Ove godine obilježava se 150. obljetnica osnivanja prve muzejske ustanove u Dubrovniku. Tim povodom u četvrtak je u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik otvorena i izložba „Početak”, autora dr. sc. Jadranke Sulić Šprem, više kustosice Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i Frane Čizmića, arhivista Državnog arhiva u Dubrovniku.
No, kakav je bio početak muzejske djelatnosti u Duborvniku...
„Ključnu ulogu u tome imali su Trgovačko obrtnička komora za Dubrovnik i Kotor (Camera di Commercio ed Industria del distretto di Ragusa e Cattaro) te njezin tadašnji predsjednik, ljekarnik Antun Drobac”, zapisala je dr. sc. Jadranka Sulić Šprem.
„Komora je prije svega radila na unaprjeđenju i usmjeravanju gospodarskog razvoja. Osobito je skrbila i o obrazovanju, ocjenjujući da tadašnja organizacija školstva u Dubrovniku ne omogućuje dostatnu izobrazbu kadrova u zanimanjima za koje je izravno bila zainteresirana (trgovina, obrt, pomorstvo). Kako bi mladež usmjerena na trgovačka i obrtnička zanimanja te pomorstvo dobila kvalitetnije obrazovanje, Komora je predlagala da se postojeća niža realka promovira u cjelovitu trorazrednu nižu realku (scuola reale inferiore di tre classi), kojoj bi se pripojila i nautička škola. Ta je inicijativa odbijena pod izlikom da takva škola zahtjeva skupe zbirke i kabinete, za što vlada nema dovoljno novaca. Komora je ponudila da će u tu svrhu osnovati kabinete prirodopisa, poznavanja robe i fizike, kao i kemijski laboratorij, no odgovoreno joj je da će se molba uzeti u razmatranje u boljim ekonomskim prilikama u državi te kada bude odgovarajućih nastavnika, a kabineti pripremljeni.” - navodi dr. sc. Jadranka Sulić Šprem.
„Tada je predsjednik Komore Antun Drobac pokrenuo široku akciju prikupljanja raznih vrsta prirodnina, koja je nadišla okvire tadašnje Monarhije”, navodi ona dalje.
„Obratio se svojim sugrađanima, istaknutim Dubrovčanima koji su živjeli i radili u svijetu, ali i mnogim drugim ustanovama i pojedincima, kako bi se kabinet što prije opremio. Kao brodovlasnik, utjecao je na pomorce koji su donosili raritete iz cijelog svijeta. Osim prirodnina, u kabinetu su se prikupljali i predmeti kulturno-povijesnog, etnografskog značaja i drugi vrijedni predmeti, među kojima su najdragocjeniji oni vezani za prošlost dubrovačkog kraja, osobito nekadašnje Dubrovačke Republike. Drobac se također obvezao bez naknade podučavati kemiju, a u slučaju potrebe i druge predmete sve dok se ne nađe stalna osoba, a po potrebi mogu se angažirati i drugi privremeni predavači. Općina se zauzela pronaći prostor za održavanje nastave i laboratorij, a bila je voljna sudjelovati sa sredstvima za poduku te s fiksnim paušalom za naprave i instrumente.” - piše dr. sc. Jadranka Sulić Šprem.
„Pod izlikom da u Dubrovniku već postoji jedna gimnazija o trošku države te da u Dalmaciji djeluje znatan broj srednjih škola koje uzdržava državna blagajna, Namjesništvo je od Općine zahtijevalo da snosi i dio troška za nastavnike. Općina je za samostalnu trogodišnju nižu realnu školu ponudila 800 forinti, dok je pod tim uvjetima Ministarstvo bogoštovlja i nastave bilo spremno odobriti tek proširenje postojeće niže realke na treću godinu, pa do promjena u vezi s dubrovačkom realnom školom nije došlo.
Prirodopisni kabinet tada se nalazio u skučenim prostorima Dominikanskog samostana. S obzirom na to da je nadišao svoju prvotnu namjenu da posluži nastavi realnih predmeta, Komora, A. Drobac i dubrovačka općina došli su na ideju o pretvorbi Kabineta u muzej.” - navodi dr. sc. Jadranka Sulić Šprem-
„Akt o osnivanju Domaćeg muzeja (Museo patrio di Ragusa) sastavljen je 26. siječnja 1872. Komora je ovaj akt prihvatila na sjednici 31. siječnja 1872., a Općinsko vijeće 5. veljače 1872. te je stupio na snagu nakon odobrenja Pokrajinskog odbora za Dalmaciju 10. veljače 1872. godine.” - piše dr. sc. Jadranka Sulić Šprem.
dm