Prikazujem sadržaj po oznakama: deklaracija

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštivanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

Za neobvezujuću rezoluciju su glasale 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzori su joj četrdesetak država, uključujući Hrvatsku koja je također glasala "za".

Osim Srbije, protiv su bile Rusija, Kina i Mađarska te neke afričke i azijske države Kube, Nikaragve, Venezuele i Azerbajdžana.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je uoči glasanja optužio Njemačku da ne govori dovoljno o holokaustu, prozvao je zbog zločina nad Srbima u dva svjetska rata i zamjerio što se u rezoluciji o Srebrenici ne govori o srpskim žrtvama.

"Ovo je iznimno ispolitizirana rezolucija", rekao je Vučić koji očekuje da će dokument o Srebrenici otvoriti Pandorinu kutiju i da će uslijediti deseci novih rezolucija o raznim genocidima.

Njemačka veleposlanica pri UN-u Antje Leendertse je izjavila da se protiv rezolucije šire "lažne optužbe" i istaknula da je usmjerena samo protiv izravnih počinitelja genocida a ne protiv nekog naroda ili države, pa tako ni protiv Srbije.

"Pozivam sve da pročitaju što u rezoluciji piše", rekla je Leendertse podsjetivši kako je amandmanom Crne Gore razjašnjeno da je riječ o individualnoj odgovornosti koja se ne može pripisivati nijednom narodu ni vjerskoj skupini.

Rezolucijom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. u Srebrenici. Taj je datum izabran u znak sjećanja na dan kada su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba okupirali zonu pod zaštitom UN-a i odmah nakon toga počeli su masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka dok su žene i djecu prognali.

U ostalih šest točaka osuđuje se negiranje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice svjetske organizacije da poštuju sudski utvrđene činjenice o tom zločinu, uključujući da se na njega podsjeća u školskim programima.

Također se osuđuje veličanje osoba osuđenih ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.

Rezolucija ukazuje na važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida i njihov dostojanstveni pokop te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još uvijek na slobodi.

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik je ranije u četvrtak izjavio da Republika Srpska (RS) neće prihvatiti preporuke iz rezolucije. Ponovno je ustvrdio kako genocida u Srebrenici uopće nije bilo i da je broj bošnjačkih žrtava znatno manji nego što je utvrđeno sudskim presudama.

"Mi to nećemo prihvatiti i nećemo obilježavati 11. srpnja", rekao je nakon sjednice vlade RS-a održane u Srebrenici i najavio je kako će zbog usvajanja tražiti potporu Srbije i neimenovanih prijatelja u inozemstvu za proces "razdruživanja" odnosno ukidanja BiH.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nastavak realizacije projekta Gornji horizonti, najavljena izgradnja zračne luke kod Trebinja u Republici Srpskoj, dvije teme koje je u javnosti potaknuo, odnosno na koje je upozorio Južni, svojatanje dubrovačke književnosti od strane Republike Srbije te rat u Ukrajini razlozi su Deklaraciji o zaštiti baštine i prometnim i ekološkim izazovima Dubrovačko - neretvanske županije koja ne da nije usvojena jednoglasno nego je SDP, nezadovoljan deklaracijom koju je predložila Županija, tijekom desetominutne pauze, napisao svoju, no ona nije dobila potreban broj glasova pa je na kraju usvojena prvotno predložena županijska Deklaracija.

Župan dubrovački – neretvanski Nikola Dobroslavić uvodno je istaknuo kako su razlog deklaraciji aktualna događanja koja mogu imati negativne učinke na Županiju. Podsjetio je ne njezin zemljopisni i geostrateški položaj i usko granično područje, slabo povezano s ostatkom države odnosno EU.

- U posljednje vrijeme izloženi smo prijetnjama, mi ih shvaćamo kao prijetnje i mislim da je osim moje reakcije, kao čelnika Županije, nužno da se o tim prijetnjama i našim stajališta odredi i Županijska skupština kao najveće predstavničko tijelo i zato smo izradili nacrt Deklaracije u kojem smo iznijeli jasne stavove o nekoliko krupnih pitanja, a to su svojatanje dubrovačkih književnika od strane Republike Srbije, projekt Gornji horizonti, koji apsolutno ugrožava područje Županije i vode, a to je i projekt zračne luke Trebinje koji je neprihvatljivo blizu izvorišta Omble. - rekao je Dobroslavić.

