Prikazujem sadržaj po oznakama: automobili

U veljači je u EU registrirano 883.608 novih automobila, za 10,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, izračunala je ACEA. U siječnju prodaja je bila porasla za 12,1 posto, označivši oporavak tržišta nakon slabog kraja 2023. godine.

U skupini vodećih tržišta najviše je u veljači porasla prodaja u Francuskoj i Italiji, za 13 posto. Slijedi Španjolska sa stopom rasta od 9,9 posto. Najskromniji rast bilježilo je najveće europsko tržište, ono Njemačke, za 5,4 posto.

U Hrvatskoj je u veljači, prema podacima ACEA-e, registrirano 4.530 novih automobila, za 21,4 posto više nego istom prošlogodišnjem mjesecu. U siječnju prodaja je bila porasla za 30,7 posto.

Europsko tržište električnih automobila porastalo je u veljači za 9 posto, istim tempom kao i na početku godine, izračunala je ACEA, istaknuvši skok prodaje u Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj, ali i 15,4 postotni pad u Njemačkoj. Tržišni udio električnih automobila zadržao se na razini iz veljače 2023. godine kada je iznosio 12 posto.

Podaci za Hrvatsku pokazuju snažan pad prodaje električnih automobila za 67,7 posto, ali i 98,5 postotni skok prodaje hibridnih električnih modela.

U Hrvatskoj su u prva dva ovogodišnja mjeseca, po podacima ACEA-e, registrirana 9.022 nova vozila, za 25,8 posto više nego u istom razdoblju 2023.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

U Hrvatskoj je broj osobnih automobila na tisuću stanovnika u razdoblju od 2012. do 2022. godine povećan za 44,8 posto, na 491, dok je prosječan broj automobila u Europskoj uniji (EU) u istom razdoblju porastao za 14,3 posto, na 560 automobila, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska je u 2012. godini imala 339 osobnih automobila na tisuću stanovnika, a 2022. godine taj broj je narastao na 491.

Italija je 2022. godine bila vodeća država EU-a prema broju osobnih automobila na tisuću stanovnika, sa 684 auta, a slijede je Luksemburg sa 678, Finska sa 661 i Cipar sa 658 automobila.

S druge strane, Latvija je imala najnižu stopu s 414 osobnih automobila na tisuću stanovnika, a slijede Rumunjska s 417 i Mađarska s 424 auta.

Podaci pokazuju da su središnje i istočne zemlje EU-a ostvarile visoke stope rasta između 2012. i 2022.

Među zemljama EU-a Rumunjska je ostvarila najveći rast broja osobnih automobila na tisuću stanovnika, za 86,2 posto, na 193.

U Mađarskoj je taj broj povećan za 123 automobila na tisuću stanovnika, što je rast od 41 posto, a slovačka stopa rasta je 40 posto, na 135 automobila.

Što se tiče cestovnih tegljača, Hrvatska je jedna od tri države EU-a koje su više no udvostručile njihov broj u promatranom desetljeću, s porastom od 121,5 posto. Ostale dvije države s takvim rastom su Rumunjska sa 127,4 posto i Litva sa 101,8 posto.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

U Hrvatskoj je u 2022. skupljeno oko 39.000 tona otpadnih vozila od čega je cijela količina i obrađena, te 26.500 tona otpadnih guma od čega je oporabljeno 23.000 tona, čime je Hrvatska ispunila, pa i premašila ciljeve propisane EU direktivama i Zakonom o gospodarenju otpadom.

Prema najnovijem izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, odnosno 85 posto za ponovne uporabe i recikliranje, rekli su Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Istaknuli su kako je od 2007. godine od kada je uspostavljen sustav koji organiziraju, prikupljeno oko 500 tisuća otpadnih vozila.

Svaki posjednik koji preda ovlaštenom sakupljaču stari neispravni automobil koji sadrži osnovne dijelove dobit će naknadu od 13 centi po kilogramu. Nešto manje, sedam centi po kilogramu, dobit će oni koji predaju necjelovito vozilo.

Poručuju kako stoga nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima jer se sve može riješiti jednim telefonskim pozivom ovlaštenom sakupljaču i uz to zaraditi oko 130 eura pri predaji starog neispravnog vozila.

