Prikazujem sadržaj po oznakama: bih

Ponedjeljak, 03 Srpanj 2023 14:43

SPREMA LI SE ORUŽANI SUKOB U BIH?

Lider bosanskih Srba Milorad Dodik u ponedjeljak je ponovio kako unatoč brojnim kritikama na njegov račun neće odustati od politike koju vodi a za razbuktavanje sadašnje krize u BiH optužio je međunarodnu zajednicu

Nakon što je u nedjelju za sve probleme u zemlji optužio diplomatske predstavnike SAD i Velike Britanije. Dodik jer u objavi na svom blogu ustvrdio kako su krizu u BiH izazvali iz veleposlanstava "koja šalju lažne izvještaje svojom ministarstvima" .

Upravo iz tih veleposlanstava stigle su najoštrije kritike na Dodikov račun nakon što je on naveo parlament Republike Srpske da usvoji zakone kojima zabranjuje provedbu presuda Ustavnog suda BiH i objavljivanje odluka visokog predstavnika Christaina Schmidta pa time i njihovu provedbu.

Schmidt je te zakone u subotu poništio, a istodobno nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH kojima je omogućen kazneni progon dužnosnika koji ugrožavaju ustavni poredak i onemogućavaju provedbu odluka visokog predstavnika.

Dodikov odgovor na to u ponedjeljak bio je kako se on nije kandidirao za predsjednika RS "da bi pred svakom fukarom saginjao glavu".

"Nećemo im predati RS", napisao je Dodik.

Bivši potpredsjednik RS i sadašnji zastupnik u entitetskom parlamentu Ramiz Salkić (SDA) istodobno je izrazio zabrinutost da bi Dodik mogao posegnuti za radikalnim mjerama uključujući uporabu oružja ukoliko procijeni da mu odgovara dalje zaoštravanje situacije.

"Dodik za realizaciju svoje ideje o podjeli Bosne i Hercegovine bez velikih poteškoća može vrlo brzo u funkciju staviti 100 tisuća naoružanih ljudi koji su više-manje spremni oružano braniti njegove političke ciljeve", ustvrdio je Salkić u ponedjeljak objavi na svom Facebook profilu.

Dramatično upozorenje je obrazlagao tvrdnjom kako uz sedam tisuća policajaca naoružanih dugim cijevima te policijskih rezervista vlasti RS raspolažu i posebnom teško naoružanom protuterorističkom postrojbom te je procijenio kako se nekih 70 tisuća registriranih lovaca također preko noći može pretvoriti u neku vrstu paravojske.

Salkić tvrdi da je zbog svega toga mogućnost sukoba realna pa poziva vlasti u Federaciji BiH na poduzimanje mjera kojima bi se u tom slučaju zaštitilo Bošnjake i Hrvate na teritoriju RS jer pretpostavja da će doći do blokade državne vlasti i sigurnosnih agencija.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ustavni sud BiH stavio je izvan snage odluku kojom su vlasti Republike Srpske pokušale blokirati provedbu zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina, potvrdio je u petak potpredsjednik tog suda Mirsad Ćeman nakon sjednice održane u Brčkom.

Bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko je na samom kraju svog mandata u srpnju 2021. godine temeljem svojih ovlasti nametnuo izmjene postojećeg Kaznenog zakona BiH kojima je kaznenim djelom postalo nijekanje ratnih zločina potvrđenih odlukama domaćih ili međunarodnih sudova. Za počinjenje takvih kaznenih djela ovim izmjenama je zapriječena kazna do pet godina zatvora. Do sada u BiH nitko nije osuđen po toj osnovi no znatno je smanjen broj slučajeva u kojima institucije ili pojedinci dovode u pitanje sudske presude, uključujući tu počinjenje genocida u Srebrenici.

Narodna skupština RS je na prijeldog vladajuće većine predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika odmah nakon što je Inzkova odluka stupila na snagu donijela zakon po kojemu se izmjene Kaznenog zakona neće provoditi na teritoriju tog entiteta. Nakon toga su bošnjački zastupnici u Vijeću naroda RS osporili ustavnost takve odluke entitetskog parlamenta te su zatražili ocjenu Ustavnog suda BiH.

- Ustavni sud je utvrdio da predmetni zakon nije sukladan članku 1.2 Ustava BiH. - kazao je Ćeman pojašnjavajući kako će zakon RS-a prestati važiti čim odluka Ustavnog suda bude objavljena u Službenom glasniku BiH. Podsjetio je kako su sukladno odredbama Daytonskog sporazuma entiteti dužni poštovati odluke visokih predstavnika.

Inzkovo nametanje izmjena Kaznenog zakona BiH ujedno je poslužilo dužnosnicima iz RS-a da počnu provoditi svojevrsnu blokadu rada središnjih tijela državne vlasti. Na taj su način pokušali ishoditi povlačenje Inzkove odluke no u tome nisu uspjeli, a djelomična blokada rada Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i državnog parlamenta traje i dalje.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Srijeda, 22 Lipanj 2022 19:51

U BiH osuđena trojica četnika

Sud BiH u srijedu je nepravomoćno osudio trojicu pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta na pet mjeseci zatvora svakog zbog veličanja četničkog pokreta te izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada u istočnoj Bosni tijekom 2019. godine.

Žalbeno vijeće Suda BiH proglasilo je krivim predsjednika Ravnogorskog pokreta Republike Srpske Dušana Sladojevića te aktiviste Slavku Aleksića i Ristu Lečića zbog veličanja četničkoga pokreta i njihova vođe Draže Mihailovića te pjevanja pjesama koje u svom tekstu u okolici Višegrada pozivaju na prijetnju i nasilje.

Na taj su način, po objašnjenju sutkinje Azre Miletić, počinili kazneno djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti za što su nepravomoćno osuđeni na po pet mjeseci zatvora.

Sladojević je u prvostupanjskom postupku oslobođen optužbi zbog postrojavanja pripadnika ravnogorskog pokreta dok je u pozadini reproducirana pjesma sa stihovima koji izazivaju strah.

Aleksića tužiteljstvo tereti da se obratio postrojenim četnicima uz korištenje terminologije koja izaziva strah, a istodobno s razglasa razlijegala se pjesma “Sprem'te se, sprem'te, četnici”.

Lečić je na skupu u Višegradu uz gusle pjevao pjesmu kojom se veliča četnički pokret te se izražava prijetnja ili nasilje, čime je izazvao uznemirenost i strah stanovništva, a posebice povratnika i građana Višegrada.

Pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta redovito se okupljanju sredinom travnja u Višegradu na lokaciji gdje su pripadnici jugoslavenskih vlasti uhitili četničkog zapovjednika Dražu Mihailovića. Taj događaj redovito izaziva uznemirenje kod lokalnog bošnjačkog stanovništva zbog zločina počinjenih tijekom II. Svjetskog rata i posljednjeg rata u BiH.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

“Burek sa sirom!”, skandirali su navijači Crne Gore na nogometnoj utakmici u Podgorici između crnogorske i reprezentacije Bosne i Hercegovine, "provocirajući" tako gostujuće navijače jer je u BiH tradicionalno burek isključivo s mesom.

To je bila jedina “provokacija” koju su domaći navijači uputili gostima, dok je himna BiH ispraćena aplauzom. Ova kreacija crnogorskih navijača zapalila je društvene mreže u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

“Skandiranje crnogorskih navijača "Burek sa sirom!" usmjereno ka navijačima BiH je vjerojatno najsimpatičnija navijačka provokacija svih vremena na Balkanu, a realno i šire”, jedan je od komentara na Twitteru.

Ubrzo su se u “raspravu” na društvenim mrežama uključili i gradonačelnici Sarajeva i Podgorice. Ivan Vuković pozvao je gradonačelnicu Sarajeva da se “tenzije smire”.

“Gradonačelnice Benjamina Karić, stvari se, očito, otimaju kontroli. Uvrede na nacionalnoj osnovi prijete da trajno naruše naše inače dobre odnose. Predlažem hitan sastanak prije nego ovo eskalira”, poručio je gradonačelnik Vuković na Twitteru, na što mu je iz Sarajeva stigao odgovor da je utakmica reprezentacija BiH i Crne Gore potvrda iskrenog prijateljstva.

“Ponosna sam na jake veze Sarajeva i Podgorice i uvjerena da će one biti još čvršće i da ćemo još dugo na druženjima imati dilemu burek – sjecani ili faširani. Čekamo vas za degustaciju na Baščaršiji”, poručila je gradonačelnica Sarajeva Karić.

Mediji u Podgorici spekuliraju kakav bi odgovor bosanskohercegovački navijači mogli pripremiti za susret ove dvije reprezentacije u Zenici, a jedna od opcija koja se pojavila na društvenim mrežama aludira na “lijenost” koja se tradicionalno povezuje sa Crnogorcima.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Predsjednik Zoran Milanović u petak je rekao kako je ostao zapanjen razinom neznanja većine europskih lidera o političkom stanju u Bosni i Hercegovini gdje je, kazao je, „status Hrvata grozan”. Milanović je na Brijunima bio domaćin slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i austrijskom predsjedniku Alexanderu Van der Bellenu, u sklopu Trilaterale.

