Prikazujem sadržaj po oznakama: brza cesta

Nakon što je puštanjem u promet stonske zaobilaznice okončan Projekt cestovne povezanosti juga zemlje, premijer Andrej Plenković, resorni ministar Oleg Butković i župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuli su kako se okreću novim izazovima. Osim brze ceste do zračne luke o čemu je župan govorio OVDJE, ti izazovi zapravo su veliki projekti od iznimnog značaja za Županiju, a riječ je o nastavku izgradnje autoceste do Dubrovnika, brzoj cesti do Perne s obilaznicom Orebića te spoju Metkovića na autocestu.

Sve su to projekti koje je godinama gurao župan Nikola Dobroslavić, pa čak i kad su im se neke političke opcije itekako protivile, posebno izgradnji Pelješkog mosta.

- Kao inicijatori i borci za izgradnju Pelješkog mosta, danas kad je taj projekt sa stonskom zaobilaznicom završen, jako smo zadovoljni, kao i naša Vlada, koja ga je prihvatila, dala mu prioritet i dovela ga do kraja zajedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskim cestama. Taj projekt doista jest impozantan, ne samo most, kojemu se mnogi dive nego i obilaznica Stona s mostom dugim poput dubrovačkog mosta dr. Franja Tuđmana i s dva tunela. Sad imamo jednu modernu prometnicu koja predstavlja spoj na Pelješki most, ali i dio buduće pelješke ceste jer je dio ceste od Zaton Dola do Brijeste zapravo dio te buduće brze pelješke ceste. - kazao je župan Dobroslavić i naglasio:

- Moramo nastaviti s daljnjim cestovnim i prometnim povezivanjem i razvojem luka da bismo približili dijelove Županije Dubrovniku i Zračnoj luci, ali i ostatku Hrvatske. Drago mi je da su premijer Plenković i ministar Butković to naglasili, iako su svi ti projekti zapravo usvojeni još 2019. na sjednici Vlade u Dubrovniku i premijer Plenković nije odstupio od politika i obećanja koja je dao jugu zemlje. - kazao je Dobroslavić

Među četiri projekta koja je na otvorenju stonske zaobilaznice apostrofirao premijer Plenković, najskuplji i najzahtjevni je nastavak izgradnje autoceste od čvora Metković do Dubrovnika, za koju je, istaknuo je župan, u tijeku izrada projektne dokumentacije.

- Hrvatske autoceste izrađuju studijsku dokumentaciju za nastavak autoceste od čvora Metković do Dubrovnika, odnosno od čvora Metković do Pelješkog mosta pa od Zaton Dola do Osojnika. Vrlo brzo će krenuti projektiranje, posebno dionice od Zaton Dola do Osojnika. Naravno da za izradu dokumentacije treba vremena, ali važno je da se na tom projektu kontinuirano radi. - kazao je Dobroslavić.

Gradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika skup je i iznimno zahtjevan projekt. Dionica je to na kojoj je planiran 21 most i vijadukt i 20 tunela. Prema planovima trebala bi biti izgrađena do 2029. Župan Dobroslavić smatra kako se taj rok može dostići.

- Istina, u Europskoj uniji preferiraju ulaganja u našu željeznicu jer smatraju da smo dobro premreženi autocestama, što je istina, osim za ovo naše područje i upravo je i ministar Butković istaknuo da su dionica od Osojnika do Dubrovnika i dionica Žuta Lokva prema Rijeci, dvije preostale dionice koje treba napraviti. HAC sad izlazi iz nekih kreditnih obveza i mogu se zadužiti i već postoje izgledni scenariji financiranja brze ceste i autoceste, koja bi u prvoj fazi bila poluautocesta. Nije nužno da se odmah izgrade sve četiri trake plus dvije zaustavne, ali to će pokazati studija. Pretpostavljam da bi se u prvoj fazi moglo ići na poluatocestu koja se kod povećanja prometa pretvara u puni profil autoceste. Mislim da je rok do 2029. dostižan, posebno za dionicu od Zaton Dola. Mislim da je to realno, ali vidjet ćemo hoće li u tom roku biti i onaj drugi dio autoceste od čvora Metković do Komarne. - rekao je župan Dobroslavić.

Osvrnuo se i na cestu koje treba izgraditi na Pelješcu.

- Ta cesta se nastavlja na cestu od Brijeste do Orebića, zajedno s obilaznicom Orebića do luke Perna, čime ćemo na Pelješcu konačno dobiti jednu pravu cestu. Dakle, kakva je ona sad prema Zaton Dolima od mosta, takva će u budućnosti biti i prema Perni. U tijeku je izrada dokumentacije i kao što na korčulanskoj strani imamo Luku Polačište, tako s druge strane imamo građevinsku dozvolu za Luku Perna i s obilaznicom Orebića ćemo riješiti pitanje prometa i života u tom mjestu jer nije normalno da kroz središte Orebića imamo kilometarske kolone koje čekaju trajekt. Novi pristan bit će potpuno izmješten izvan Orebića i iz nove luke u Perni vožnja do Polačišta bit će puno kraća i bit će to nova trajektna veza prema Korčuli i sve to je premijer Plenković samo još jednom potvrdio. - istaknuo je župan.