Prilikom predaje vozila posjednik mora ovlaštenom sakupljaču dati dokaz o vlasništvu, odnosno presliku prometne dozvole otpadnog vozila koje predaje.

Ako nije upisan kao vlasnik treba predati presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo vlasništvo ili ovjerenu punomoć od stvarnog vlasnika da se vozilo daje na oporabu.

Dokazom se smatra i rješenje o plaćenoj naknadi Fondu ili potvrda o provjeri registriranosti vozila.

Od ovlaštenog obrađivača posjednik će dobiti potvrdu koju je dužan predati u stanici za tehnički pregled prilikom odjave tog vozila.

U Fondu kažu da upravo ovako posložen sustav daje odlične rezultate pa ne čudi da Hrvatska, kad je u pitanju gospodarenje otpadnim vozilima, ali i gumama, premašuje ciljeve.

Napominju kako se u automobilima nalazi niz opasnih tvari, koje ako se neadekvatno zbrinu mogu uzrokovati zagađenja prirode i okoliša.

Isto tako, motorno vozilo sadrži i cijeli niz vrijednih sekundarnih sirovina, osobito metala, koji se mogu dalje iskoristi u proizvodnji novih proizvoda.

Ovlaštenje za obradu otpadnih vozila ima tvrtka Ce-Za-R koja ima organiziranu sakupljačku mrežu na cijelom teritoriju Hrvatske.

Na žalost, kažu u Fondu, usprkos tome što postoji uređen sustav jednostavnog zbrinjavanja otpadnih automobila, ima primjera kad su auto-olupine izvlačili iz mora i jezera.

Neke su u sklopu svojih akcija u suradnji sa speleološkim društvima i Hrvatskom gorskom službom spašavanja izvlačili čak i iz spilja i provalija.

Zbog toga je Fond osmislio i dodatni program kojim sufinancira zbrinjavanje otpadnih automobila koji su zatečeni u nacionalnim parkovima i parkovima prirode te na otocima.

U takvim akcijama uklonjeno je 500-tinjak olupina koje su bile odbačene u prirodi.

Kažu da će i dalje nastaviti s unaprjeđivanjem sustava zbrinjavanja otpadnih automobila, te će kroz razne eko-akcije poticati javnost da dotrajale automobile, ali i stare električne i elektroničke aparate i uređaje zbrinu na pravilan i za okoliš neškodljiv način.

Slično dobra situacija, kad je u pitanju ispunjavanje ciljeva Europske unije, jest i s otpadnim gumama.

Na hrvatsko tržište je 2022. stavljeno 32.168 tona guma, a preko sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost skupljeno je njih 26.490 tona, od čega je oporabljeno 23.020 tona.

"S obzirom na to da je materijalno oporabljeno 84 posto mase odvojeno skupljenih otpadnih guma, Hrvatska je u 2022. premašila nacionalni godišnji cilj prema kojem je potrebno osigurati recikliranje najmanje 80 posto", stoji u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Oporabom otpadnih guma dobivaju se granulat, tekstil, čelik i gumeni čips. Finalni proizvodi za čiju se proizvodnju koriste reciklirane gume razne su zaštitne gumene podloge za dječja igrališta, staze, šetnice, atletske staze. Tu su i lijevana guma, kotači od recikliranih guma.

Gumeni granulat koristi se u bitumenskim smjesama za asfalt, kojima se poboljšava svojstva te kao ispuna umjetnim travama na nogometnim terenima. Također, u proizvodnji podnih obloga, kotača za kontejnere i kanta za smeće.

Čelik dobiven iz guma sirovina je u čeličanama, a tekstil se šalje na energetsku oporabu u cementare. Otpadne gume također su izvrstan izvor energije te se iz njih može dobiti i gorivo izvrsnih svojstava.

U Hrvatskoj se oporabom guma bavi varaždinska tvrtka Gumiimpex - GRP koja gume oporabljuje u materijalne svrhe te cementare Holcim Hrvatska iz Koromačnog i Nexe iz Našica koji ih energetski oporabljuju.

U Fondu kažu da sukladno načelu "onečišćivač plaća" proizvođač koji neovisno o načinu prodaje proizvodi i/ili uvozi i stavlja gume na hrvatsko tržište plaća Fondu naknadu za gospodarenje otpadom za gume kao samostalni proizvod ili kao sastavni dio proizvoda. Naknada se plaća kako bi se pokrili troškovi sakupljanja i obrade otpadnih guma. Ovlašteni sakupljači otpadne gume predaju direktno oporabiteljima, kojima Fond isplaćuje naknadu za oporabu otpadnih guma.

U Fondu kažu kako je najveća vrijednost svih sustava gospodarenja posebnih kategorija gospodarenja otpada ispunjavanje svih načela kružnog gospodarstva, čime se potiče gospodarska aktivnost i štiti okoliš jer je cilj da gume ne budu deponirane na odlagalištima niti bačene u prirodi.

Marina Bujan (Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Prosječna starost vozila u Hrvatskoj je veća od 14 i pol godina, podatak je Centra za vozila Hrvatske, koji je objavio i kako se u Lijepoj našoj po cestama kotrlja dva i pol milijuna različitih vozila, odnosno barem toliko ih je registrirano.

Osim što se nažalost na našim cestama može naći i veliki broj neregistriranih vozila zabrinjava i podatak da je prosječna starost povećana. Naime, 2021. godine ona je bila 14,3 godine, a sada je 14,59. od toga je čak 67,7 posto vozila na hrvatskim cestama starije od deset godina.

Vozila starih od šest do devet godina je 14,9 posto, a od dvije do pet godina 12,9 posto. Novih, vozila starih do godinu dana je 4,6 posto.

md

Objavljeno u ESPRESSO

Od 44.088 prodanih novih putničkih vozila u Hrvatskoj prošle godine više od polovice bilo je na benzinski pogon, a dizelaši su tek na trećem mjestu po udjelu prodanih primjeraka.

Prema podacima Promocije plus, agencije koja je provela staističko istraživanje, hrvatski građani 2022. godine kupili su 22.824 automobila na klasični, benzinski pogon, što je 51,8 posto od sveukupnog broja prodanih putničkih vozila.

Dizel automobila prodano je tek nešto više od 20 posto, točnije 20,3 s 8.962 primjerka, po prodaji su ih pretekli hibridi s 9.122 primjerka. Naravno, takav rezultat je djelomično i uzrok činjenice da se pojedini modeli jedino i nude u hibridnoj verziji. Udio na tržištu hibridnih vozila bio je 20,7 posto.

I dok hibridi dobro prolaze, Hrvati još nisu previše skloni kupovini potpuno električnih automobila koji zauzimaju skromnih 3,1 posto udjela na tržištu s 1.374 prodana primjerka. Ispred njih su i vozila na plinski pogon (LPG) kojih je prodano 1.806 što je 4,1 posto udjela na tržištu.

md

Objavljeno u ESPRESSO

Najprodavaniji model osobnih automobila prošle godine u Hrvatskoj je bila Škoda Octavia, podatak je agencije Promocija plus. Škoda, koja se inače nalazi na drugom mjestu po broju sveukupno prodanih vozila u Hrvatskoj u 2022. godini, na našem je tržištu prodala 1.957 primjeraka Octavije.

Nimalo iznenađujuće, s obzirom na omjer cijene i kvalitete te popularnosti SUV vozila, Dacia Duster drugi je najprodavaniji model na hrvatskom tržištu s 1.523 primjerka. Da su takvi modeli među najprimamljivijim Hrvatima pokazuje i prodaja Opel Crosslanda. Priče o padu kvalitete Opela nisu odagnale hrvatske građane od kupovine Opela, koji se uostalom nalazi na četvrtom mjestu po ukupnoj prodaji, te su tako prodana 1.284 primjerka Crosslanda za treće mjesto na ljestvici najprodavanijih modela, podatak je Promocije plus.

Samo su još tri modela prošle godine prodana u više od tisuću primjeraka. Na listi je tako još jedna Dacia, Sandero s 1.229 prodanih primjeraka, Kia je prodala 1.025 Stonica, a Volkswagen 1.024 Taiga.

md

Objavljeno u ESPRESSO

Prošle godine u Hrvatskoj je prodano 44.088 novih putničkih vozila. U odnosu na 2021. godinu to je manje za 2,6 posto, podaci su Promocije plus. Najmanje vozila prodano je u studenom (2.698), a najviše u srpnju (5.390). Drugi najlošiji mjesec u prodaji je prosinac (2.703), a drugi najbolji lipanj (5.116). Hrvatski građani preferiraju dakle kupovinu novih automobila u toplijim mjesecima.