Format Trilaterale pokrenut je 2014. u Beču te se od tada odvija jednom godišnje u jednoj od triju zemalja. Susret na Brijunima treći je u Hrvatskoj, nakon Varaždina 2016. i Šibenika 2019. godine.

Glavne teme trojice čelnika koji su na Brijunima dva dana bile su posljedice rata u Ukrajini i situacija na zapadnom Balkanu, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.

Hrvatski predsjednik je rekao da je BiH, „u kojoj je situacija za Hrvate grozna, već godinama izvan fokusa zapada pa su odluke koje su po svojoj prirodi dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti”.

- Te odluke s negativnim učinkom za Hrvate u BiH se donose dok ljudi u Europi koji čine razliku ili mogu utjecati nemaju pojma o tome. Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome. - rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, „ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome”.

Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku.

- To je jedino što možemo. To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli. - naglasio je.

O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH, predsjednik je rekao da to ne radi „da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti pa i pod cijenu da se zamjeri nekom izvan Hrvatske.

Pahor je na Brijunima rekao da se godinama zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU-u preko reda „kako bi se izvukla iz tog začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka”. Slovenski predsjednik je naglasio kako je proširenje geopolitičko pitanje, što se pokazalo invazijom na Ukrajinu nakon koje europski lideri zagovaraju ubrzanje ukrajinskog puta prema članstvu, što se može primijeniti i na BiH.

- Mislim da nije moguće ne vidjeti zaplete na Balkanu u kontekstu Ukrajine i da pomognemo tamo gdje možemo. - rekao je.

- Europska perspektiva je jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu. - istaknuo je Pahor, upozorivši da će se odgađanjem proširenja otvoriti prostor nacionalizmima i politikama koje će stremiti promjenama granica, što može biti opasno ne samo za Balkan, nego i šire.

Slovenski predsjednik smatra „velikom srećom” da se NATO širio brže od EU-a te da sad uključuje Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.

Austrijski predsjednik rekao je kako stanovnici zemalja zapadnog Balkana moraju osjetiti da je sam proces pristupanja EU-u donio prednosti tijekom pregovora i da on mora biti „povezan s konkretnim koristima”.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt kazao je u utorak kako će međunarodna zajednica odlučno spriječiti svaki pokušaj ugrožavanja mira u toj zemji a njene političare je pozvao da odmah prekinu s blokadama i osiguraju funkcioniranje države.

U izjavi novinarima u Sarajevu Schmidt je kazao kako je u trenutku kada se obilježava 30 godina početka opsade Sarajeva u ratu od 1992. do 1995. godine i kada se međunarodno pravo brutalno krši agresijom Rusije na Ukrajinu potrebno ukazati na važnost poštivanja ljudskih prava i međunarodnih sporazuma kakav je onaj iz Daytona.

Istaknuo je kako je put do završetka rata bio predug i odnio je previše ljudskih života što se nikada više ne smije dopustiti.

- Ja sam jamac da se to neće još jednom dogoditi. Ne kažem to jer se plašim da je mir u opasnosti nego kao poruku svim onim luđacima koji misle da se mogu igrati neprikosnovenošću ljudskih života. - kazao je Schmidt dodajući kako je to jedinstveno stajalište cijele međunarodne zajednice, uključujući sve države EU i NATO-a.

Poručio je svima onima koji razmišljaju o pokretanju novih sukoba da će međunarodna zajednica na to reagirati "i odmah ugušiti".

Njemački je diplomat upozorio i kako kriza u BiH koja je nastala zbog blokada u zemlji predugo traje i ne može se više nastaviti jer cijela zemlja zbog toga trpi.

Dužnosnici iz reda bosanskih Srba od sredine 2021. godine blokiraju rad središnjih tijela državne vlasti pokušavajući na taj način iznuditi stavljanje izvan snage zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina što ga je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

- Uzdam se u parlament i u to da je međunarodna zajednica u BiH spremna podržati konstruktivne snage. - kazao je sada Schmidt.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je prijedlog osnova za pregovore s vladom Republike Srbije o suradnju pri izgradnji aerodroma u Trebinju, na krajnjem jugu BiH.

"Predloženim osnovama se utvrđuju osnovni pravci buduće suradnje, s ciljem realizacije ovog projekta, uz poštivanje dobre međunarodne prakse i zakonodavstva dviju država", zaključak je sa sjednice Vijeća ministara BiH.