Ne manje važan, posebno za dolinu Neretve, kazao je Dobroslavić, je spoj Metkovića na autocestu.

- Teško je na putu za Metković ulaziti u drugu državu pa ponovo ulaziti u Hrvatsku, a spoj, koji se planira graditi, direktno bi povezala Metković s Novim Selima gdje je spoj na autocestu. Taj projekt je obećan, nosili smo ga i u našim programima. Imamo lokacijsku dozvolu i ministar Butković je najavio da će za Dan Grada Metkovića potpisati ugovor o financiranju te ceste, dakle za svetoga. - najavio je župan.

Inače, više od jednog desetljeća župan Nikola Dobroslavić bio je zagovornik izgradnje Pelješkog mosta. U tom je razdoblju bio osuđivan, prozivan, ponekad možda čak malo i dosadan, no most je izgrađen, povezao je Hrvatsku, a Dobroslavić i dalje inzistira na cestovnim projektima važnim za Županiju, istim onim koje je na Pelješcu prije nekoliko dana apostrofirao i premijer Plenković, kazavši kako očekuje još inicijativa od župana. Priznanje koje mu je zapravo uputio premijer tijekom svečanog otvorenja stonske zaobilaznice, Dobroslavić, ističe, puno mu znači.

- Znači puno jer smo bili na pravom putu kad smo inzistirali na izgradnji mosta. Dobronamjernim ljudima od početka je sve bilo jasno, ali u političkim raspravama, nažalost, uvijek bude i nekih drugih motiva koji nisu nužno objektivno i realno sagledavani. Bilo je onih koji su bili protiv, ali nije ih bilo puno jer većina je ipak bila za Pelješki most i mi smo sve te godine dokazivali i gurali ideju izgradnje mosta i napokon smo dokazali da smo bili u pravu jer ogroman broj vozila koja danas njime prolazi, broj koji je nadmašio sve projekcije u studijama, pokazuje da smo bili u pravu i tek sad se može procijeniti značaj tog projekta. - kaže župan Nikola Dobroslavić.

- Most nije samo pomogao Pelješcu, na kojem stanje nije bilo sjajno jer Pelješac je bio jedan od dijelova Županije malo gurnut po strani upravo zbog nepovezanosti s cestom. Benefiti za Korčulu, Mljet, Primorje i Dubrovnik i područje Neretve također su veliki. Evo, događaju se nevjerojatni trendovi da cijeli Pelješac na kojem su turizam i vinogradarstvo dobro razvijeni, postaju glavni kupci u dolini Neretve. Tome smo i težili. Most je pretpostavka za ogroman razvoj, teritorij se morao spojiti i tu nije bilo dileme. Bilo je s nekih strana zabluda da se to može raditi na neke druge načine, da se mogu kopati tuneli, da se preko Neuma napravi koridor, ali to nije bilo moguće jer je to druga država i drugi propisi i to se nikad ne bi napravilo. Mi smo od početka imali ispravan pristup i naravno da je u našoj upornosti dijelom i zasluga za realizaciju mosta, ali najviše je učinila Vlada premijera Andreja Plenkovića koja uvidjela da je Pelješki most ne samo naš nego prioritet cijele države i s europskim i nacionalnim sredstvima smo to i realizirali. Nije predugo ni trajalo, kad je već sve započeto, sve je okončano kroz nekih pet godina, što je za takav projekt jedan dobar vremenski okvir. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Odvjetnik Ivica Ban predao je pritužbu Europskoj komisiji na trasu brze ceste kroz Rijeku dubrovačku kao i Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i pučkoj pravobraniteljici RH. Pri tome je naveo kako Dubrovačko - neretvanska županija i hrvatska Vlada zaštićene prirodne vrijednosti namjeravaju ugroziti realizacijom ekološki spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste koja bi prolazila poviše Rijeke dubrovačke.

- Brza cesta do Zračne luke već godinama, cijelo desetljeće je u našim planovima. Hrvatske ceste su izradile studiju izvodljivosti i studiju utjecaja na okoliš koja će uskoro biti u javnoj raspravi kada ćemo razgovarati o spornom dijelu trase od Osojnika do Dubrovnika, odnosno Šumeta, na kojoj se ona spaja sa izlazom iz Dubrovnika.- kazao je pak za Dubrovnikpress i Južni župan Nikola Dobroslavić.

Kad je u pitanju trasa brze ceste, stanovnici Komolca, protive se opciji prema kojoj bi ona prelazila poviše Rijeke dubrovačke, a župan je istaknuo kako primjedbe građana razumije.

- Građani imaju prigovore i to je razumljivo jer procjenjuju da bi bilo bolje da cesta prođe drugom trasom i o tome treba razgovarati, posebno nakon što u svibnju bude objavljena studija i naravno, građani, predstavnici struke, udruga i mjesnih odbora su dobrodošli sa svojim primjedbama i argumentima. Kroz javnu raspravu će se iskristalizirati koje je najbolje rješenje. - kazao je Dobroslavić.

- I ja očekujem tu raspravu jer ni ja ne znam sve detalje oko prolaska brze ceste. Čini mi se da smo s raspravama malo uranili. Studija izvodljivosti je pokazala kuda bi trebala ići cesta, ali ne u smislu da sa sigurnošću znamo hoće li, primjerice, ići 50 metara na ovu ili onu stranu, ima li ili nema tunel. Sve ćemo vidjeti u studiji i naravno da su svi pozvani to komentirati, a struka će sve te primjedbe i prijedloge obrađivati pred očima javnosti. - kazao je župan.

Župan dubrovačko – neretvanski na ovu temu je nadodao:

- Kad bi se radilo o cesti koja služi samo stanovnicima Komolca, Rožata i Mokošice, tada bi se komentarima građana moglo dati puno više pozornosti jer bi u tom slučaju na njima bila odluka hoće li ili neće biti spojeni cestom. No, ovdje se radi o cesti koja je županijska, da ne kažem državna, koja je od jednake važnosti za cijelu Županiju i svi, posebno turistički sektor je zainteresiran da se može brzo doći do Zračne luke, do Dubrovnika kao centra Županije. Svima je veliki interes da brzo dođu do jednog i drugog odredišta jer je to važno za gospodarstvo, za komoditet građana, za turiste. Da ne govorim o dijelu ceste koji prolazi kroz Župu gdje je postalo nemoguće živjeti i baviti se bilo kojom gospodarskom aktivnošću. Građani koji idu na posao iz Konavala, umjesto da se voze 20 minuta, do Grada putuju po 45 minuta, nekad i više. - rekao je Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Dubrovački odvjetnik Ivica Ban zbog trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku podnio je pritužbu Europskoj komisiji zbog povrede zakonodavstva Europske unije o okolišu te Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i pučkoj pravobraniteljici RH te Europskoj komisiji u svezi upravljanja ekološkom mrežom „Natura 2000” kao i zbog zbog povrede prava Europske unije.

Ban je u toj pritužbi naveo kako Dubrovačko - neretvanska županija i hrvatska Vlada zaštićene prirodne vrijednosti namjeravaju ugroziti realizacijom ekološki spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste koja bi prolazila poviše Rijeke dubrovačke.

„U navedenoj predstavci zamolio sam nadležne institucije za pomoć i podršku u zaštiti značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i izvora rijeke Omble te zaštićenog područja europske ekološke mreže "Natura 2000" – Paleoombla - Ombla, vrijednosti koje vladajuće strukture, Dubrovačko-neretvanska županija i Vlada Republike Hrvatske, namjeravaju ugroziti recentnom realizacijom, ekološki i u svakom drugom pogledu, spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik - Zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, koji bi trebao prolaziti kroz područje Rijeke dubrovačke.” - navodi Ivica Ban.

„Predmetna pritužba je podnesena zbog povrede prava Europske unije spornim odredbama članka 129g. i 129h. Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, o brzoj cesti Osojnik - zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, te zbog recentne realizacije spornog projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik - Karasovići, koji bi trebao prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i u neposrednoj blizini izvora rijeke Omble, te kroz zaštićeno područje europske ekološke mreže "Natura 2000" - Paleoombla-Ombla.
Sporni projekt je u suprotnosti ili neskladu s desetak direktiva i konvencija Europske unije kojih je Republika Hrvatske potpisnica ili ju obvezuju, a čije su odredbe povrijeđene spornim projektom izgradnje brze ceste Osojnik - zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, kao što su to razno-razne uredbe i konvencije o zaštiti voda, okoliša, prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, kulturne i prirodne baštine, arheološke baštine te zaštićenih područja i krajobraza.

Sporni projekt izgradnje brze ceste Osojnik - Karasovići, Dubrovačko -neretvanska županija i Vlada Republike Hrvatske namjeravaju financirati dijelom i iz sredstava fondova Europske unije, ali će se to teško ostvariti, jer taj projekt, osim što je u suprotnosti ili neskladu s nizom akata (direktiva i konvencija) Europske unije, istim se, osim toga, povrijeđuju i prava građana o čijoj zaštiti skrbi Europska unija, poput prava na zdravu vodu i okoliš te njihovu zaštitu, prava na zdravlje i zdrav život te prava na dobru upravu, koja je nepristrana, pravična, sasluša podnositelja zahtjeva i obrazlaže svoje odluke.” - naveo je odvjetnik Ivica Ban.

