Prikazujem sadržaj po oznakama: mladi

Prema novom istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), mladi Hrvati u dobi od 15 do 16 godina u samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola. Njih gotovo polovina (45 posto) u posljednjih je mjesec dana barem jednom konzumiralo veću količinu alkohola. Ovaj alarmantan postotak stavlja Hrvatsku među vodeće europske nacije po konzumaciji alkohola među mladima.

U usporedbi s drugim zemljama, situacija u Hrvatskoj izrazito je loša. Na prvome mjestu po konzumaciji alkohola nalazi se Danska, u kojoj 51 posto mladih konzumira veće količine alkohola, a Hrvatska je na petome mjestu. Ispred nas su još samo Nijemci, Austrijanci i Slovaci.

Od nama susjednih zemalja na listi se nalaze još i Mađari s 42 posto, Slovenci s 41, Srbi s 36, Talijani s 35 i Crnogorci s 28 posto.

S druge strane npr. samo 16 posto mladih Norvežana i 8 posto mladih Islanđana prijavilo je konzumaciju većih količina alkohola u istom razdoblju.

OECD je nedavno proveo još jedno istraživanje prema kojem su se na svjetskom popisu najvećih alkoholičarki našle i Hrvatice, od kojih u regiji više piju jedino Slovenke.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

U suradnji sa Savjetom mladih, a u sklopu projekta Europe Goes Local, Grad Ploče 30. lipnja u Domu kulture Ploče s početkom u 16 sati organizira okrugli stol pod nazivom „Izrada lokalnog programa za mlade Grada Ploča“.

Cilj okruglog stola je razgovor s mladima kako bi se što bolje identificirali njihovi problemi, ali isto tako i pronašla rješenja problema i dobili konstruktivni prijedlozi za poboljšanje uvjeta i kvalitete života mladih na ovom području te na taj način povećala motivacija mladih za sudjelovanje u davanju prijedloga te odlučivanja u okviru njihovog djelokruga.

Sudionici okruglog stola su:
Danijel Štula – Službenik ovlašten za privremeno obavljanje poslova pročelnika Službe za opće poslove
Nikola Baketa – znanstveni suradnik
Luka Vuletić – predsjednik Savjeta mladih Grada Ploča
Edita Mucić Šutić – ravnateljica Dječjeg vrtića Ploče
Jelena Mihalj – dopredsjednica Udruge Mladih Nova
Mila Kontić – predstavnica Centara za socijalnu skrb u Vijeću za prevenciju i sigurnost Grada Ploča

„Mladi ljudi budućnost su ovog grada i želimo li da svoj život planiraju u Pločama, već sada osluškujemo njihove potrebe i aktivno ih uključujemo u kreiranje odluka, programa i sadržaja koji će im biti od interesa i koristi. Ovaj projekt je u tom smjeru, dio naših mlađih sugrađana već je uključen u njega, ali poziv na sudjelovanje na okruglom stolu vrijedi za sve mlade zainteresirane. Bolje je to nazvati ugodnim razgovorom i konstruktivnim druženjem tijekom kojeg ćemo zajedno vidjeti potrebe mladih i definirati okvir i sadržaj kojima ćemo zadovoljiti te potrebe. Pozivamo sve da sudjeluju“, poručili su iz Grada.

Podsjetimo, Grad Ploče je jedan od 16 gradova sudionika projekta Europe Goes Local - Supporting Youth Work at the Municipal Level (EGL) u Republici Hrvatskoj koji je započeo u siječnju 2022. godine, a službeno završava 30. lipnja 2023. godine

U sklopu projekta, Grad Ploče još 2022. izradio je svoj individualni plan aktivnosti koji je do sada uspješno realiziran, a posljednja stavka plana upravo je izrada Lokalnog programa za mlade Grada Ploča kao strateškog trogodišnjeg dokumenta koji treba služiti kao podloga za rad s mladima. Lokalni program poslužit će i kao podloga za donošenje Godišnjih programa rada Savjeta mladih Grada Ploča za svaku godinu.

Dugoročan cilj je da ovakvi okrugli stolovi i okupljanja s mladima postanu redovna praksa, kako bi ih se potaknulo na aktivno sudjelovanje u kreiranju grada po mjeri za mlađe generacije.

Grad Ploče

Objavljeno u OBAVIJESTI
Označeno u
Četvrtak, 01 Lipanj 2023 17:13

MLADI U HRVATSKOJ O DEMOKRACIJI: IZOPAČENA JE

Mladi u Hrvatskoj iskazuju nepovjerenje u političke institucije i medije te nisku zainteresiranost za politiku i izbore, a demokraciju u Hrvatskoj vide kao lažnu, pokazalo je istraživanje "Mladi, mediji i demokracija" predstavljeno u četvrtak u organizaciji Centra Miko Tripalo.

Po prvi puta su prikazani podatci anketa provedenih među studentima Fakulteta političkih znanosti, u dobi od 18 do 29 godina, koji prikazuju percepciju i angažman mladih o političkim temama.

"Rezultati ankete nam daju temporalnu perspektivu, a to je zapravo jedna depresivno- statična perspektiva", komentirao je profesor Fakulteta političkih znanosti Kosta Bovan anketu koja se provodila u razdoblju od 25 godina, od 1995. do 2020.

Rezultati su pokazali da je među mladima neprekidno "nisko zadovoljstvo" s demokracijom u Hrvatskoj. Ispitivalo se i povjerenje u političke institucije i medije, a rezultati su pokazali nepovjerenje među mladima koje je kroz godine sve veće.

