Prikazujem sadržaj po oznakama: inflacija

Četvrtak, 20 Lipanj 2024 17:20

CIJENE U SVIBNJU RASLE SU U PROSJEKU ZA 3,3 POSTO

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2024. u odnosu na svibanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,3%. U odnosu na travanj 2024. (na mjesečnoj razini), u prosjeku su više za 0,1%, navodi Državni zavod za statistiku.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 10,7% (doprinos porastu od +0,54 postotna boda), Prijevoz, za 5,9% (+0,82 postotna boda), Alkoholna pića i duhan te Obrazovanje, po svakoj skupini za 5,4% (doprinos porastu od +0,27 postotnih bodova u skupini Alkoholna pića i duhan te +0,04 postotna boda u skupini Obrazovanje), Zdravlje, za 5,3% (+0,17 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 4,3% (+0,27 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 3,8% (+0,20 postotnih bodova), Komunikacija, za 3,2% (+0,17 postotnih bodova), Hrana i bezalkoholna pića, za 2,8% (+0,74 postotna boda), te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 2,4% (+0,14 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 1,1% (doprinos porastu od +0,06 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 0,7% (+0,04 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,5% (+0,03 postotna boda), Odjeća i obuća, za 0,3% (+0,02 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholna pića i duhan te Zdravlje, po svakoj skupini za 0,2% (doprinos porastu od +0,05 postotnih bodova u skupini Hrana i bezalkoholna pića te +0,01 postotni bod u skupinama Alkoholna pića i duhan te Zdravlje). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Prijevoz, za 0,7% (doprinos padu od -0,10 postotnih bodova), te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 0,4% (-0,07 postotnih bodova).

Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), na godišnjoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama Usluge, za 6,1%, Hrana, piće i duhan, za 3,2%, Energija, za 1,9%, te Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,5%. Na mjesečnoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama Usluge, za 0,5%, Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije te Hrana, piće i duhan, po svakoj komponenti za 0,2%, dok je pad cijena prisutan u komponenti Energija, za 1,2%.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2024. u odnosu na svibanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,3%. U odnosu na travanj 2024. (na mjesečnoj razini), u prosjeku su više za 0,2%.

JPA

Objavljeno u Naslovna_global

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%. U odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), u prosjeku su više za 0,7%, obajio je Državni zavoda za statistiku (DZS).

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 10,4% (doprinos porastu od +0,53 postotna boda), Alkoholna pića i duhan te Zdravlje, po svakoj skupini za 5,9% (doprinos porastu od +0,30 postotnih bodova u skupini Alkoholna pića i duhan te +0,19 postotnih bodova u skupini Zdravlje), Prijevoz, za 5,6% (+0,78 postotnih bodova), Obrazovanje, za 5,4% (+0,04 postotna boda),Razna dobra i usluge, za 5,0% (+0,31 postotni bod), Rekreacija i kultura, za 4,5% (+0,23 postotna boda), te Hrana i bezalkoholna pića, za 4,2% (+1,11 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Odjeća i obuća, za 5,6% (doprinos porastu od +0,36 postotnih bodova), Restorani i hoteli, za 1,8%(+0,09 postotnih bodova), Hrana i bezalkoholna pića te Prijevoz, po svakoj skupini za 0,7% (doprinos porastu od +0,19 postotnih bodova u skupini Hrana i bezalkoholna pića te +0,10 postotnih bodova u skupini Prijevoz), Alkoholna pića i duhan te Rekreacija i kultura, po svakoj skupini za 0,6% (doprinos porastu od +0,03 postotna boda po svakoj skupini), te Zdravlje, za 0,5% (+0,02 postotna boda). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 0,8% (doprinos padu od -0,13 postotnih bodova) te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,2% (-0,01 postotni bod).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,7%. U odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), u prosjeku su više za 1,0%.

JPA

Objavljeno u GLOBAL

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2024. u odnosu na ožujak 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,1%. U odnosu na prethodni mjesec, odnosno veljaču 2024. godine, u prosjeku su više za 0,9%, objavio je Državni zavod za statistiku.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama restorana i hotela, za 10,7%.

JPA

Objavljeno u GLOBAL

Inflacija u eurozoni blago je oslabila i u veljači, kliznuvši na 2,6 posto, a Hrvatska se izdvajala najvećim rastom potrošačkih cijena, pokazali su u petak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda. Državni zavod za statistiku i Eurostat objavio je da je u cijeloj eurozoni najvišu stopu inflacije zabilježila upravo Hrvatska. Također, DZS javlja da je Hrvatska prekinula višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini.

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači je iznosila 4,1 posto na godišnjoj razini, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je isto kao i u siječnju, čime je prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini.

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u veljači 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na veljaču 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest siječanj ove godine, porasla za 0,2 posto. Tako je prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u siječnju 2024. inflacija na godišnjoj razini također iznosila 4,1 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosila je 5,5 posto, za usluge 6,4 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a energiju 0,4 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2024., u komponenti energije cijene su porasle za 1,5 posto, a usluga za 0,5 posto Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene hrane, pića i duhana su pale za 0,4 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,2 posto. DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u veljači prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 15. ožujka.

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u veljači mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,8 posto, dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2024., porasla za 0,3 posto. I prema tim podacima, inflacija se u veljači na godišnjoj razini zadržala na siječanjskoj razini, kada je također iznosila 4,8 posto. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u veljači je iznosila 2,6 posto, a najvišu stopu inflacije je zabilježila upravo Hrvatska.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) kako Vlada očekuje da bi inflaciju za koju je Europska komisija dala procjenu od 2,4 posto, mogli smanjiti i ispod toga, a najavio je i dalje smanjivanje cijena goriva.

Vezano za inflatorne pritiske Plenković je rekao da imamo trend smanjivanja inflacije, ona je za studeni bila 4,7 posto, "što bi prema trenutnim procjenama godišnju stopu inflacije trebalo zadržati na razini od osam posto u ovoj godini".

"S tendencijom da će se stopa inflacije u idućoj godini dodatno smanjivati, mi očekujemo da bi ova procjena koju je Europska komisija dala, to je 2,4 posto, da bismo tu inflaciju mogli smanjiti i ispod toga", naglasio je.

Rezimirajući postignuća Vlade na današnjoj sjednici GSV-a, rekao je da očekuju da se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u spusti na 60,7 posto u ovoj godini, a u idućim godinama idemo prema 55 posto.

Predviđeni rast BDP-a je 2,8 posto, a Plenković kaže da je to više od projekcija svih. "Pa uključujući i nas na početku, što znači da je gospodarstvo u puno boljem stanju i da taj gospodarski rast možemo itekako dobro ocijeniti", dodao je.

Najavio je da će Vlada na današnjoj sjednici nastaviti s daljnjim smanjivanjem cijena goriva. "Mogu najaviti ponovno će se smanjiti cijena benzina, supera i dizela", rekao je premijer dodavši kako je to dobro i za građane i za gospodarstvo.

Plenković je rekao da smo jedina zemlja u svijetu uopće koja u ovim vremenima krize po sve tri agencije za kreditni rejting podigla svoj rejting za dva stupnja.

"Danas to pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo i otporno i dinamično i da smo sa najvišim kreditnim rejtingom i s pozitivnim izgledima po sve tri agencije u prilici da dosegnemo i one stupnjeve koje u kreditnom rejtingu imaju slovo A", dodao je.

Osvrćući se na iduću, 2024. godinu, istaknuo je da je ona u političkom smislu godina svih mogućih izbora - u Rusiji, na razini Europske unije, u SAD-u i u Hrvatskoj, "što onda cijeli taj politički, ekonomski i socijalni kontekst čini dodatno izazovnim".

"Međutim ulazimo u nju izrazito financijski, ekonomski pa i socijalno konsolidirani nakon praktičkih kriza koje traju cijeli ovaj mandat, a mi smo u takvim okolnostima sačuvali socijalnu koheziju", kaže premijer.

Sindikalcu Krešimiru Severu čestitao je što će predsjedati GSV-om od iduće godine.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Nedjelja, 05 Studeni 2023 15:29

VUJČIĆ OČEKUJE SMANJIVANJE STOPE INFLACIJE

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u subotu da se očekuje daljnje smanjivanje inflacije, u ovoj i slijedećoj godini, no i napomenuvši da postoje rizici po ostvarenje takvog scenarija, u prvom redu oni geopolitički.

Odgovarajući na pitanja novinara o najnovijim podacima o usporavanju rasta inflacije u listopadu, guverner je podsjetio da je inflacija dosegnula maksimum u studenom lani, a od tada je kontinuirano na putu smanjivanja, izuzev kolovoza kada je lagano porasla zbog rasta cijena nafte, što je bila i posljedica odluke OPEC-a o smanjenju proizvodnje.

Vujčić očekuje da će se inflacija nastaviti smanjivati, i u Hrvatskoj i u eurozoni, zbog čega je i Upravno vijeće ESB-a na zadnjoj sjednici odlučilo zaustaviti rast kamatnih stopa u eurozoni, to jest po prvi puta u nešto više od godinu dana ih zadržati na važećoj razini, nakon što su sukcesivno povećane za 4,5 posto.

- Očekujemo da smo u dovoljno restriktivnom teritoriju što se tiče kamatnih stopa te da se inflacija uz ovu razinu može nastaviti smanjivati. - izjavio je Vujčić na Danu otvorenih vrata HNB-a.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u listopadu stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na listopad 2022. godine, što predstavlja najnižu stopu inflacije od lanjskog siječnja.

Također, prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u Hrvatskoj je u listopadu usporila na 6,7 posto sa 7,4 posto u rujnu.

Vujčić je napomenuo da je moguće da će u nekom od narednih mjeseci doći do blagog porasta inflacije, možda u prosincu, zbog baznog efekta lanjskog prosinca, kada su značajno pale cijene energije.

Istaknuo je da i dalje postoje rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije, u ovom trenutku u prvom redu oni geopolitički, no i rekao da su ih u ESB-u svjesni i spremni na njih.

- Moramo biti svjesni da takav rizik postoji, da opet imamo jedan šok na strani ponude, možda energenata, ukoliko dođe do takvog usložnjavanja situacije. Međutim, u našoj projekciji, gdje toga šoka nema, očekujemo postupni daljnji pad stope inflacije u mjesecima koji dolaze te u idućoj godini. - izjavio je Vujčić, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a.

Ponovio je očekivanje da će inflacija ciljanu stopu od oko dva posto dosegnuti 2025. godine.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Inflacija u eurozoni znatno je usporila u listopadu, kliznuvši na 2,9 posto, a Hrvatska se ponovno svrstala u skupinu zemalja s najsnažnijim rastom cijena, više nego dvostruko snažnijim od prosjeka, pokazuju izračuni Eurostata. U listopadu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), kliznula na 2,9 posto, sa 4,3 posto u rujnu, pokazale su prve procjene.

To znači da su potrošačke cijene u mjesecu na izmaku porasle najblaže od srpnja 2021. godine. Na mjesečnoj razini cijene su u listopadu u 20-članom gospodarstvu u prosjeku porasle za 0,1 posto. U rujnu bile su veće za 0,3 posto.

Cijene energije u listopadu su oštro pale, za 11,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, nakon 4,6-postotnog pada u rujnu. Svježa hrana poskupjela je pak za 4,5 posto, ali znatno blaže nego u rujnu kada je stajala 6,6 posto više nego prije godinu dana.

Kad se isključe cijene hrane i energije, inflacija je u eurozoni u listopadu iznosila pet posto i bila je pola postotna boda niža nego u rujnu.

Niža stopa temeljne inflacije odražava blaže poskupljenje industrijskih proizvoda, čija je cijena u listopadu bila viša za 3,5 posto nego u istom mjesecu prošle godine. U rujnu su bile više za 4,1 posto.

Usluge su poskupjele 4,6 posto, gotovo kao i u rujnu. Slovačka je i u listopadu bilježila daleko najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, za 7,8 posto. Slijedi Hrvatska sa stopom inflacije u listopadu, mjerenom HICP-om, od 6,7 posto. U rujnu iznosila je 7,4 posto.

Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u listopadu za 0,2 posto, nakon što su se u rujnu smanjile prvi puta od kraja prošle godine, i to za 0,7 posto.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u listopadu porasle za 5,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 6,7-postotnog rasta u rujnu. Na mjesečnoj razini uvećane su po DZS-u za 0,4 posto.

Najbliža je Hrvatskoj po rastu cijena na godišnjoj razini, mjerenom HICP-om, ponovno bila Slovenija sa stopom inflacije u listopadu od 6,6 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Daleko najblaži rast potrošačkih cijena u odnosu na prošlogodišnji listopad imali su Italija i Luksemburg, od 1,9 odnosno 2,1 posto. Slijede Latvija i Finska sa stopom inflacije od 2,4 posto.

Cijene su na godišnjoj razini ponovno pale u Nizozemskoj, za jedan posto. Smanjene su još samo u Belgiji, za 1,7 posto u odnosu na listopad lani, pokazuju procjene Eurostata.

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Stopa inflacije u eurozoni spustila se u rujnu na 4,3 posto, najnižu razinu u gotovo dvije godine, a Hrvatska je ponovno u društvu sa Slovačkom, s najsnažnijim rastom cijena, znatno većim od prosjeka, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.

U rujnu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 4,3 posto, izračunali su statističari. U kolovozu iznosila je 5,2 posto. To znači da su potrošačke cijene u mjesecu na izmaku porasle najblaže od listopada 2021. godine.

Na mjesečnoj razini cijene su u rujnu u zoni primjene zajedničke europske valute porasle za 0,3 posto, upola slabije nego u prošlom mjesecu.

Cijene energije bile su u rujnu niže za 4,7 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 3,3-postotnog pada u kolovozu.

Svježa hrana poskupjela je za 6,6 posto, znatno blaže nego u kolovozu kada je stajala 7,8 posto više nego godinu dana ranije. Rast cijena usluga usporio je s 5,5 na 4,7 posto.

Kad se isključe cijene hrane i energije, inflacija je u eurozoni u rujnu iznosila 5,5 posto i bila je niža za 0,7 postotnih bodova nego u kolovozu.

Niža stopa temeljne inflacije odražava blaže poskupljenje industrijskih proizvoda i usluga.

Slovačka je i u rujnu bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, od 8,9 posto.

Slijedi Hrvatska sa stopom inflacije u rujnu, mjerenom HICP-om, od 7,3 posto, znatno nižom nego u kolovozom kada je dosezala 8,4 posto. Time se rast cijena u mjesecu na izmaku izjednačio s prošlogodišnjem ožujkom.

Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om pale su u rujnu prvi puta od kraja prošle godine, za 0,7 posto. U kolovozu bile su porasle za 0,4 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje pak da su u rujnu cijene porasle za 6,6 posto posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 7,8-postotnog rasta u kolovozu. Na mjesečnoj razini uvećane su u rujnu za 0,4 posto.

Najbliža Hrvatskoj po rastu cijena na godišnjoj razini, mjerenom HICP-om bila je u rujnu Slovenija sa stopom inflacije od 7,1 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Daleko najblaži rast potrošačkih cijena u odnosu na prošlogodišnji rujan bilježila je Belgija, od 0,7 posto. Slijede Grčka i Finska, s 2,4 odnosno tri posto.

Cijene su na godišnjoj razini pale samo u Nizozemskoj, za 0,3 posto, pokazuju procjene Eurostata.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Četvrtak, 31 Kolovoz 2023 14:59

POVEĆANA STOPA INFLACIJE

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 7,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija na godišnjoj razini porasla prvi put nakon osam mjeseci pada, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Inflacija je postupno popuštala od studenoga prošle godine, kada je dosegnula rekordnih 13,5 posto. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, cijene hrane, pića i duhana porasle su u kolovozu na godišnjoj razini u prosjeku za 10,1 posto, usluga za 7,8, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 7,4, a energije 4,3 posto.

Na mjesečnoj su razini, pak, cijene energije u prosjeku porasle za 2,7 posto, usluga za 0,7, a hrane, pića i duhana za 0,2 posto. S druge strane, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale su za 0,5 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u kolovozu ove godine, prema klasifikaciji ECOICOP, bit će objavljeni 15. rujna.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Politička platforma Umirovljenici zajedno upozorila je u nedjelju da usprkos povećanjima mirovina i dalje raste broj umirovljenika ispod linije siromaštva, upozorivši da to vodi prema prosvjedima umirovljenika protiv rastućeg siromaštva.

Umirovljenici zajedno u priopćenju ocjenjuju da visoka inflacija koju prati enorman rast cijena vodi Hrvatsku prema sve izvjesnijem porazu u borbi protiv siromaštva zbog čega bi Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada mogao biti i dan prosvjeda.

Upozorili su pritom da i dalje raste broj umirovljenika koji s mirovinom padaju ispod linije siromaštva usprkos vladinim paketima pomoći, najavljenom rekordnom usklađenju mirovina od osam posto te povećanjima plaća i mirovina.

"Da nam je prije nekoliko godina netko kazao da ćemo se u 2023. "radovati“ kada nešto poskupi 'samo' 20 ili 30 posto mislili bi da se šali, no uz enormna poskupljenja sve je više ljudi, posebno umirovljenika, prisiljenih birati između potrebnog lijeka ili hrane", navode.

Umirovljenici zajedno ističu i da posjeti velikog broja gostiju dovodi i do rasta potražnje za robama i uslugama, "što su mnogi trgovci, iznajmljivači i ugostitelji vođeni pohlepom iskoristili za enormno podizanje cijena".

Takvim ponašanjem je, navode, najviše pogođeno domicilno stanovništvo s malim prihodima među kojima se najviše ističu umirovljenici čiji prihodi već odavno ne mogu pratiti rast cijena.

Pozivali su stoga umirovljeničke udruge da svoje članstvo pokušaju informirati o kretnju cijena, posebno osnovnih živežnih namirnica u trgovinama ili trgovačkim centrima u njihovim sredinama.

"Umjesto kukanja ili "prijetnji“ Vladi građani uz pomoć mnoštva udruga mogu brzo stati na kraj neopravdanom podizanju cijena bojkotom svih onih koji se u svom poslovanju vode pohlepom", poručili su Umirovljenici zajedno.

Istaknuli su da neće odustajati od borbe da se za novi izračun osnovice za mirovinu na bazi 41 godina staža i 65 godina života kao glavni parametar uzima 75 do 80 posto neto plaće iz posljednjih ili pak vezanih najboljih 10 godina.

Traže od Vlade traže i povećanje aktualne vrijednosti mirovine (AVM) na minimalno 15 do 17 eura, što bi značilo da osoba sa 41/65 ne može imati manju mirovinu od 615 eura bez obzira na visinu plaće tijekom radnog vijeka.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 3