JP

Objavljeno u S JUGA

Realizacijom projekta izgradnje Pelješkog mosta i cestovnog povezivanja Dubrovačko – neretvanske županije ostvarena je temeljna pretpostavka daljnjeg razvoja. - kazao je danas župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić na otvaranju Stonse obilaznice, posljednje dionice pristupnih cesta Pelješkom mostu.

- Hrvatske autoceste pripremaju dokumentaciju za autocestu od čvora Metković do Osojnika, Hrvatske ceste pripremaju projektnu dokumentaciju za brzu cestu Osojnik - Grad Dubrovnik - zračna luka i za brzu cestu Brijesta - Perna s obilaznicom Orebića. - kazao je.

Dodao je i da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo europska i nacionalna sredstava za preostale luke u toj županiji, Pernu i Prigradicu, uz one koje se već realiziraju.

- Povezivanjem unutar županije želimo omogućiti brzi pristup iz svih dijelova županije županijskom središtu Dubrovnik i zračnoj luci. Time ćemo pridonijeti ujednačavanju uvjeta življenja i gospodarskih aktivnosti na svakom dijelu naše županije. - poručio je Dobroslavić.

DM

Objavljeno u S JUGA

U kontekstu šengenskog prostora ovaj projekt omogućitće još brži i veći razvoj turizma, prihoda i kvalitetniji život svih ljudi na jugu Hrvatske. - kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković uz otvranje Stonske obilaznice čime je završen projekt pristupnih cesta Pelješkom mostu.

- Drago mi je da je u ovoj godini Hrvatska otvorila Pelješki most, dovršila pristupne ceste, Baranju integrirala s koridorom Vc u mrežu hrvatskih autocesta. Za neko vrijeme bit će gotova i druga cijev tunela Učka, autocesta prema Lekeniku, ulaganja koja idu prema Bjelovaru, prema Koprivnici, Omišu, Splitu, tj. niz velikih cestovnih, infrastrukturnih projekata koji mijenjaju Hrvatsku na bolje. - rekao je Plenković.

- U Dubrovačko - neretvanskoj županiji predstoji dovršiti autocestu koja bi išla od Dola prema Dubrovniku, brzu cestu do zračne luke u Čilipima, kao i dovršiti cestu na preostalom dijelu Pelješca, spojiti Metković s autocestom. Na taj način bi zaokružili sve što je strateški važno za Dubrovačko - neretvansku županiju. S obzirom na međunarodno osnaženi položaj Hrvatske, financijski i ekonomski položaj uvjeren sam da će se iznaći odgovarajuća sredstva u godinama pred nama da se svi ti projekti i realiziraju. - kazao je Plenković.

DM

Objavljeno u S JUGA

Članovi Koordinacijskog tima Mosta grada Dubrovnika održali su u utorak konferenciju za novinare na izvorištu Omble gdje su posebno govorili o potrebi zaštite značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke te pozvali na izmjenu trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku.

Predsjednik Koordinacijskog tima dr.sc. Josip Mikuš zatražio je da se iznađe alternativa, dodajući kako je Most spreman dati podršku mještanima gradskih kotareva Komolac i Mokošica.

- Ako to bude potrebno mi ćemo stanovnicima Rijeke dubrovačke dati podršku i u eventualnom iskazivanju prosvjeda jer je potrebno da čitava javnost vidi da takvo nešto nama ne treba. Jer ako se dogodi ta izgradnja, iznad ovog ovog prostora imat ćemo ružnu trasu koja će sve pokriti. A nije samo ljepota prioritet, već i kvaliteta života i zdravlje ljudi. – rekao je Josip Mikuš.

Govoreći nadalje kako će podržati dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića u njegovim stavovima vezanim uz cestovnu trasu Mikuš je naglasio:

- Ovo je važno pitanje i drago nam je da je gradonačelnik prepoznao što ljudi ne žele. Pozvali bismo Mata Frankovića da ustraje u odluci i dajemo mu punu podrške u namjeri da se izmjesti planira trasa, te da struka da rješenje izgradnje brze ceste koja će povezati Dubrovnik i Zračnu luku. Također podržavamo dolazak autoceste do Dubrovnika, ali ne i da se sav taj promet usmjeri ljudima iznad glava. – rekao je Mikuš te podsjetio na deklaraciju protiv projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik – Zračna luka Čilipi koji bi trebao prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i preko izvora rijeke Omble, a koje je usvojena na Gradskom vijeću 2021. godine.

- Očito je da je župan Dobroslavić u nesuglasju s onim drugim HDZ-om, a to je gradski HDZ kad naglašava da će planirana trasa takozvane brze ceste kroz Rijeku dubrovačku ipak prolaziti preko izvora rijeke Omble. Nešto se u posljednje vrijeme pokušavaju izvlačiti na Studiju o utjecaju na okoliš, koja još nije izašla u javnost, ali stav Županije je takav kakav jest. Trasa bi prolazila ljudima iznad glave, ali i preko brojnih izvorišta od kojih je posebno bitan izvor Omle, glavno izvorište vodom Dubrovnika. Unakazila bi se i ljepota koju baštinimo kroz stoljeća, a to je ljepota zakonom zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke. Ono što je najbitnije ugrozilo bi se i zdravlje ljudi. – stav je Josipa Mikuša.

Potpredsjednica Mostovog dubrovačkog tima Antonia Knežević, koja je i predstavnica u Gradskom kotaru Mokošica kazala je kako bi zbog usmjeravanja prometa prema Albaniji i Crnoj Gori patilo stanovništvo Rijeke dubrovačke koje čini trećinu stanovništva Grada Dubrovnika.

Stanovnik Komolac i član tima Ante Pavlović prisjetio se više problema koje su stanovnici Rijeke dubrovačke imali kroz desetljeća te podsjetio na prosvjede kojima je zaustavljena izgradnja hidrocentralne na području izvora Omble.

- Problem brze ceste od Osojnika do Zračne luke naštetit će ne samo izgledu, već i najvažnijem resursu, a to je voda. Vjerujem da će župan Nikola Dobroslavić odustati od tog štetnog projekta i upotrijebiti druge varijante koje neće štetiti stanovnicima Rijeke dubrovačke. – rekao je Pavlović.

Ivica Ban je naglasio kako planirana trasa prolazi kroz dvije vrlo vrijedne arheološke lokacije od kojih neke datiraju još iz 11. stoljeća.

- Te vrijedne lokacije nisu ucrtane u županijski, nego samo u gradski prostorni plan. – rekao je Ivica Ban, inače član Mostovog tima zadužen za pravna pitanja.

Objavljeno u S JUGA

Kad je u pitanju trasa brze ceste prema Zračnoj Luci u Čilipima, koja bi trebala prolaziti Župom dubrovačkom, općinski načelnik Silvio Nardelli ističe kako su u općinskom prostornom planu, baš kao i u Županijskom, ucrtana dva koridora. Otkrio je koje rješenje on smatra boljim, ali i naglasio kako će konačni sud o tome kuda će brza cesta prolaziti, temeljem analiza, ipak dati struka.

- Prije više godina u Prostornom planu Općina Župa dubrovačka, koji je donesen 2008. utvrđen je koridor za izgradnju brze ceste između Zračne luke i grada Dubrovnika. Ucrtan je iznad svih naseljenih mjesta u Župi. Prije nekoliko godina s predstavnicima tvrtke IGH, koja je za Hrvatske ceste radila prometnu studiju s mogućim rješenjima brze ceste, imali smo niz sastanaka na razini Županije pa i u Župi. Predstavnike IGH smo pozvali u Župu kako bi nam još detaljnije pojasnili taj koridor koji prolazi područjem Općine. - rekao je Nardelli, dodavši kako su u početku bila planirana čak četiri moguća rješenja.

- Kad nam je sve detaljno prezentirano, kad su nam temeljem analiza s lokacija na kojima su mjerači prometa, konkretno s mjerača u Kuparima, bilo je i više nego razvidno da kroz Župu tijekom ljetnih mjeseci, kad je promet najgušći, imamo 24.000 vozila dnevno. Kad su sagledani podaci s mjerača prometa u Konavlima, prema graničnom prijelazu s Crnom Gorom, pokazalo se da nam problem ne predstavlja tranizitni promet nego onaj promet koji činimo mi koji tu živimo na potezu od Grada do Zračne luke u Čilipima te naši turisti, kao i svi transferi koji prometuju na tom potezu, odnosno toj dionici prema Gradu i obratno. - kazao je Nardelli te pojasnio koji su to koridori kroz Župu kojima bi brza cesta prema aerodromu mogla prolaziti.

- Dakle, u Županijski Prostorni plan su ucrtana dva koridora kroz Župu dubrovačku, prvi, koji ide iznad svih naselja, koji je ucrtan ranije i drugi koridor, koji u istočnom dijelu Župe ide iznad naselja Plat, Soline i Mlini i zadržava isti koridor koji je u tom dijelu jedini i moguć, dok se u središnjem ili zapadnom dijelu Župe cesta s Petrače spušta ispod naselja u Postranju te ide podnožjem brda kroz neizgrađeni dio i tunelom ispod Donjeg Brgata nastavlja prema Gradu, odnosno Rijeci dubrovačkoj. - rekao je Nardelli, dodavši kako su još u hotelu Sheraton žiteljima Župe od strane struke predstavljena moguća rješenja brze ceste kroz Župu.

- Iako nam nije bila obveza, željeli smo stanovnike Župe upoznati s planiranim zahvatima i mogućim rješenjima koridora brze ceste do Zračne luke i zato smo i zamolili izrađivače da napravimo jednu javnu prezentaciju koja je održana u Kongresnoj dvorani hotela Sheraton, baš kako bi što veći broj ljudi iz Župe mogao nazočiti i upoznati se s planiranim zahvatima. - kazao je Nardelli.

Osvrnuo se na izjave županijskog vijećnika Nikše Dupera (SJG) kako su u toj dvorani u Sheratonu Župljani negativno reagirali na ponuđena prometna rješenja.

- Uvijek ima negativnih i pozitivnih reakcija, ali one negativne nisu bile takve kako ističe vijećnik Duper. Izrađivači prometne studije su nakon prezentacije odgovarali na pitanja mještana. Normalno da za svaki prijedlog uvijek postoje nezadovoljni koji zbog nekih svojih privatnih ili drugih razloga osporavaju ta moguća rješenja, ali mislim da nam je svima cilj da se odabere najbolje rješenje koje ćemo koristiti u svakodnevnom životu, a ne samo imati prolaz tranzita kroz Župu dubrovačku. - smatra Nardelli.

Odgovorio je i na pitanje koje se od dva ponuđena rješenja njemu čini boljim - ono koje ide gornjom stranom Župe, odnosno brdima, ili ono koje bi prolazilo dijelom donjom stranom.

- Ako mene pitate koje je rješenje bolje, kad smo sagledali sve činjenice koje su nam izrađivači ponudili, kao i činjenicu da bi gornja varijanta u najvećoj mjeri služila za tranzit između Grada i ZLD-a, a najmanje nama u Župi jer bismo „trpili” ogroman promet tom cestom, a s vizulanog apsekta bi ona dovela do uništenja krajobraza, osobno smatram kako je rješenje prema kojem bi brza cesta prolazila donjim dijelom Župe, puno bolje. - rekao je te pojasnio:

- Donja varijanta će riješiti gužve na sadašnjoj državnoj cesti jer će je rasterititi. Njena blagodat je što će je u najvećoj mjeri moći koristiti stanovnici Župe. Dakle, moje mišljenje je da je donja varijanta puno bolja jer predviđa više spojeva sa sadašnjom magistralom koja bi nam dodatno riješila problem prometa unutar same Župe, prvenstveno se to odnosi na dio od Kupara do trase brze ceste. Ta spojna cesta bi riješila dodatno prometovanje unutar Župe. Inače, ovo gornje rješenje bilo bi znatno skuplje jer ide nepovoljnim terenom. - rekao je.

- Kad uzmete uzdužne profile i cijenu koštanja te gornje varijante ceste kao i udaljenost od naseljenih mjesta, ispada da je ova druga, donja varijanta puno bolja. Bolja je jer je lakše odraditi, jer ima puno povoljnije uzdužne profile nego ova gornja varijanta. Ta bi cesta imala više spojeva sa sadašnjom državnom cestom i bila bi puno pogodnija za svakodnevno korištenje velikom dijelu stanovništva Župe dubrovačke. Važno je istaknuti kako ne pričamo o četverotračnoj nego o dvotračnoj cesti širine današnje magistrale gdje bi spojevi bili denivelirani u dva nivoa, slično kao što je na autoputu na koji se ne ulazi izravno. Ipak, u konačnici kuda će ići cesta, ne odlučujem ja nego struka koja će temeljem podataka dati najbolje rješenje, ono koje trebaju prihvatiti i Hrvatske ceste te osigurati novac za izgradnju. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

Objavljeno u S JUGA

Kad su stanovnici Komolca proteklog tjedna za naš portal istaknuli protivljene rješenju prema kojem bi trasa brze ceste prema Zračnoj luci, odnosno Crnoj Gori, prolazila obroncima brda Rijeke dubrovačke, jasno su prebacili lopticu u dvorište svojih susjeda. Naime, istaknuli su kako ih zanima što o trasi brze ceste misle i stanovnici Župe dubrovačke, općine kojom će također proći brza cesta.

Stav dijela Župljana možda je najbolje na posljednoj sjednici Županijske skupštine definirao Nikola Duper (Srđ je Grad).

Prije negoli je svoj mandat u Skupštini stavio u mirovanje, Župljanin Nikola Duper, baš kao i stanovnici Komolca, istaknuo je kako će trasa brze ceste negativno utjecati na okoliš Župe dubrovačke, Šumeta i Komolca. Vladajućem HDZ-u poručio je da one koji o toj cesti ne misle jednako kao i oni, ne označavaju kao neprijatelje.

- Svako nastojanje da se taj projekt učini manje štetnim za okoliš odmah proglašavate protivljenjem. Nitko nije protiv projekta, ja sam se rodio na toj magistrali. Još je zapravo nije ni bilo jer sam se rodio dvije godine prije njezine izgradnje. Odrastao sam u toj traumi kamiona i auta koji mi prolaze ispred kuće i naravno da svi mi želimo zaobilanicu, ali zašto se ona mora raditi tako da se Župi dubrovačkoj zada još jedna rana uza sve one sa zapada. Zašto se to mora napraviti. - pitao je Duper, dodavši kako postoje i druga rešenja.