Dio ankete se bavio i političkim znanjem među studentima, a postotak točnih odgovora od 2012. do 2020. je "u stabilnom padu". Zainteresiranost za politiku i izbore, uz određene skokove 1999. i 2020., također je stabilno i nisko.

Zbog niskih i problematičnih rezultata, provedeno je i nadopunjujuće istraživanje o tome kako mladi razumiju ključne političke ideje.

"Važno nam je bilo ustanoviti kako mladi razumiju ideju demokracije, što su to mediji i kakvu ulogu u društvu imaju novinari i građani, a to je nešto što se ne vidi u rezultatima ankete koji predstavljaju kvantitativne pokazatelje", rekao je Bovan.

U svrhu istraživanja, proveli su se polustrukturirani intervjui s 24 mlade osobe, od 18 do 29 godina, iz Zagreba, Splita, Rijeke, Vodnjana, Pule, Osijeka i Varaždina i s njima se razgovaralo o tome što za njih znače određeni politički termini i ideje.

Na pitanje o tome kako sudionici razumiju demokraciju, pokazalo se da imaju usko razumijevanje demokracije koje skoro isključivo vežu s izbornom procedurom i idejom nadzora kojeg građani imaju nad političarima.

"Kada su sudionici govorili o jednakosti prava i o slobodama, i dalje su se te ideje instrumentalno razumjeli u kontekstu izbora", objasnio je Bovan.

"Ne može moj glas vriditi, ako tvoj ne vridi", jedan je od odgovora sudionika o viđenju demokracije iz perspektive jednakosti, a iz perspektive slobode "Meni to znači pravo slobode izbora".

Sudionici istraživanja su imali pozitivno stajalište o demokraciji kao sustavu, no, ono gdje vide problem su negativne strane demokracije koje se događaju u Hrvatskoj.

"Demokraciju u Hrvatskoj vide kao izopačenu demokraciju i lažnu demokraciju", zaključio je Bovan.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Gotovo 50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a na njihov ostanak utječe mnogo faktora pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, pokazalo je istraživanje "Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji".

- Kada je riječ o vjerojatnosti iseljavanja na ljestvici od 1 do 10, prosječni odgovor ispitanika bio je malo iznad četiri, što znači da su mladi podijeljeni su oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku. - rekao je član Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) Domagoj Dalbello.

Iz toga proizlazi da značajan broj mladih razmišlja o odlasku, ali i da ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu.

- Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju. - istaknuo je Dalbello.

Na parlamentarnim izborima uvijek glasa 58 posto mladih, 65 posto na predsjedničkim i 60 posto na lokalnim, dok ih sedam do devet posto nikad ne glasa, ovisno o vrsti izbora. Istovremeno, gotovo 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, što znači da su mladi svjesni važnosti političke participacije. Istraživanje je također pokazalo da mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti.

HN20220209380463Domagoj Dalbello, Ivan Majstorić i Marin Strmota. Foto: HINA/ Tomislav Pavlek

U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj političkoj stranci. Mladi koji su aktivniji u civilnom društvu u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te u manjoj mjeri žele iseliti. Oni koji su aktivniji u vjerskoj zajednici žele imati više djece u ranijoj dobi te manje žele iseliti, dok je članstvo u političkoj stranci povezano s nižom željom za iseljavanjem, ali nije povezano sa željenim brojem djece.

Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više - četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem.

Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji.

Istraživanje je također pokazalo da mladi koji imaju više braće i sestara žele imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.

- Vrijednosti su svakako povezane s demografskim problemima te je potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski, već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema. - ocijenio je Dalbello.

Marin Strmota, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i bivši državni tajnik za demografiju kojeg se javnost sjeća po neočekivanoj ostavci na konferenciji za medije, upozorio je kako je udio mladih sve manji pa time imaju sve manji glas u ukupnoj populaciji.

- Ako imate rast udjela starije populacije, naravno da se javne politike tada usmjeravaju na stariju populaciju jer to nosi relativno više glasova. - rekao je.

Ocijenio je kako način privlačenja mladih treba biti jasniji i konkretniji, a naveo je i da se istraživanja trebaju provoditi i na lokalnim razinama jer nemaju sve lokalne jedinice iste mogućnosti, probleme i nasljeđe.

Upitan je li veći problem iseljavanje mladih ili nemotivacija za imanjem djece onih koji ostaju, odgovorio je kako je iseljavanje najveći ekonomski problem, no ne može se u potpunosti odvojiti jedno od drugog jer Hrvatska ima sve negativne procese - ukupnu i prirodnu depopulaciju, generacijsku depopulaciju i emigracijsku depopulaciju.

Znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti Sanja Klempić Bogadi ocijenila je kako je država previše okrenuta idejama povrata onih koji su otišli, dok bi prioritet trebao biti zadržati mlade koju su još uvijek tu.

Član SSMH-a Ivan Majstorić rekao je kako je potrebno osmisliti i dosljedno provoditi javne politike koje će zadržati mlade, posebno u slabije razvijenim područjima. U tijeku je priprema Nacrta prijedloga Strategije demografske revitalizacije RH do 2031., pa će SSMH ove podatke iskoristiti u javnom savjetovanju, ali i za nova istraživanja.

U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je lani od 23. rujna do 1. prosinca korištenjem društvenih mreža i e-maila.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL