlaha Bukovca, 4. srpnja 2022. godine kako bi u ovoj obljetničkoj godini još jedno Bukovčevo djelo vratili doma.

"Slika Vlaha Bukovca Konavoski tkalci trenutno je ponuđena na prodaju. Želimo da svakodnevno bude javno dostupna, da njen dom postane naš muzej, Kuća Bukovac. Pozivamo Vas da zajedno s nama svojim prilogom pomognete u prikupljanju sredstava kako bismo ovaj mali Bukovčev biser vratili doma, u Konavle. Izaberite iznos koji možete odvojiti, odlučite želite li biti anonimni ili vidljivi donator/sponzor Muzeja i galerija Konavala i ujedno postati čuvar naše zajedničke baštinske priče." - navode iz MIGK.

Prilikom uplate potrebno je navesti broj žiro-računa u prilogu kao i poziv na broj koji je otvoren za prikupljanje sredstava za otkup slike.
Podaci za uplatu su:
IBAN: HR21 23900011819800003
Model i poziv na broj: HR24 7765-41144-OIB uplatitelja, nije obavezno
Svrha: kupnja slike Vlaha Bukovca Konavoski tkalci

JP

Poznata dubrovačka slikarica, čuvarica konavoske baštine Antonia Rusković Radović ušla je u drugi mandat na čelu javne ustanove u kulturi Muzeji i galerija Konavala. Pred protekli mandat na tu se funkciju javilo čak devet kandidata, a ovoga puta je bila jedina pa je i jednoglasno odabrana.

- Baš mi je žao što se nitko nije javio. Možda osjećaju da smo nabili prejak i specifičan tempo koji bi trebalo nastaviti i nitko se nije našao u priči koju smo osmislili. Konavoski muzeji i galerije bili su ustanova bez jasne vizije, uglavnom tek izložbeni prostor, ali sad imamo izložbenu i izdavačku djelatnost, mnoge projekte u zajednici, svakodnevno pišemo blog, te dosta projekata i gostovanja. – kazala je u Tjednom razgovoru za Južni Antonia Rusković Radović.

PREKO BLOGA MUZEJ „PLASIRALI U SVIJET”

Čini mi se kako se upravo MIGK po prepoznatljivosti, odnosno po interakciji s javnostima kroz različite program, na neki način ističe među drugim ustanovama u kulturi na jugu Hrvatske.
- Drago je to čuti i jer naši zaposlenici dobro osjete težinu aktivnog rada. Imamo 15 zaposlenika u četiri jedinice i to Arheološki muzej u Pridvorju, Kuća Bukovac u Cavtatu, Zavičajni muzej Konavala u Čilipima te Odjel za opće stručne poslove na Grudi. Stručni ljudi rade i onaj nestručni dio. Nemamo spremačicu ni čistačicu, sve sami za sobom redimo. Kad gledate iznutra, teško je kad se mjerimo s drugih sličnim ustanovama. Ali onda kad završimo neki projekt, ljudi su prezadovoljni. Tih 15 ljudi stvarno radi veliki posao. Zadovoljni smo s našom aktivnošću prema vani. Smatram da muzej nije institut, već treba biti spona između znanosti i zajednice, privlačiti djecu, mlade, stare... Meni se nekad čini da toliko toga nismo napravili, ne stignemo sve što želimo i planiramo.

Jedan od projekata koji ima odličnu percepciju javnosti i osvojio je nekoliko nagrada je blog.
- Blog nam je otvorio oči za neke stvari koje inače nismo uzimali u obzir. U ožujku 2020. godine na početku pandemije, kad je proglašen lockdown zaključili smo da bismo trebalo nešto raditi. Počeli smo svakodnevno pisati blog o prirodnoj i kulturnoj baštini Konavala. Sad se skupilo već oko 700 tekstova, a statistike su nam otkrile i nove stvari. Naš blog se otvara ne samo u Konavlima i Dubrovniku, već još više i u Splitu, Zagrebu, Engleskoj, Francuskoj, SAD-u što znači da smo preko njega naš mali muzej plasirali diljem svijeta. Shvatili smo da muzej funkcionira, ne samo uživo, nego i virtualno. Vidimo da se svakodnevno otvaraju i stariji tekstovi, ljudi traže slike, koriste ga kao enciklopediju. To nas jako veseli. I zato nismo prestali pisati blog kad je pandemija popustila već ga i dalje svakodnevno pišemo.

Razmišljate li te tekstove i tiskati?
- Konavoska Matica hrvatska i Turistička zajednica zainteresirane su za objavu tekstova o Cavtatu, jer ne postoji nijedna kulturna monografija Cavtata. Tako se nadamo objavi pedesetak cavtatskih tekstova u dvojezičnom izdanju ogranka Matice hrvatske Konavle početkom ljeta. Bitno nam je na neki način izdvojiti i dio o prirodnoj baštini jer su posebnu pažnju privukle priče o samoniklom bilju.