- Jesmo li ikada čuli za tunele? Mi u Župi živimo od turizma. Nemojmo se zavaravati, mi tamo nemamo proizvodne djelatnosti, prodajemo stranu robu u onoj tamo trgovačkoj zoni i to nam je jedina aktivnost uz turizam. Što mi to drugo radimo? Ništa ne proizvodimo, živimo sam od te ljepote, zraka i mora što nam je Bog dao i zašto to uništiti. - kazao je Duper.

Istaknuo je kako se i struka, odnosno inženjeri o brzoj cesti očitovala negativno.

- Kad je bila javna rasprava u Župi u Sheratonu, bio sam tamo i nekoliko inženjera, ljudi iz struke, govorili su izuzetno kritično o brzoj cesti. Jedan je čak rekao da je to projekt kojega će naši unuci jednoga dana rušiti ako se ostvari kako je zamišljen. - rekao je Duper, naglasivši kako su sva rješenja za trasu kroz Župu jednako loša.

- Imali ste tri varijante, jednu goru od druge, a izabrali ste najgoru – prolazak brze ceste ispod Postranja. Uništavate prekrasnu lijepu zelenu zonu koju bi trebalo valorizirati, iskoristiti je. - kazao je Duper na Županijskoj skupštini obraćajući se valdajućima iz HDZ-ove koalicije.

Kad je u pitanju trasa brze ceste, Duper je HDZ-ovcima rekao da su isključivi te ih poučio demokraciji.

- Problem je što vi i vaši jednostavno ne želite razgovarati. Tumačite mandat koji ste dobili na izborima kao jednu vrstu male diktature gdje je manjina potpuno onemogućena u djelovanju. U istinskim demokracijama to nije tako i svi su kvalitetni ljudi uključeni s aktivnostima i idejama koje se ravnopravno koriste za boljitak šire zajednice. Vi jeste dobili mandat da vodite, ali niste dobili mandat da one koje su u manjini ne želite čuti. - rekao je Duper.

Kad je u pitanju trasa brze ceste kroz Rijeku dubrovačku i Župu dubrovačku, stav župana Nikole Dobroslavića je jasan. On, naime ističe kako treba vjerovati struci.

- Trasu u Župi odredila je struka, a složila se jedinica lokalne samouprave. Ima tunela, ne znam ih napamet, ali naravno da ih ima. Ne mislim da je to loše rješenje. Mislim da je dobro jer dugo se na njemu radilo. Ne mogu ga previše ocjenjivati jer nisam stručan, ali moramo vjerovati struci. U raspravama su svi pozvani sudjelovati i svi sudjeluju, ali moramo biti svjesni što je demokracija. Ne može svatko u svakom trenutku za svaku stvar tražiti da ima mjerodavnu riječ. Postoji procedura. Kad se bude raspravljalo o studiji svi će biti pozvani u tom trenutku dati svoje mišljenje. Za ovu cestu će biti Studija utjecaja na okoliš pa će se pitati i građane i udruge i svakoga, ali moramo vjerovati struci. - stava je župan Dobroslavić.

Istaknuvši kako je kod nas shvaćanje demokracije vrlo zanimljivo, vijećnik Duper osvrnuo se na raspravu o brzoj cesti koja je održana u Sheratonu.

- Kad je bila javna rasprava svima je bilo jasno da se taj projekt u Župi nikome ne sviđa. Kongresna dvorana bila je krcata Župljana i nitko ni jedne lijepe riječi o toj cesti nije rekao, niti jedne, a dvoje inženjera iz struke su se izrazila izuzetno negativno oko tog projekta. Što je onda po vama demokracija, da Nardelli kaže „bit će tako kako smo rekli”, to je demokracija? Nije to demokracija jer svugdje na Zapadu kad narod nije zadovoljan s odlukama izvršne vlasti, tada se ta vlast barem konzultira i pokuša riješiti problem, kod nas su shvaćanja demokracije vrlo vrlo upitna. - zaključio je Nikola Duper.

Objavljeno u S JUGA
Četvrtak, 16 Ožujak 2023 19:42

„Tunelska trasa” je najbolje rješenje

Kao predstavnik građana ne mogu biti protiv njih. Moram biti uz narod i njihov stav, takav sam uvijek bio i takav ću ostati, sviđalo se to nekome ili ne. - tako je gradonačelnik Mato Franković nakon obilaska završenih radova u Ulici Vladka Mačeka odgovorio na novinarsko pitanje kakav je njegov stav o trasi brze ceste koja bi trebala prolazite poviše Rijeke dubrovačke.

