Prikazujem sadržaj po oznakama: brza cesta

Mislim da mi je kao predsjedniku Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na neki način dužnost iznijeti vrlo jasan i nedvosmislen stav po ovo pitanju, a pogotovo što sam ja dijete Mokošice. - rekao je Marko Potrebica na jučerašnjem Zboru građana o trasi brez ceste kroz Rijeku dubrovačku, koji je održan u sportskoj dvorani OŠ Mokošica.

- Moje stav je identičan onom koji sam iznio 25. veljače 2021. - rekao je Potrebica podsjetivši kako je tada rekao da se „najoštrije protivi planiranoj izgradnji dijela brze ceste Osojnik – Zračna luka Čilipi koja bi trebala prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke“.

- Ja u potpunosti razumijem sumnju naših sugrađana, ojih bivših susjeda kad dovode u pitanje izradu bilo kakve studije, ne dovodeći u pitanje naravno dignitet stručnih izrađivača studije, jer u Hrvatskoj se, a i u bivšoj Jugoslaviji često mogla naručiti pizza, ćevapi i mišljenje. To je ono što ljude iritira. Uvjeren sam ovaj put tako neće biti. - kazao je Potrebica dodavši da se postavlja temljeno pitanje treba li Dubrovniku brza cesta.

- Naravno da treba. - rekao je i kazao kako je po njemu upitan samo dio trase kroz Rijeku dubrovačku i da se projekt treba podijeliti u dvije faze pri čemu je, smatra on, faza od Dubrovnika, preko Župe dubrovačke do aerodroma nesporna.

- Ono što je potrebno to je četverotračna cesta. - dodao je Potrebica s obzirom na to da je u planu izgradnja dvotračne ceste.

Potrebica je, govoreći kao sudionik vlasti, kazao i da se „mi možemo popet na čičimak, ali podršku za izgradnju u ovom kraju (Rijeka dubrovačka op.a.) nećemo dobiti“.

Kazao je i da je „koridor 2“ uz izgradnju drugog mosta preko Rijeke dubrovačke olako preskočen.

Zamolio je predsjednika uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića da se projekt radzvoji u dva dijela i ako se u ovom trentku ne mogu osigurati uvjeti za trasu koja bi spojila Osojnik, da se sve snage upru u izgradnju brze ceste od Dubrovnika do zračne luke, što je, smtara Potrebica, nesporni dio, iako se s njim ne bi zasigurno složio dio Župljana.

Objavljeno u S JUGA

Na jučerašnjem Zboru građana o trasi brze ceste kroz Rijeku dubrovačku, koji je Grad Dubrovnik organizirao u sportskoj dvorani OŠ Mokošica, na pitanja je odgovarao i Mario Pokrivač kao voditelj izrade Studije utjecaja na okoliš iz tvrtke Dvokut ecro. Upravo pitanja, koja je postavio Marin Pavlović iz Gradskog kotara Komolac, a na koje je Pokrivač ostao bez odgovora, pokazuju zapravo šupljine u Studiji utjecaja na okoliš.

- Znate li na kojoj nadmorskoj visini izlazi rijeka ponornica Ombla? - pitao je Pavlović

- Ovako napamet vam ne mogu to reći. Studija je multidisciplinarna i svatko radi svoj dio posla. Postoji tim i svtako u timu je zadužen za svoj dio. - odgovorio je Pokrivač što je izazvalo prvi podsmijeh okupljenih građana.

- U redu, ali vi ste sad tu struka i predstavljate tu rtsuku i morali ste nas upoznat sa stvarima koje vas mi pitamo kao neuke osobe. E sad idemo dalje. Pitanje... Da li znate gdje se nalazi najveće klizište od Umaga do Konavala? U kojem dijelu Rijeke dubrovačke? I... Kolika je dužina tog klizišta. - kazao je Marin Pavlović uz pljesak građana.

Pokrivač nije ništa odgovori.

- Shvatit ću da ne znate odgovor. - zaključio je Pavlović pa nastavio:
- Da li znate uzrok tog klizišta?

- Mislim... - nesigurno je izustio Pokrivač i stao.

- Ne znate... Da li znate gdje se nalazi jedan od mnogobrojnih izvorišta, izvorište Milatovica? - pitao je onda Pavlović.

Pokrivač je gledao zbunjeno što je izazvalo smijeh u dvorani.

- Rekli ste da ste sve proučili i da ste sve detaljno obradili, sve, sve, sve, pa evo ja čekam odgovor. - kazao je Pavlović.

Odgovora od predstavnika izrađivača Studije utjecaja na okoliš nije bilo pa je Marin Pavlović zaključio:
- Ovdje smo čuli da je izvorište Omble zaštićeno. Sad ću vam ja reći. Nije zaštićeno jer izlazi 64 metra ispod površine mora. Naveo sam izvorište Milatovica koje uzrok najvećeg klizišta na jadranskoj obali, od Umaga do Konavala, a vi tamo idete raditi vijadukte itd. To je suludo. Shvatio sam da nemate nijedan odgovor na moja pitanja pa sami zaključite kakva je studija. - rekao je Pavlović na kraju.

Objavljeno u S JUGA

Na Zboru građana koji je u srijedu s temom trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku organizirao Grad Dubrovnik gradonačelnik Mato Franković najavio je i mogućnost referenduma na kojom bi se građani izjasnili jesi li ili nisu za ovu trasu koju mnogi, poglavito žitelji Rijeke dubrovačke, smatraju spornom.

- Gospodin Škorić (direktor Hrvatskih cesta op.a.) je rekao jednu vrlo važnu stvar, da nema šanse da Europa financira nešto što lokalna zajednica ne prihvaća. Dakle, ono što je važno, postoji institut koji se zove referendum i uopće nije problem da ja kao gradonačelnik grada Dubrovnika, sukladno svojim ovlastima, sazovem referndumsko pitanje za sve građane grada Dubrovnika jesu li za navedenu trasu brze ceste ili nisu. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

A ako se pita građane koji su bili nazočni na Zboru u sportskoj dvorani Osnovne škole Mokošica, a bilo ih je možda i dvjestotitnjak, brza cesta Rijekom dubrovačkom, barem ne predloženom trasom – neće proći.

Što setiče samog gradonačelnika Dubrovnika on je i na Zboru građana kazao kako je njegovo osobno mišljenje da predviđena trasa vrze ceste kroz Rijeku dubrovačko nije pravo rješenje.

- Ja sam to valjda valjda 5.555 puta rekao, da nije. Ali jesam li ja stručna osoba, jesam li ja inženjer, je li ja mogu dati sve odgovore na ono što treba – ne mogu. Zato tu i jesu stručne osobe. - kazao je Franković.

Objavljeno u S JUGA

Kad je u pitanju turistička sezona, koja je trebala biti tema konferencije za novinare koju su održali župan Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Blaž Pezo, ona je, složilo se trojac - dobra, jer noćenja i dolazaka je više nego lani, a kako stvari stoje uskoro ćemo se približiti brojkama iz rekordne 2019. godine.

Kako je sezona zapravo bila sporedna tema, fokus je bio na Zboru građana koji će se održati uz javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik, a na koji je gradonačelnik pozvao sve stanovnike Mokošice i Komolca jer, istaknuo je, važno je čuti što nam stručnjaci imaju reći o trasi brze ceste planiranoj iznad Rijeke dubrovačke. Komentirali su i drugi zbor građana koji organizira Gradski kotar Komolac.

Zbor građana u Mokošici, kazao je gradonačelnik Mato Franković, sazvao je kako bi se razjasnile nedoumice, ali i radi sučeljavanja i dijaloga stanovnika Mokošice i cijelog područja Rijeke dubrovačke s izvođačima radova i izrađivačima Studije utjecaja na okoliš.