Po proizvođačima, podaci su Promocije plus, Volkswagen je najuspješnija marka u Hrvatskoj po prodaji u 2022. godini. VW je tako na hrvatsko tržište plasirao 5.288 vozila i time zagrabio udio od 12 posto svih prodanih primjeraka.

Istom koncernu pripada i prodajna marka na drugom mjestu – Škoda. Škoda je prošle godine u Hrvatskoj prodala 4.506 vozila, što je udio od 10,2 posto na tržištu. Treća je KIA s 3.413 prodanih automobila s tržišnim udjelom od 7,7 posto.

Unatoč tome što se često može čuti kako je kvaliteta njihovih vozila drastično pala, Opel je i dalje marka koja je pri vrhu prodaje u Hrvatskoj, na četvrtom mjestu s 3.291 primjerkom i tržišnim udjelom od 7,4 posto. Na petom mjestu je Dacia, kojom zbog omjera cijene iu kvalitete raste prodaje u cijeloj Europi, a u Hrvatskoj je Dacia prošle godine na tržište plasirala 3.217 prodanih automobila što joj je donijelo tržišni udio od 7,3 posto.

Vole Hrvati naravno i automobile na koje se gleda kao na nekakav statusni simbol, posebno njemačke, iako njihova cijena sve teže opravdava kvalitetu, prvenstveno zbog kvarova na elektronici, te je tako prodano nezanemarivih 1.578 novih Audija, 1.208 Mercedesa i 1.156 BMW-a.

Hrvatski građani prošle godine kupili su i 247 novih Porschea, a prodano je i 213 Tesla automobila. Dva automobila prodao je u Hrvatskoj i Rimac.

md

Objavljeno u ESPRESSO
Srijeda, 26 Listopad 2022 12:52

FOTO / Izgorjelo osam automobila na parkiralištu

Osam automobila izgorjelo je sinoć na parkiralištu u Novom Zagrebu. Policija još nije utvrdila razlog izbijanja požara u Ulici Mije Šiloboda Bolšića u Novom Zagrebu, gdje se oko 2:20 sati zapalio parkirani automobil osječkih registracija, VW Polo, u vlasništvu 26 – godišnjaka.

Vozilo je u potpunosti izgorjelo, a požar je zahvatio i oštetio još sedam drugih automobila – Kiu Stronic, Citroen C4, Peugeot 308, Mercedes GLA, Ford Focus, Fiat Punto i Renault Scenic, kazali su iz zagrebačke policije. Ozlijeđenih osoba nije bilo, do kraja dana policija će obaviti očevid.

izgorjeli automobili6 261022

Požar su ugasili vatrogasci sat vremena nakon dojave o požaru više automobila. Na teren su izašla dva vozila i osam vatrogasaca.

izgorjeli automobili3 261022

„Izgleda da se auto zapalio na parkiralištu, pokrenuo i zabio u druge automobile te ih zapalio”, naveli su iz Javne vatrogasne postrojbe Zagreb.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 38 -godišnjak se sumnjiči za tri kaznena djela teške krađe i jedno kazneno djelo krađe.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni tijekom poslijepodnevnih sati 27. i 29. travnja ove godine nasilno ušao u tri osobna vozila koja su bila parkirana na području Dubrovnika i iz prvog otuđio jaknu, mobilni uređaj i sportsku torbu sa sportskom opremom, oštetivši vlasnika za iznos od pet tisuća kuna. Iz drugog provaljenog vozila je otuđio torbicu u kojem se nalazio novčanik s osobnim dokumentima, čime je oštetio vlasnika za iznos od dvije tisuće kuna, dok je iz trećeg vozila otuđio torbicu u kojoj se nalazio novčanik s osobnim i bankovnim dokumentima te novac čime je vlasniku pričinio materijalnu štetu od četiri tisuće kuna.

U četvrto vozilo oštećeni nije provalio, ušao je s lakoćom budući je isto bilo nezaključano, a iz vozila je otuđio novčanik u kojem se nalazilo 1.500 kuna.

Osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

JP

Objavljeno u S JUGA
Označeno u