VELIKI IZDAVAČKI POTHVAT

Koliko je korona donijela promjena u radu?
- Korona nam je napravila velike probleme. Morali smo prekinuti s dosta posjećenim dječjim radionicama i tijekom lockdowna nije bilo posjeta muzeju. Sad je teško vratiti se na stare mehanizme, ljudima je puno teže doći i galerije i muzeje. Svi imaju te svoje ekrane na kojima vide sve što se događa. Teško je vratiti te stare aktivnosti, ali mi se trudimo i mislim da nam uspijeva. Ljudi se vraćaju i to je bitno i dragocjeno.

Što planirate dalje?
- Radimo na redovnim radionicama u Zavičajnom muzeju i Kući Bukovac. Povremeno imamo i radionice izrade nakita od različitog elektroničkog otpada. Ove godine nam je najvažnije obilježiti sto godina od smrti Vlaha Bukovca pa od siječnja svakog četvrtka imamo stručna predavanja o njegovom životu i djelovanju. Pripremamo i veliki izdavački pothvat, a to je velika monografija na kojoj već nekoliko godina radi Igor Zidić i nadam se da će biti predstavljena na Bukovčev rođendan 5. srpnja. Monografija je maestralna, na gotovo 700 stranica donosi ne kataloški, već tematski i konceptualni prikaz života Vlaha Bukovca u odnosu na tadašnja književna i politička događanja. Veseli nas i priprema kataloga i izložbe o Bukovcu u kolektivnoj memoriji Cavtata i osobnim vezana slikara s njegovim rodnim krajem. Mnogi poprate njegov slikarski momenat, a mi se želimo baviti i intimnim pričama, arhivom i kolekcionarskim zbirkama. Kuća Bukovac na neki je način početak i kraj istraživanja o tome umjetniku. Za muzej u Čilipima pripremamo izložbu o konavoskom iseljeništvu, u prvom redu u Ameriku te o benefitima od iseljenika za Konavle. U Arheološkom muzeju priprema se izložba o arheologiji u podzemnim špiljama, jer želimo prikazati tu podzemnu čipku u konavoskom kraju.

MORAMO BITI ZADOVOLJNI ŠTO SMO U PANDEMIJI SAČUVALI RADNA MJESTA

A kakva je situacija s financijama?
- To je najteži dio. Naš proračun iznosi oko 2,5 milijuna kuna, od čega je milijun kuna vlastitih prihoda. Održavanje objekata pokušavamo isfinancirati kroz Erasmus programe, dok plaće i hladni pogon osigurava Općina Konavle koja je i osnivač ustanove. Moramo biti zadovoljni što smo u pandemiji sačuvali radna mjesta, ali ne smijemo zapošljavati sezonske radnike, pa sami dežuramo i radi se u dvije smjene. Stalno nešto i nekoga molimo za novac i sretna sam kad izdamo katalog što je naskuplji dio izložbe. Gruba su vremena, ali mi se trudimo, bez mnogo novaca sačuvati i prezentirati vrijednu i važnu građu.

Što je sad s projektom Konavoski vez kojeg ste osobno pokrenuli?
- Baš u petak na radionici Konavoskog veza komentirali da radimo već 10 godina. Kroz taj smo projekt zaštitili konavoski vez i proveli različite radionice. Na prvoj radionici za djecu u OŠ Cavtat nam se javilo stotinu djece. Uspjeli smo popularizirati konavnoski vez u generacijama koje su već bile odmaknute od vezenja. Imam i sliku djevojčice koja veze na autobusnoj stanici. To je predivno. Korona je i to usporila pa smo zato snimili klipiće za Youtube, koje još trebamo montirati i postaviti. Onda će svatko zainteresiran moći otvoriti tutorijal i pratiti obuku za konavoski vez. Moram reći da je taj vez i izrada svile nešto što je ponovno saživjelo u konavoskom kraju. Sad bismo trebali raditi na popularizaciji obrade i bojanja vune jer rijetki pojedinci to znaju, a prije 50, 60 godina to je bio svakodnevni posao u konavoskom kraju.

ŽELIM ODRŽATI GALERIJU, NEĆU U MIGK -U OSTATI VJEČNO

Dugo godina ste radili samostalno kao slikarica. Stižete li sad slikati?
- Minimalno slikam. Tek nešto malo vikendom jer želim održati moju galeriju, kojoj se planiram vratiti. Neću u MIGK -u ostati do kraja života, brzo će se i tu pokazati potreba za novim ravnateljem i svježim idejama. Za ovakve ustanove je smrt ako zaposlenici razmišljaju da im je to zaposlenje do mirovine.

Kakav je po Vama trenutni status kulture u našim krajevima?
- Status kulture je provincijalni. To se odmah vidi jer se na svim razinama u krizi najprije rezalo kulturi. Takvo stanje je posljedica dugogodišnje nerada u kulturo i društvu. Trebalo bi novim generacija objasniti da nije kultura samo kad netko otvori izložbu i pravi se važan, već treba osvijestiti bogatstvo baštine i pitanje identiteta, ali i korištenje kulture u gospodarstvu i turizmu. U mnogim zemljama je udio kulture u BDP-u dosta visok, a u nas joj se ne daje na važnosti i ne prepoznanje značaj. Mnogi muzeju su samoodrživi i odlično rade, ne na uštrb građe, baštine i lokaliteta, već nude kreativne programe kroz koje privlače novac.