- Iznimno je važno da se čuje mišljenje građana jer su i građani posljednjih tjedana podijeljeni oko rješenja koje smatraju najboljim, ali važan je dijalog jer govorimo o strateškom projektu važnom za Grad Dubrovnik. Svi smo svjedoci kako nam magistrala izgleda u sezoni i svjedoci smo i želje i htijenja lokalnog stanovništva za maksimalnim očuvanjem okoliša Rijeke dubrovačke, o čemu treba voditi računa i sazvao sam Zbor građana kako bismo javno diskutirali jer samo dijalogom možemo doći do zajedničkog konačnog rješenja koje će biti na korist svi nas. - kazao je Franković.

Iako se stavovi župana i gradonačelnika, sudeći prema njihovim dosadašnjim izjavama, o trasi brze ceste uvelike razlikuju, Franković je istaknuo kako se on i Dobroslavić ne razilaze toliko puno u mišljenjima.

- Radi sezone nismo žurili sa sazivanjem Zbora građana jer želimo da se odazove što veći broj građana i vjerujem da će biti oko 100 - njak ljudi koji će komunicirati. - rekao je te se osvrnuo na stanovnike Gradskog kotara Komolac koji se protive prolasku trase brze ceste poviše Rijeke dubrovačke.

- Kao stanovnik Mokošice susrećem sugrađane koji su za, ali i one koji su protiv, svatko ima neke svoje razloge. U Komolcu je većina protiv jer imaju sentimentalne osjećaje prema tom prostoru i boje se da će se zauvijek promijeniti vizure tog lijepog prostora, da će presušiti potoci, ali kroz dijalog ćemo dobiti konkretne odgovore. Vjerujem da smo u fazi u kojoj možemo dijalogom riješiti probleme, da cesta koja će se u budućnosti graditi ne privlači negativnu nego pozitivnu energiju kao što je privlačila brza pelješka cesta, a tamo su 99 posto ljudi bili za. - kazao je Franković.

No, nije mu baš sjeo Zbog građana kojega je sazvao Gradski kotar komolac, a koji će se održati dva dana nakon Zbora građana kojega je sazvao Franković.

- Čini mi se da je sazivanje Zbora građana GK Komolac samo dva dana nakon Zbora građana na koji sam pozvao sve stanovnike Rijeke dubrovačke čisti politikantski čin. - rekao je Franković.

- Nisam znao da će Gradski kotar Komolac sazvati svoj zbor građana. To je njihovo statutarno pravo kao što je i moje pravo sazvati zbog građana za cijelo to područje jer se trasa brze ceste odnosi na sve stanovnike Rijeke dubrovačke, a ne samo Komolca. Očekivao sam da će, kad vide da sam ga ja sazvao, predstavnici GK Komolac odustati od svog Zbora građana jer ne znam koja je svrha njihova Zbora, osim ako nije čisto politička. Pozvao sam odgovorne da dođu i razgovaraju s ljudima i ne vidim smisao zbora građana za GK Komolac ako ćemo dva dana prije imati zbor na kojem će biti svi relevantni stručnjaci. Čemu zbor koji ništa ne može promijeniti jer tamo će doći samo stanovnici GK Komolac, a ovdje će biti svi akteri i mogućnost maksimalnog dijaloga. - tvrdi Franković.

Župan dubrovačko – neretvanski istaknuo je kako je brza cesta Dubrovnik – Zračna Luka prioritet od kojeg se neće odustati.

- Ta se cesta mora napraviti! Ona je naša budućnost, sigurnost i turizam, povezivanje Grada sa Županijom, i to se mora napraviti, naravno, pitanje je na koji način i zato smo, upravo na inzistiranje ljudi iz Rijeke dubrovačke, u Prostorni plan stavili dvije varijante. Nakon Studije izvodljivosti data je prednost ovoj poviše Rijeke dubrovačke. Na kraju svih rasprava mora se donijeti konačna odluka. Razumijem protivljenja iz Gradskog kotara Komolac i nemam nikakvog problema da ljudi kojih se to najviše tiče mogu imati drukčije mišljenje, ali cijeli projekt ne može doći u pitanje. Dopuštam i mogućnost da trasa poviše Rijeke dubrovačke nije dobra, ali kao čelnik Županije koja je donijela Prostorni plan, u sve studije i strategije RH unijela to prometno povezivanje, ne mogu dozvoliti da ono propadne. To povezivanje je naša alfa i omega, bez toga nas nema. Treba nam ta cesta i radi ovog posezanja iz Srbije. Nemam problema s time što netko ima drukčije mišljenje, ali ta cesta je nužnost i nije ništa novo. Bivši gradonačelnik Vlahušić je dijelom kriv što nije izgrađena jer je mijenjao sve planove i vjerovao onima koji su tada bili na vlasti, a mi smo to kasnije sve vratili u kolotečinu. Povezivanje je nužno, a struka će na kraju reći konačnu ocjenu. - kazao je župan i osvrnuo se na Zbor građana koji će se održati u organizaciji GK Komolac.

- Nisam ni za ni protiv trase. Kako ću biti za ili protiv. Kroz raspravu s javnosti i stručnjacima, kroz zbor građana će se doći do rješenja. Ne znam hoće li svi biti zadovoljni. Ovo u Komolcu je pokušaj strančarenja. To više nije zbor građana, koliko je to jedna politička stranka koja sebi traži prostor. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

„Javna rasprava koja se vodi ovih dana na studiju utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik sastavila je u jednoj studiji dva potpuna različita projekta, koji se ne podudaraju niti u prostoru, a niti u vremenu.” - piše danas u priopćenju nezavisni gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andro Vlahušić.

„Cesta Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik u Čilipima počinje na Iljinoj glavici prolazi kroz Župu dubrovačku, te dolazi kroz Konavle do Čilipa. Trasa nove brze ceste ima nepromjenjivu točku ulaza na Iljinij glavici i izlaza u Čilipima, najbržom i najlakše izvedivom trasom. Brza cesta Dubrovnik – Čilipi davno je trebala biti napravljena, te je cesta sadašnjosti koja se treba izgraditi čim prije.” - navodi Vlahušić.

„Cesta Osojnik – Pobrežje – Mokošica - Šumet je cesta iz neizvjesne budućnosti, čija izgradnja pa ni planiranje nema nikakva smisla dok se ne izgradi autocesta do Osojnika. Od Osojnika do Novih sela je sto kilometara, a do Dola trideset kilometara. Bez izgradnje auto ceste do Osojnika nikakvu trasu ceste iznad Mokošice i preko Omble, kao ni projekt i studiju utjecaja na okoliš nije potrebno predstavljati javnosti.” - tvrdi on.

„Tko je odlučio pobrkati lončiće te u jedan dokument staviti dva nespojiva projekta, nije moguće lako utvrditi. Ne znamo nalogodavca, ali znamo efekt škodljive odluke. Građani, stručnjaci, političari zauzimaju tvrde stavove, te govore samo o trasi ceste preko Omble, cesti iz neizvjesne budućnosti čiji je jedini smisao posvaditi građane Dubrovnika međusobno, te poslati poruku u Zagreb: ne možemo se dogovoriti o trasi brze ceste Dubrovnik – Zračna luka, a Zagreb će onda jasno reći: imamo dobru volju, novce, projekt, ali kada ga vi ne želite, onda brze ceste Dubrovnik – Čilipi neće ni biti. Apsurdno, a istinito, trasa ceste Osojnik – Mokošica – Ombla – Šumet uopće nije dio brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Čilipi.” - piše Andro Vlahušić.

„Kada za koju godinu, nadamo se kraće od deset godina autocesta dođe do Osojnika, ogroman tranzit vozila prema jugu Europe moći će se odvesti samo nastavkom izgradnje autoceste prema Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Grčkoj, a ne običnom dvotračnom cestom od Osojnika preko Omble do Karasovića.