- Sve ovo dovodi do nesigurnosti za Županiju i taj problem treba rješavati prvenstveno daljnjim dobrim prometnim povezivanjem. Nakon Pelješkog mosta i pristupnih cesta treba ponovo naglasiti što smatramo ugrozom i čemu se suprotstavljamo i što nećemo dopustiti. - rekao je Dobroslavić, naglasivši kako je cilj bio tekst Deklaracije usuglasiti sa svim strankama koje participiraju u radu Županijske skupštine.

- Ne možemo šutjeti na sva ova događanja u susjedstvu. Vidjeli smo kako Putin govori da ne postoji Ukrajina, da ne postoji ukrajinski narod, te su izjave pretpostavka za agresiju. Mi smo to isto prošli '91., a takve poruke i sad slušamo jer kad u službenom dokumentu Republike Srbije stoji da su dubrovački književnici srpski književnici onda je to poruka srpskim mladićima da se pripreme za uzimanje onoga što je njihovo, a nije nikad bilo njihovo i neće ni biti. Jedan od akata da bismo izbjegli stradanja je ova Deklaracija. - rekao je Dobroslavić.

IVO KARAMATIĆ: TO ŠTO JEDAN NAROD ŽIVI U SVOJOJ POVIJESTI NAS NE TREBA UZBUĐIVATI

No, vijećnik Ivo Karamatić (SDP) nije se složio sa županom. Naglasio je kako ne treba lupati u ratne bubnjeve.

- Mi smo svoj rat imali, dobili smo ga, krvavo smo platili i ne sjećam se baš da su nas nešto puno podupirali, naoružavali, i ne daj Bože da se rat ikad više ponovi. Naravno da živimo u vremenu u kojem se mijenjaju geostrateške okolnosti i treba reagirati, ali deklaracije poput ove treba napraviti promišljeno, trezveno i razumno, a ne njima otvarati mogućnosti drugoj strani da na ovu Deklaraciju odgovore svojom deklaracijom jer znate gdje to vodi. - rekao je Karamatić, naglasiviši kako je nama dobro u miru.

- Nama treba mir. Nama je u miru dobro, a ratu teže oni kojima u miru nije dobro. Mi u miru dobro živimo, nama rat ne treba, a najmanje treba ovoj Županiji. To što jedan narod, nažalost živi u svojoj povijesti, što biju neke svoje izgubljene bitke, što se i danas u 21. stoljeću bave povijesnim pa i kulturnim revizionizmom, to nas ne treba puno uzbuđivati. Mi nismo, kako oni kažu, pokatoličeni oni, nismo ni južni oni, ni jadranski oni, niti ćemo to ikad biti. Jasno je da je Gundulić dubrovački pjesnik, a onima koji pokušavaju dobiti te izgubljene bitke i revidirati povijest, onima koji kažu da su oni Božji narod i da su svi poslije njih nastali od njih, glupo je da se s time bavimo i tome dajemo na značaju jer imamo svojih gorućih problema. - rekao je Karamatić, dodavši kako SDP -u nije prihvatljiv način na koji je formulirana županijska Deklaracija.

- Kome upućujemo ovu Deklaraciju, Vladi, susjedima, međunarodnoj zajednici, sebi samima, pa što mi se sebi samima trebamo dokazivati. Svatko zna kakav je naš geografski položaj, Vlada to zna i o tome vodi računa. - rekao je Karamatić.

Kad je u pitanju nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika, Karamatić je naglasio da je Vlada Dubrovniku duguje. Podsjetio je kako su hrvatske vlade vrludale kad je u pitanju nastavak izgradnje ceste prema Dubrovniku.

- Autocesta do Dubrovnika, apsolutno da. Hoće li biti dio Jadransko -jonskog koridora, i tu smo dokazali da ne radimo ništa jer je BiH preko svog poduzeća raspisala natječaj i ovih dana otvaraju ponude za izradu projektne dokumentacije za dionicu Počitelj – Stolac, zato guraju, lobiraju, žele da ona bude dio tog Jadransko - jonskog koridora, a mi smo 2009. otvorili radove na Osojniku. Bio sam tamo, bio je i Župan, bio si i ti Teo (Andrić op.a.), doveli su bager, ishodovali dozvole za dvije rampe prema Dubrovniku i to je sve propalo pa smo se 2019. sjetili raditi novu dokumentaciju o financijskoj opravdanosti dionice od Ploča do Dubrovnika dok u BiH imaju građevinsku dozvolu i rok izvođenja radova na 18 mjeseci i ako oni izgrade dionicu od Stoca do Bileće, ili dokle već, mi smo u problemu. Ova država mora biti svjesna da je ta autocesta dug ovom gradu i Županiji i bila dio jadransko - jonskog koridora ili ne, mora se napraviti, i to treba jasno reći, a ne igrati utakmicu s BiH. - rekao je Karamatić.

Za tekst Deklaracije koji je predložila Županija, rekao je da je trebao biti puno pametniji s jasnim stavom, prvenstveno prema hrvatskoj Vladi, koja, naglasio je, ima mandat da nas zastupa.

MARKO GILJAČA: U OVOM TEKSTU ČUJEMO RATNE TRUBE

S tekstom Deklaracije nisu bili suglasni ni srđevci. Vijećnik Marko Giljača istaknuo je kako je previše ostrašćen.

- U ovom tekstu čujemo ratne trube, a mi nemamo problem s time čiji su Držić i Bošković, oni ga imaju. Nama je jasno čiji su, njima nije. Mi trebamo jačati prezentaciju naše kulture, a ne se s njima raspravljati, pogotovo sad kad je trenutak ionako ostrašćen. Dubrovnik je vazda pametno igrao svoju igru i mi trebamo tako nastaviti. - rekao je Giljača.

Istaknuo je kako bi Deklaraciju koju predlaže župan trebaLo povući s dnevnog reda sjednice te je na isti staviti kad njezin tekst usuglase sve stranke u Skupštini.

Mostov Vijećnik Pero Jerković Deklaraciju je ocijenio patetičnom. Složio se s Karamatićem kako motiv žurenja s Deklaracijom može biti samo zbog autoceste prema Dubrovniku.

- Pretpostavljam da je motiv pitanje autoceste i jadransko - jonskog koridora koji bi išao kompletno kroz područje Federacije BiH. Tek kad prođe Osojnik taj koridor izlazi u područje Republike Srpske, odnosno prolazi dijelom kroz Općinu Ravno koja je hrvatska općina. - rekao je Jerković te predložio da se Deklaracija nakon usuglašavanja teksta usvoji na idućoj sjednici Skupštine koja će se ionako održati za mjesec dana.

TEO ANDRIĆ: INTENZIVIRALA SU SE SRPSKA POSEZANJA

Da se oporba i HDZ ne mogu složiti ustvrdio je vijećnik Teo Andrić (HDZ) te naglasio kako trube u Deklaraciji, kako ističu vijećnici ne zovu na rat, već upravo suprotno.

- Kažete da nam treba mir, a ne rat. Kažete kako trube zovu na rat, pa kažete zašto se zove, pa upravo zato da ne bi bilo truba i ratnih zvona, niti je ičija želja da trube ratne trube. Naravno da volimo mir i ne želimo rat, ali nismo ga željeli ni '91. Pitate se i kome ova zašto Deklaracija služi i zašto se mora usvojiti baš danas. Župan je rekao da služi Vladi i nama, žiteljima Županije, ali volio bi da je čuju i susjedi jer koliko se god mi ne željeli svađati, mi danas imamo situaciju, imamo nešto što nije normalno i što se ne događa svaki dan. - rekao je Andrić te istaknuo kako su se srpska posezanja u posljednje vrijeme intenzivirala.

- Intenzitet ovih velikosrpskih priča nije bio ovoliki prije deset godina, nije, jer odakle odjedanput aerodrom. Uvjeravam vas da se velike stvari ne događaju slučajno. Počelo je prije dvije godine pa sad imamo napad Rusije na Ukrajinu, a mi od svog okruženja ne možemo pobjeći i moramo se postavit. Oni se danas bude, jedan dio srpskog naroda, dio srpske politike je dobio krila kad je brat Rus udario na Ukrajinu i kažu „nas i Rusa 300 milijuna” i ja ovo shvaćam kao prijetnju, aerodrom kod Trebinja je prijetnja i sigurnosna i ekološka. - kazao je Andrić i složio se sa županom da Deklaraciju treba donijeti odmah.

- Nećemo čekati, jer da smo čekali u nekim drugim situacijama, ne znam kako bi se proveli. Budimo svjesni da imao posebnu situaciju i da to želimo jer smo prometno nepovezani i da bi u slučaju nečega bili u puno većem problemu nego drugi dijelovi Hrvatske. Ako već imamo situaciju zašto je ne bismo iskoristili da se izborimo da ovdje nešto dobijemo, da dobijemo autocestu, brzu cestu. Hoće li proći ovuda ili onuda, ne znam, pustimo detalje, odradimo nešto što je bitno i na dobrobit građana cijele Županije. - rekao je Andrić.

GDJE JE HAZU?

Vijećnik Karamatić smatra da se aerodrom Trebinje nikad neće izgraditi, a sramotnim drži i nereagiranje HAZU -a na srpsko posezanje dubrovačke književnosti.

- Taj se aerodrom nikad neće realizirati jer se kosi s perspektivama BiH koja teži biti članicom EU-a i NATO-a. Dva naroda to žele, a i treći će kad vide u što je Putin uveo Rusiju. Strateški interes je da je BiH članica EU i NATO-a. Kad je u pitanju književnost, tamo su neki senilni akademici iz SANU-a rekli da je dubrovačka književnost srpska i ne vidim da je naš HAZU reagirao i to je sramota, HAZU je prvi trebao reagirati jer su oni ti koji trebaju biti na braniku hrvatske znanosti i kulture. - rekao je Karamatić.

Župan Dobroslavić kazao je kako se ne smije propustiti prilika za usvajanjem Deklaracije te dodao kako vijećnici moraju biti odgovorni.

- Me možemo se usuglasiti oko teksta i pravo je vijećnika da se ne slažu, ali je i odgovornost na njima jer se neke stvari koje se događaju ne mogu prešutjeti. Moramo reagirati na Gornje horizonte, zračnu luku Trebinje i posezanje za dubrovačkim književnicima jer je to uvod u teritorijalno posezanje kakvom smo svjedočili 91. - rekao je Dobroslavić te se osvrnuo i na projekte prometnog povezivanja, ključne iz sigurnosnog aspekta.

- Autocesta i povezivanje je preduvjet sigurnosti ovog prostora, Pelješki most je preduvjet sigurnosti, bez toga mosta nismo mogli prijeći u teritorij NATO-a nego preko države koja nije u NATO paktu, ali se nadam da će biti. Bit će autocesta do Osojnika i Hrvatske ceste su prije dva, tri dana izabrale izrađivača dokumentacije za dionicu čvor Metković - Pelješki most – Zaton Doli – Osojnik i to je pretpostavka za daljnji razvoj projekta. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuo je kako je Deklaracija upućena svima, od građana do političkih aktera i međunarodne javnosti.

- Za to kako je ona napisana, mi preuzimamo odgovornost. Nismo se mi jučer rodili i znamo što je nadležnost regionalne samouprave, država ima brinuti i o tom stvarima, ali ne želimo je mi učiti.- rekao je Dobroslavić te još jednom pozvao vijećnike da Deklaraciju usvoje jednoglasno.

SDP U DESET MINUTA NAPISAO NOVU DEKLARACIJU

No, vijećniku Karamatiću se HDZ-ova Deklaracija nije svidjela pa je zatražio desetominutnu stanku tijekom koje je sastavio drugu, SDP-ovu deklaraciju. Nakon stanke zatražio je da se u deklaraciji navede zaštita Županije kao integralnog dijela Hrvatske. Naveo je i negativne učinke zemljopisnog i geostrateškog položaja Županije te nastavio čitati deklaraciju koju je napisao.

- Podržavamo realizaciju prometnih projekta, a prioritet je strateški projekt autoceste do Dubrovnika i brze ceste do Zračne luke Dubrovnik. Projekt Gornji horizonti u susjedstvu provodi se iako nisu ostvareni preduvjeti s ESPO konvencije i predstavlja prijetnju održivosti doline Neretve. Od Vlade se traži da upozori BIH da zračna luka Trebinje, koja po našem mišljenju nema uporište ni u kojem smislu već služi kao osnov za geostrateške interese koji nisu u skladu s EU perspektivama. Kad je u pitanju književnost, Dubrovnik u svojoj povijesti nije i neće biti dio srpskoG kulturnog prostora i tome ćemo se suprotstaviti. - rekao je Karamatić.

No, Dobroslavić smatra da obje deklaracije zapravo govore isto.

- Ne znam u čemu je razlika osim da je ovu napisao jedan vijećnik, a naša je prijedlog županijske administracije. Nešto od ovoga bismo mogli staviti u tekst, a nešto ne jer kad se govori o interesima Vlade, Ministarstvo vanjskih poslova je tražilo očitovanje BiH strane za Gornje horizonte i prijavilo je probleme na institucije EU. Za zračnu luku Trebinje je traženo očitovanje ministarstva vanjskih poslova BiH i odgovoreno je da se neće postupati mimo ESPO konvencije.- rekao je Dobroslavić.

Na kraju je očekivano. Većinom glasova usvojena županijska Deklaracija koju je Južni jučer objavio OVDJE.

Objavljeno u S JUGA

Na 7. sjednici Županijske skupštine koja je održana u četvrtak u Dubrovniku usvojena je Deklaracija o zaštiti baštine i prometnim i ekološkim izazovima Dubrovačko - neretvanske županije.

Južni donosi tekst deklaracije, koji nisu željeli svi podržati, a više o ovoj temi, odnosno raspravi, možete pročitati u petak.

Tekst Deklaracije donosimo u nastavku:
Skupština Dubrovačko-neretvanske županije, reagirajući na aktualna događanja koja mogu imati negativne učinke na županiju, sagledavajući položaj, gospodarske, političke i sigurnosne izazove pred najjužnijom hrvatskom regijom:

1. Podsjeća na poseban zemljopisni i geostrateški položaj županije na krajnjem hrvatskom jugu, kao na usko granično područje, slabo povezano s ostatkom države odnosno EU.

2. Pozdravlja ostvarenje od strane Vlade RH milenijskog projekta spajanja hrvatskog teritorija te pripremu i provedbu drugih projekata za bolju prometnu povezanost, time i za veću sigurnost krajnjega hrvatskog juga.

3. Ističe kako su Pelješki most, nastavak autoceste do Dubrovnika (Osojnika) kao dijela Jadransko – jonske autoceste, brze ceste Zračna luka – Grad – Osojnik i Brijesta – Perna te nove luke za bolje povezivanje otoka, koji imaju potporu Vlade RH, kapitalni projekti ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju, nego i za cijelu Republiku Hrvatsku.

4. Ukazuje na kulturološke, sigurnosne i ekološke prijetnje kojima je izložena Dubrovačko-neretvanska županija, koje su izražene u posljednje vrijeme, a naročito na:

svojatanje dubrovačkih književnika i znanstvenika, uz ostalo unošenjem u svoje zakonske tekstove od strane Republike Srbije, što je grubo falsificiranje povijesti, a predstavlja i teritorijalno posezanje prema Dubrovniku odnosno hrvatskim prostorima;

projekt “Gornji horizonti”, koji se provodi u BiH (Republici Srpskoj) i predstavlja ugrozu za ozemlje, vode i bioraznolikost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a koji se provodi unatoč tome što nisu ispunjeni uvjeti predviđeni ESPOO konvencijom;

projekt „Zračne luke Trebinje“, najavljen od strane entiteta Republike Srpske i Republike Srbije na lokaciji udaljenoj samo 8 km zračne crte od izvorišta Omble, a koji predstavlja ugrozu za vodoopskrbu Grada Dubrovnika i znatnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije.

5. Traži od Vlade Republike Hrvatske i svih drugih državnih tijela da se još oštrije nastave suprotstavljati velikosrpskim posezanjima prema Dubrovniku, da koristeći međunarodne mehanizme zaštite područje Dubrovačko-neretvanske županije od negativnih utjecaja projekata Gornjih horizonata i Zračne luke Trebinje te da žurno dovrše planiranu prometnu infrastrukturu na području županije.

6. Još jednom naglašava da Dubrovnik nikad nije bio dio srpskog kulturnog prostora i da će se takvim posezanjima prema hrvatskoj kulturi i teritoriju uvijek odlučno suprotstavljati kao što su to građani županije i cijeli hrvatski narod učinili u obrani od velikosrpske agresije iz 90-tih.

JP

Objavljeno u S JUGA