- Možda je moja greška što nisam redovito obavještavao medije o svim sastancima održanim na ovu temu u posljednjih šest godina. Svi su bili upoznati. Ne znam je li ministar bio upoznat, on nije bio na tim sastancima. Ali u posljednjih šest godina sam ja u Županiji imao najmanje šest sastanaka na ovu temu. Dogovorili smo da se izradi studija utjecaja na okoliš koja će do kraja razjasniti svima nama je li to uopće opcija za razmatrati. Ako jest opcija za razmatranje, dogovorili smo da ćemo nakon toga krenuti razgovarati sa stanovništvom i vidjeti koji su to problemi koji muče stanovnike Mokošice i Komolca. - rekao je Franković.

Odgovorio je i na pitanje zašto Grad nije reagirao na vrijeme, odnosno zašto nije spriječio da se trasa brze ceste ucrta preko Rijeke dubrovačke.

- Prema dokumentima koje sam vidio, Gradski kotar Mokošica kojem je u to vrijeme bio predsjednik Pavo Perić, ističe kako su protiv te trase. Nakon njega, Blaž Pezo koji je bio predsjednik u nekoliko mandata, u više dopisa ističe kako su protiv te trase. - istaknuo je Franković te najavio kako će o trasi uskoro razgovarati sa županom Nikolom Dobroslavićem i predstavnicima gradskih kotara Mokošica i Komolac.

- Uskoro ćemo imati sastanak sa županom Nikolom Dobroslavićem na kojem će biti predstavnici kotara. Vjerujem da možemo postići jedno zajedničko rješenje, slušajući ono što naši sugrađani žele. - rekao je Franković te istkanuo koje bi, po njemu, bilo najbolje prometno rješenje.

- To je tunelska trasa od nekih 4,5 kilometara. Po nama je to najneškodljiviji prolaz po okoliš, ali i za građane. Stručnjaci iz IGH na sastancima su isticali kako će Most dr. Franja Tuđmana biti preuzak te da bi do njega trebalo graditi još jedan most kako bi se mogao obuhvatiti cijeli promet. - kazao je.

Osvrnuo se i na izjavu od prije dva dana kada je rekao kako će bez obzira što pokaže Studija, ako građani ne žele da trasa prođe Rijekom dubrovačkom, biti uz njih.

- Apsolutno, ali istovremeno treba s građanima razgovarati. U šest godina sam doživio da građani na prvu kažu „ne”, pa kad razgovaramo, vide da je to ipak nešto što će ići u smjeru boljitka. Ponavljam, osoba sam koja vjeruje stručnim osobama i studijama. Hrvatske ceste su radile ono što smo se dogovorili. Dakle, rekli smo da idemo izraditi Studiju utjecaja na okoliš, idemo vidjeti što ona kaže pa onda zauzmimo stavove. - rekao je Franković.

Također je istaknuo kako kao stanovnik Mokošice ne bi imao ništa protiv sadašnje trase brze ceste.

- Meni osobno ta cesta ne bi smetala. Njezin benefit je izgradnja lateralnog kanala oborinske odvodnje, što znači da bi manja količina oborinske odvodnje dolazila na područje Mokošice. Drugi benefit je da stanovnici Mokošice više ne bi opterećivali donju cestu koja je u vlasništvu Grada Dubrovnika nego bi na brži način dolazili do Pobrežja. Preko Petrova sela bi se spuštali na most i dolazili u Grad. Ipak, nisam sam i ne funkcioniram na način da želim ono što ja mislim da je najbolje već želim razgovarati sa sugrađanima, argumentirano i želim da im stručnjaci predoče taj projekt. - rekao je Franković.

Nakon što je resorni ministar Oleg Butković putem medija gradonačelniku i županu poručio da se o trasi brze ceste dogovore i dođu u Zagreb, Franković je najavio kako bi kroz desetak dana sa županom trebao na sastanak u Zagreb, odnosno u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankovića i županu dubrovačko – neretvanskom Nikoli Dobroslavića kako trebaju sjesti i usuglasiti stavove oko trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku, da se ne dogodi, rekao je Butković, da Hrvatske ceste započnu projekt, a da „onda kažemo da smo protiv te trase”, predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić kazao je kako „u Hrvatskoj postoji procedura po kojoj se objekti i ceste grade i ako taj projekt zadovolji tu proceduru, nema razloga da se netko brine o bilo kakvim posljedicama izgradnje cesta”.

- Povjerenstvo će odrediti pod kojim uvjetima će se cesta graditi i propisati monitoring tijekom njezine izgradnje. - rekao je Škorić.

- Dakle, postoji regulativa koja otklanja sve te bojazni građana o bilo kakvim negativnim posljedicama utjecaja na okoliš i mi ćemo naravno tu proceduru ispoštovati do maksimuma. - kazao je predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

dm

Objavljeno u S JUGA