Dubrovnik, njegovi građani, stručnjaci i političari zato trebaju donijeti dvije ključne Odluke:nNe želimo raspravljati o cesti koja nam ne treba, dok se ne izgradi autocesta do Osojnika i izaberimo najbolju trasu brze ceste kroz Dubrovnik od Iljine glavice do spoja sa župskom trasom brze ceste.

Brza cesta kroz područje Dubrovnika treba povezati Ilijinu glavicu glavni ulaz/izlaz iz Dubrovnika, te kruzerski i autobusni kolodvor u Gružu na trasu kvalitetne, moderne i sigurne brze ceste. Kada i ako donesemo ove dvije ključne odluke onda se možemo posvetiti predloženim rješenjima iz Studije utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik.” - navodi dalje.

Andro Vlahušić piše i da ima „konkretne prijedloge na dobro zamišljenu trasu brze ceste”:

„Tunel Ilijina Glavica do Šumeta planira se graditi kroz dvije cijevi od kojih je jedna prometna sa dva vozna traka, a druga sigurnosna i servisna. Umjesto izgradnje drugoga užega servisnoga tunelskoga traka, za nešto malo više para treba izgraditi dvije dvotračne tunelske cijevi koje počinju na najboljoj lokaciji i koja najmanje šteti vizurama Dubrovnika. Graditi tunel dužine 2.2 kilometra ili nešto duže predstavlja veliki sigurnosni rizik, kao što se i navodi u studiji. U tunelu će se povremeno nalaziti i više stotina vozila istovremeno, sa tisuću i više putnika u automobilima, kombijima, autobusima. Dok se tunel izgradi povećati će se znatno broj automobila, razvojem novih urbanih područja u Župi i Konavlima. Povećati će se broj putnika u Zračnoj luci, koji je već dosegnuo tri milijuna, te sigurno ide ka četiri milijuna godišnje. Električni i samovozeći automobili postati će svakodnevnica i na jugu Hrvatske, za koju godinu. Vidimo da su električni automobili skloniji samozapaljenju, a osim nenamjernih nesreća, studija o tunelu ne smije isključiti ni namjerna oštećenja. Sjećanja na ratne devedesete još nisu izblijedila.

Treba završiti rekonstrukciju državne ceste od Iljine glavice do Mosta u duljini od 3.3. kilometra sa odvodnim oborinskim kanalom za vodene bujice sa padina Srđa, te treću pješačku traku, više pothodnika, uključujući i najvažniji na Nuncijati. Projekt su napravile Hrvatske ceste i uskladile sa Hrvatskim vodama, a studija utjecaja na okoliš javno je dostupna.

Od Šumeta do Komolca , križanja kod benzinske stanice, treba rekonstruirati postojeću usku dvotračnu cestu u široku trotračnu cestu, po modelu kako je napravljena spojna cesta Most dr Franja Tuđmana – Pobrežje. Od pumpne stanice Komolac do iza ljetnikovca Bosdari treba izgraditi dvotračni tunel, kako bi se zaštitili dva prelijepa ljetnikovca Sorkočević i Bosdari, a Čajkovići postali zona ograničenoga prometa i pješačka zona. Predloženim tunelom ACY marina dobiva sve preduvjete za proširenje i izgradnju luksuzne marine za velike jahte. Na trasi sjeverne obilaznice planira se i velika ribarska luka i benzinska stanica u Sustjepanu, zbog čega i sjevernu trasu treba proglasiti državnom cestom i njenu rekonstrukciju financirati nacionalnim sredstvima.

Umjesto ceste Mokošica – Osojnik kako je predviđeno studijom preko Petrova sela, potrebno je izgraditi cestu Pobrežje – Mokošica nižom trasom iznad stare Mokošice kako je predviđeno GUPom grada Dubrovnika. Izgradnjom kvalitetne ceste , sa pješačkom i biciklističkom stazom, te drvoredom stabala u dužini od dva kilometra Mokošica bi postala gradsko, a ne prigradsko naselje. Zajedno sa Pobrežjem nastala bi gradska aglomeracija na zapadu, koja bi imala sve javne sadržaje koji danas Mokošici nedostaju. Zapadno gradsko naselje Mokošica – Pobrežje prestala bi biti spavaonica, a Dubrovnik dobio novu priuštivu stanogradnju.

Predložena četiri rješenja uključujući i drugu prometnu trasu tunela kroz Srđ, jeftinija su od sada predloženih rješenja. Maksimalno štite prirodni okoliš, a svim građanima Dubrovnika, a posebno Rijeke dubrovačke, Komolca i Mokošice daju novu kvalitetu života.

Budimo razumni i odgovorni, izaberimo najbolja rješenja za građane i Grad.” - napisao je nezavisni vijećnik i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

jp

Objavljeno u S JUGA

Iz dubrovačkog Mosta, odnosno gradske koordinacije te stranke u Dubrovniku danas su naveli 13 razloga zašto, po njima, „treba reći 'ne' trasi 'brze' ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke”.

Iz Mosta tako navode razloge:

1. zbog toga što će ta trasa ugroziti izvorišta: Ombla, te Vrelo i Račevica, iz kojih se stanovništvo Dubrovnika opskrbljuje vodom za piće i još desetak manjih izvorišta koja se također koriste za piće ili gospodarsko korištenje od vlasnika imanja uz ta izvorišta;
2. zbog očuvanja zdravlja i kvalitete života lokalnog stanovništva zbog buduće bitno povećane razine buke i razine zagađenja ispušnim plinovima i drugim štetnim tvarima koje će nastati zbog prometa tom prometnicom;
3. zbog toga što će ta trasa sa svojim brojnim, širokim i dugačkim usjecima, vijaduktima i visokim i ružnim mostom u neposrednoj blizini izvorišta Omble bitno nagrditi i unakaziti sadašnji krajobraz i vizure Rijeke dubrovačke;
4. zbog toga što će ta trasa presječi, odvojiti i usitniti brojna poljoprivrednih imanja lokalnog stanovništva;
5. zbog toga što ta trasa prolazi kroz vrijedne arheološke zone u Petrovu Selu i Prijevoru;
6. zbog toga što ta trasa ugrožava važne životinjske vrste i njihova staništa;
7. zbog toga što će ta trasa ugroziti, poremetiti i presjeći brojne vodotoke oborinske odvodnje;
8. zbog toga što ta trasa prolazi područjem velikih klizišta zemljišta i velikih klizišta nasipa (gomila) od šljunka;
9. zbog toga što ta trasa prolazi područjem velikih odrona ogromnih kamenih gromada;
10. zbog toga što ta trasa prolazi kroz značajni krajobraz Rijeke dubrovačke;
11. zbog toga što ta trasa prolazi kroz zaštićeno područje europske ekološke mreže "Natura 2000" - Paleoombla-Ombla;
12. zbog toga što je ta trasa prometno nepotrebna za stanovnike Grada Dubrovnika i uglavnom u funkciji tranzitnog i teškog tranzitnog prometa prema Crnoj Gori, Albaniji i drugim državama; te konačno
13. zbog toga što je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika tako već jednoglasno odlučilo 2021.g u "Deklaraciji o zaštiti Omble".

„Umjesto, u svakom slučaju sporne i štetne trase "brze" ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke, predlaže se, odnosno podržava se odabrati varijantu izgradnje predmetne ceste od čvora "Dubrovnik zapad" priključnom cestom na most dr. Franja Tuđmana pa dalje tunelom kroz brdo Srđ prema Šumetu i Brgatu i/ili tunelom prema čvoru "Ilijina glavica" i budućem tunelu Bosanka.” - naveli su iz Gradske koordinacije Mosta u Dubrovniku.

jp

Objavljeno u S JUGA

Dugo iščekivana javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik započinje 16. kolovoza i trajat će do 14. rujna. Posebno zanimljiva mogao bi biti skup uz javnu raspravu 5. rujna, ako se uzme u obzir da bi se prije nje trebao održati Zbor građana stanovnika Gradskog kotara Komolac. Naime, i Zbor građana i javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš brze ceste do Čilipa prilika je za stanovnike Komolca i Mokošice, ali i predstavnike struke za iznošenje argumenata i za i protiv.

Da će se prije javne rasprave održati Zbor građana najavljeno je još sredinom svibnja iz gradske uprave nakon sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem.

Naime, stanovnici Gradskog kotara Komolac već se duže vrijeme protive rješenju prema kojem bi trasa brze cesta do Zračne luke mostom prolazila poviše Rijeke dubrovačke, prostora koji je zaštićeni krajobraz, ali i izvorište pitke vode.

Rješenje prema kojem bi trasa brze ceste prolazila preko Rijeke dubrovačke stanovnicima Gradskog kotara Komolac bio je povod za pokretanje peticije, no je li ona uspjela i koliko su potpisa skupili, još uvijek nisu službeno objavili.

Oko trase brze ceste poviše Rijeke dubrovačke u stavovima se razilaze i političari. Župan Nikola Dobroslavić, primjerice je stava kako će upravo Studija utjecaja na okoliš, odnosno struka ponuditi najbolje rješenje. Župan je tako znao istaknuti kako je mantra da će brza cesta prolaziti preko izvorišta Omble.
Ipak, i župan je u više navrata izrazio spremnost za razgovore o svim aspektima projekta, posebno zaštite okoliša, ali je isto tako jasno isticao kako ceste prolaze kroz zaštićene krajolike pa i nacionalne parkove.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković zagovarao je tunelsko rješenje te je znao kazati kako kaoo predstavnik građana mora bit uz narod i stav naroda.

Zbor građana, ukoliko se održi prije javne rasprave, svakako će biti još jedna prilika za iznošenje argumenata za i protiv prometnog rješenja kojim je trasa brze ceste do Zračne luke Dubrovnik predviđena preko Rijeke dubrovačke.

Javno izlaganje o trasi zakazano za 5. rujna zasigurno će izazvati veliki interes stanovnika gradskih kotara Komolac i Mokošica.

Inače i na Zboru građana, ukoliko se održi, baš kao i na javnom izlaganju, trebali bi bi predstavnici struke, odnosno izrađivači Studije o utjecaju na okoliš trase brze ceste.

Do javnog izlaganja koje će se održati u zgradi Sveučilišnog kampusa Sveučilišta u Dubrovniku, javni uvid u Studiju o utjecaju na okoliš brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik, osim u prostorijama Grada Dubrovnika, moguć je i u prostorima općina Župa dubrovačka i Konavle i to radnim danima od 9 do 12 sati.

Objavljeno u S JUGA

Nakon sastanka gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem iz gradske uprave objavili su kako će se prije javne rasprave održati zbor građana na kojem će se govoriti o mogućnosti prolaska trase brze ceste preko Rijeke dubrovačke. Mogućnost organiziranja zbora, za koji iz gradske uprave ističu da će okupiti predstavnike nadležnih iz Hrvatskih cesta, Grada Dubrovnika te stručne i zainteresirane javnosti, za Dubrovnikpress i Južni prokomentirao je predsjednik Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović.

- Mi iz Gradskog kotara Komolac krenuli smo peticijom i iskreno, nisam znao da je najavljen zbor građana, ali kad smo kao predstavnici Kotara bili kod gradonačelnika, spominjala se mogućnost zajedničkog zbora građana gradskih kotara Mokošica i Komolac, ali nas nitko oko toga u međuvremenu nije kontaktirao. - kazao je Kristović.

Većina stanovnika u Gradskom kotaru Komolac inače se protivi mogućnosti da trasa brze ceste prema Zračnoj luci u Čilipima prođe preko Rijeke dubrovačke. Nedavno su tako iz tog Gradskog kotara najavili peticiju kojom bi se usprotivili takvom prometnom rješenju. Protiv mogućnosti da trasa ceste prođe poviše Rijeke dubrovačke je i gradonačelnik Mato Franković. Ipak, konkretan datum kad bi se zbor građana trebao održati, još nije određen.

N. Metković

Objavljeno u S JUGA
Subota, 13 Svibanj 2023 19:15

KOME I ZAŠTO TREBA BRZA CESTA DO „NIGDJE”

Ovih dana zahuktava se rasprava o planiranoj izgradnji dijela tzv. brze ceste Osojnik - Zračna luka Čilipi, tj. koridora te ceste koji bi trebao prolaziti desnom stranom kanjona Rijeke dubrovačke i u neposrednoj blizini izvora rijeke Omble. Tako je Gradski kotar Komolac za ovaj vikend najavio početak potpisivanja peticije za zaštitu Rijeke dubrovačke i izvora rijeke Omble, a protiv planirane izgradnje te brze ceste, dubrovačko-neretvanski župan je najavio skorašnju javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš te brze ceste, a dubrovački gradonačelnik je najavio da će uskoro sazvati zbor građana, odnosno političku tribinu gdje bi predstavnici Hrvatskih cesta i Grada Dubrovnika građane upoznali s projektom trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku, "kako bi se kroz dijalog s građanima razriješila sva otvorena pitanja".

Međutim, ni dubrovački gradonačelnik, ni dubrovačko - neretvanski župan, a ni predstavnici Hrvatskih cesta još nisu odgovorili na krucijalno pitanje, kome i zašto treba izgradnja dijela tzv. brze ceste od Brgata ili Šumeta do Osojnika, koja, kako sada stvari stoje, ide prema "Nigdje" (ne misleći pritom da je Osojnik "Nigdje" nego da do Osojnika nije došla niti će u nekom realnom budućem vremenu doći ni brza cesta ni autocesta od Metkovića prema Dubrovniku.

Realno autocesta, a ni brza cesta, od Metkovića do Dubrovnika nikada neće biti izgrađena kroz područje Dubrovačkog primorja do Osojnika, jer se takvoj, za okoliš štetnoj, trasi protivi Europska unija, čija smo država članica, i neće je sufinancirati, već će biti skoro sigurno izgrađena kroz Popovo polje kao dio Jadransko-jonske autoceste s priključkom za Dubrovnik na graničnom prijelazu Brgat Gornji, gdje već postoji izgrađen moderni međunarodni granični prijelaz, a ne na Osojniku, gdje bi takav granični prijelaz tek trebalo izgraditi i to na par kilometara od već postojećeg ...

Nema financijske, a ni prometne, logike da na udaljenosti od svega par kilometara budu dva prometna čvora i dva međunarodna granična prijelaza Osojnik i Brgat Gornji, i to je potpuna besmilica, kao i čvor Osojnik koji vodi, a i vodit će, do ničega ...

Uostalom, i u aktualnoj planiranoj trasi autoceste od Metkovića pa kroz Dubrovačko primorje do Osojnika, ta autocesta prolazi tzv. "neumskim koridorom" kroz područje BiH ...

Ivica Ban

Objavljeno u S JUGA
Četvrtak, 04 Svibanj 2023 12:30

Kažnjen zbog zbog jurnjave po Pelješcu

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli je tjedan najveća zabilježena brzina kretanja vozila izmjerena u jutarnjim satima u petak, 28. travnja, na dionici ceste D-674 u Zaradežu, odnosno brze ceste koja vodi do Pelješkog mosta).

Radi se o osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka kojim je vozač upravljao brzinom od 162 km/h, iako je ograničenje brzine na toj dionici ceste 90 km/h. Vozaču slijedi prekršajna sankcija u novčanom iznosu od 660 eura.

JP

Objavljeno u S JUGA