Kako je navedeno, „na ovaj način uspostavlja se osnova za nastup dviju država prema trećim zainteresiranim stranama i dostupnim izvorima za financiranje izgradnje aerodroma koji će omogućiti veći protok ljudi, roba, kapitala, usluga, a samim tim i ekonomski razvoj".

Navodi se i kako će Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH tehnički doraditi Prijedlog osnova prije upućivanja Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru odlučivanja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije dvije godine predložio je da Srbija na lokaciji između Trebinja, Bileće i Gacka u Hercegovini izgradi aerodrom i njime upravlja. Potom je nakon razgovora s rukovodstvom entiteta Republike Srpske u Beogradu, Vučić rekao da Republika Srbija i RS namjeravaju zajedno završiti aerodrom u Trebinju na koji bi „prvi avion trebalo da poleti do marta 2022. godine”. No, to se ipak nije dogodilo.

U izgradnju aerodroma kod Trebinja Republika Srbija trebala bi uložiti oko 50 milijuna eura.

Skupština Dubrovačko – neretsvanke županije nedavno je između ostalog i zbog ovog projekta o kojem je prvi pisao Južni, donijela Deklaraciju o zaštiti baštine i prometnim i ekološkim izazovima Dubrovačko - neretvanske županije, a u kojoj piše da “projekt „Zračne luke Trebinje“, najavljen od strane entiteta Republike Srpske i Republike Srbije na lokaciji udaljenoj samo 8 km zračne crte od izvorišta Omble, predstavlja ugrozu za vodoopskrbu Grada Dubrovnika i znatnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije” te također „ukazuje na kulturološke, sigurnosne i ekološke prijetnje kojima je izložena Dubrovačko-neretvanska županija, koje su izražene u posljednje vrijeme”.

Objavljeno u GLOBAL

U kriminalističkom istraživanju kojeg su, od rujna prošle do ožujka ove godine, zajednički provodile hrvatska i francuska kriminalistička policija razotkrivena je kriminalna skupina koja je organizirala krijumčarenje oružja iz Bosne i Hercegovine preko Hrvatske u Francusku.
 
Kriminalističko istraživanje je rezultiralo uhićenjem više osoba na području Hrvatske i Francuske, među kojima su organizatori krijumčarenja i njihovi pomagači.
 
Hrvatska policija je uhitila ukupno četiri osobe u dobi od 51, 35, 42 i 54 godine te zaplijenila pet automatskih puški, 12 ručnih bombi, pet spremnika za automatsku pušku, tri komada streljiva kalibra 7,62 mm i 75 detonatora.

JP

Objavljeno u S JUGA

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je u ponedjeljak da bi Rusija mogla pokrenuti aktivnosti destabilizacije u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.

Borrell je na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a rekao da je njegova odluka donesena u petak o jačanju snaga misije Althea u BiH za 500 dodatnih vojnika “oprezan i razmjeran znak naše odlučnosti za očuvanje stabilnosti Bosne i Hercegovine, koja se može suočiti s destabilizirajućim aktivnostima Rusije na zapadnom Balkanu”.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov telefonski je u ponedjeljak razgovarao sa čelnikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, a jedna od tema bila je provedba dogovora kojega su u prosincu prošle godine imali on i Vladimir Putin, potvrđeno je iz ruskog veleposlanstva u Sarajevu.

U objavi na službenoj Facebook stranici veleposlanstva stoji kako je razgovor obavljen na Dodikovu inicijatvu.

"Obavljena je razmjena mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u prosincu 2021. godine. Zacrtani su koraci za intenziviranje napora u tom pravcu", stoji u objavi bez pojašnjenja što su to točno Dodik, član Predsjedništva BiH, i ruski predsjednik dogovorili prije dva mjeseca.

Dodik je u Moskvi boravio početkom prosinca prošle godine i tamo se sastao s Putinom a po povratku kazao je kako je ruski predsjednik odlično informiran o stanju u BiH te da su ga zanimale potankosti o ponašanju međunarodnih aktera, statusu Republike Srpske, ustavnim rješenjima i razvoju zajedničkih ekonomskih projekata.

U objavi ruskog veleposlanstva od ponedjeljka se dodaje kako su Lavrov i Dodik sada potvrdili opredjeljenost za striktnu provedbu Daytonskog sporazuma te potrebu "suzbijanja pokušaja" da se on preinači kako bi odgovarao interesima Europske unije i NATO-a što bi, po interpretaciji ruskog veleposlanstva, automatski bilo protivno interesima naroda Republike Srpske.

Navedeno je i kako je Dodik "s razumijevanjem" primio pojašnjenja Lavrova o razlozima napada Rusije na Ukrajinu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL